Poreklo prezimena Gligić

15. februar 2012.

komentara: 3

Prezimena

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. 22. avgust 2013. u 12:41

    Ranko GLIGIĆ

    Gligići iz Miloševog Brda, opština Gradiška, RS,BiH su se prema predanju starijih na ovo područje doselili početkom devetnaest vijeka iz Hercegovine, tačnije iz P Polja. Inače vode porijekloo iz C Gore od plemena Rovci. Jedan Rovački rod Ivaniševići se u P.Polje doselio mnogo ranije i od Ivaniševića je nastalo dosta novih rodova među kojima i GLIGIĆI. Gligića ima širom Bos.Krajine, i većina ih, kao i Gligići u Miloševom Brdu, slave Đurđevdan. Zbog čega se jedan rod od Ivaniševića nazvao GLIGIĆ, niko pouzdano ne zna, ali se pretpostavlja da je to urađeno po prvom pretku toga roda koji se zvao GLIGO.

    Odgovori

  2. 22. avgust 2013. u 23:12

    Milorad Bogdanović

    U ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu GILIGIĆI se spominju kao slavljenici osam različiti slava. Većinom su nastanjeni u srebreničkom kraju gdje slave Mioljdan, Avramije (11.nov), Alimpije, Stevanjdan, Đurđevdan i Jovanjdan.
    U banjalučkom i potkozarskom kraju slave Đurđevdan u parohijama Agići, Blaško, Boškovići, Gradina, Demirovci, Kozarac, Miloševo Brdo-Grabovica, kao i u Livnu,Vinska i Liješće kod Dervente. U dubičkom kraju Nikoljdan slave u parohijama Dvorište, Dobrljin, Čitluk kao i u Kostajnici. Jovanjdan slave u parohiji Verići i susjednoj Bistrici, Draksenićima, kao i u Grahovu.
    Jevto Dedijer Gligiće spominje samo u Poljicu (Popovo) koji su ovdje došli oko 1780 godine a potiču od bratstva Ljepave i Ivaniševići. Slava im je Lučin-dan (str 287). Skorom podjednako o prezimenu Glilić iz Hercegovine, spominje i Milićević i Filipović u svoji djelima.
    U gorespomenutom ŠEMATIZMU nigdje se ne spominju Gligići koji slave Lučin-dan.

    Ni na kraj pameti mi ne pada da pobijam “priče iz naroda”, ali različite priče jedna drugu pobija. Da je ostalo zapisano šta je u narodu pričano, nebi sada ostalo ovako različito raspričano.

    Odgovori

  3. 5. jul 2018. u 13:14

    Vojislav Ananić

    GLIGIĆ, porodica koja od predaka dobro pamti predanje o svom porijeklu. Doselili su se iz okoline Bos. Petrovca. Tamo su se zvali Milosavljevići, a kolijevka im bijaše Hercegovina i Dalmacija. Oko 1850. jedan od Milosavljevića ubije bega, pa je cijeli njegov rod morao da bježi od osvete. Napustili su petrovački kraj i promijenili prezime. Tada su došli u Strigovu i tu se okućili. Izbor novog prezimena odlučilo je djedovo ime – Gligo. Iz Strigove se dosele u Krivu Rijeku na čitluk bega Kanafera Jugovica, gdje se i ustale. Slave Nikoljdan (po kazivanju Milana Gligića iz Knežice). Da je ovo predanje dobro upamćeno, potvrđuju dvije činjenice: prvo, od imena Gligorije hipokoristik je Gligo – nekada ime i prezime u Dalmaciji od XVIII vijeka (25, III, 197); drugo, Gligići su poznata hercegovačka porodica u Dračevu (Popovo), ogranak su Ivaniševića (35, 355). To će reći da su se Gligići selili iz Hercegovine u Dalmaciju, a odatle se spuštali sjevernije.

    Odgovori