Poreklo prezimena Stanišić

5. februar 2012.

komentara: 79

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

TEPČANI – POTOMCI STANIŠINI – STANIŠIĆI

Staniša Tepčanin, sinovac Stojanov ili Smoljanov, kako su Stojana iz milosti zvali njegovi sinovci Rajič i Staniša, naselio se u Tepcima, selu koje se ranije zvalo Kozila i koje je bilo nenaseljeno i pusto poslije razure, koju su doživjeli od Turaka u drugoj polovini 17. vijeka. Na diobi izvršenoj nakon naseljenja Kozila. Staniši dopadne dio zvani Potoci. Jedno vrijeme potomci Stanišini su se, po Staniši, prezivali Stanišići, a onda se potomci njegovih sinova Obrada, Petka, Milića i Boža po svojim očevima počnu prezivati Obradovići, Petkovići, Milićevići i Božovići.

Sa ostalim bratstvenicima Stojanovim i Rajičevim potomcima, rano su se razbratstvili i počeli među sobom uzimati. Na ovo su bili prinuđeni zbog udaljenosti od drugih plemena i bratstava, kao i zbog toga što su živjeli u zabačenom kraju.

Tepčani su prilikom naseljenja Kozila, odnosno Tepaca, slavili zajedničku krsnu slavu Đurđevdan, a tada se dogovore da jedni zadrže staru slavu, a drugi uzmu novu slavu Nikoljdan, da bi mogli jedni kod drugih da idu na slavsku svečanost. Stojanovi sinovci Rajič i Staniša zadrže svoju slavu Đurđevdan, a Stojanovi potomci uzmu Nikoljdan za svoju slavu.

 

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (79)

Odgovorite

79 komentara

  1. Miško Momov Stanišić

    Stanišići sa Romanije su iz sela Vinići, Bjelopavlići, opština Danilovgrad, Crna Gora.
    Rodonačelnik Stanišića je Staniša, Raslavov, Raslav je bio Branislavov( Bubin), Buba Šćepanov, a Šćepan jedan od dvojice sinova Bijeloga Pavla.Bijeli Pavle je rodjen izmedju 1330 i 1340 godine u Metohiji, odakle je, pretpostavlja se, sa najbližim rodjacima došao u današnje Bjelopavliće, koji se prvi put u knjigama pominju 1411 gidine.
    Veliki dio Stanišića se raselio, najviše u Srbiju, zatim u Bosnu, a Bogu fala ima nas i u CG.
    Ne zna se tačno kad je Staniša rodjen, ali se zna da je četvrto koljeno od Bijelog Pavla.

  2. Aleksandar

    Ja se danas prezivam Todorović i porijeklom sam sa Majevice, opština Lopare. Ali znam da su se moji preci prezivali Stanišići. Iz nekog razloga došlo je do promjene. Ne znam zašto i kad tačno. Slavimo Sv. Nikolu. Možda neko zna više?

  3. Anđela

    Pozdrav svima. Mene zanima šta znate o Stanišićima iz okoline Šipova i Mrkonjić grada. Slava je Sv Jovan Krstitelj. Navodno postoji priča da smo iz Crne Gore, ali želim to i da dokažem.

  4. Milena

    Pozdrav dragi Stanisici! Da li je iko ikada cuo za Botu Stanisic? Preselio se mislim u Slatinu, BiH nekad oko 1870ih. Hvala