Деретић

16. фебруар 2012.

коментара: 3

Поштовани,

ова страница је у припреми.

Позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (3)

Одговорите

3 коментара

  1. Војислав Ананић

    ДЕРЕТИЋ (п), у Ораховцу (Ластва, Требиње). Према сачуваном предању, потичу од “Аћима Шарца, ковача из Рисна”. У далеком су сродству са Дерићима из Суторине и Ковачима из Петровића у Црној Гори. У Ораховцу је настањено 15 породица са “секундарним презименима”: Митровић, Перовић, Радовић. Шћепановић и Вукадиновић. Славе Јовањдан, а “мала слава” им је Велика Госпојина. Презиме Деретић, према легенди, настало је од глагола дерати (64:479, 480).

    Извор: Ристо Милићевић – Херцеговачка презимена, Београд, 2005.

    • Misel Mulcan

      Dobar dan, zanima me poreklo prezimena deretic znam da je negde u crnoj gori grahovo grobnica, tamo mi je sahranjen pradeta, mene zanima poreklo prezimena ako znate da mi odgovorite.

      • Nikola Deretić

        Pleme Deretića na prostoru Hercegovine (Travunija i Hum) se prvi put pominje u spisima rimskog pisca Plinija Starijeg koji na temelju popisa srpskih vojnih obveznika regrutovanih u ilirske legije (12. godina nove ere) ovo pleme označava pod nazivom Dereti ili Dretini. Njegov tekst na strani 290 potvrđuje rimske evidencije plemena iz oblasti Trebinja. Na prelazu iz 7. u 8. vijek pominje se jedna kneževska kuća Deretića a izvjesni knez Deretić je u vrijeme cara Dušana obavljao diplomatske poslove u Veneciji i zaključio ugovor o kupovini galija. Konstantin Porfirogenit u svojim spisima potvrđuje da je današnja Hercegovina bila nastanjena srpskim plemenima. Među najstarijim su Deretini ili Deretići. Po broju vojno sposobnih muškaraca (140 legionara) svrstavani su među manja plemena.
        Najveća koncentracija Deretića u vrijeme Stare Hercegovine je bila na istočnim i zapadnim padinama planine Orjen i na jug do Boke Kotorske (sela Zvečevo, Grahovo, Orahovac ili Orovac…). Slavili su Sv. Jovana Krstitelja. Obilježavali su Veliku Gospojinu i Spasovdan kao prislave ili male slave.
        U vrijeme jačanja Osmanskog carstva bježali su od turske odmazde ili upućivani kao vojnici na granicu prema austro-ugarskom carstvu koja se pomjerala od Kupe do Une i Vrbasa. Do posljednjeg građanskog rata na prostoru bivše Jugoslavije bilo ih je u Kninskoj Krajini. Danas su porodice Deretića rasute po cijelom svijetu. U Bosni i Hercegovini ih je najviše u Trebinjskom kraju ali ih ima i u sjevero-zapadnom dijelu u banjalučkoj i prijedorskoj regiji.
        U Crnoj Gori su na širem prostoru Nikšića i u Boki Kotorskoj. U Srbiji su od Kosova do Vojvodine. Nastanjeni su u Kanadi i Americi gdje su porodice Deretića davno kolonizirale ili su otišli u posljednjim talasima ekonomskih migranata.