Гулан

16. фебруар 2012.

коментара: 1

Поштовани,

ова страница је у припреми.

Позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (1)

Одговорите

Један коментар

  1. Zoran Gulan

    GULANI pravoslavne vere slave DJURDJEV DAN (Sv. Djuradj) kao svog zastitnika

    Prva dokumenta o naseljavanju porodica GULAN u selo BABIN POTOK (LIKA) poticu na pocetku XVIII veka (1701god). U jednom dokumentu stoji, da su u selu nastanjene dve porodice GULANA.

    GULANI u BABIN POTOKU imali su prezime KOSTADINOVIC (a taj podatak postoji u Zborniku etnografskom – SAN – “NASELJA I POREKLO STANOVNISTVA”, knjiga XX – str. 400-401 gde pise: Krupa: GULAN-i, 3 kuce, slave Djurdjevdan, – (poreklom su) iz VRHOVINA – gde su se zvali KOSTADINOVICI, zive u Pazardziku – naselju Krupe (*).

    Sva istrazivanja upucuju na zakljucak (dok se suprotno ne dokaze) da se prezime GULAN javlja najpre u BABIN POTOKU kod Vrhovina a iz tog sela se raseljavaju po svetu (“trbuhom za kruhom”). Knjiga pod nazivom: “Leksik prezimena SR Hrvatske (Izdanje Matice Hrvatske – Zagreb), daje podatke da porodica sa prezimenom GULAN ima u: Benkovcu, Blinjskom Kutu, BABIN POTOKU, Crnoj Vlasti, Cimborju, Galdovu kod Siska, Galovcu kod Zadra, Kompolju kod Korenice, Ludini kod Kutine, Nedinu kod Benkovca, Obrovcu kod Sinja, Osijeku, Podlabinu, Sisku, Splitu, Starom Petrovom Selu, Skabrnju kod Zadra, Tomasancima kod Djakova, Trgovima kod Dvora, Vrhovinama, Zadru, Zagrebu, Zutu kod Dvora. Prema telefonskom imeniku takodje u: Sarajevu, Bosanskom Brodu, Rijeki, Splitu, Sisku, Zadru, Beogradu, Nisu, Svetozarevu, Titovom Uzicu, Pristini, Kosovskoj Mitrovici, Novom Sadu, Kovinu, Rumi.
    U pomenutom Leksiku postoje slicna prezimena kao: Gula – Skoplje, Gulen – Skoplje (musliman), Gulin – Dalmacija, Zagreb (katolici), Gulev, Guleski – Skoplje, Gulas – Bitolj, Gulam, Gulamovic (muslimani), Gulani – Dalmacija – Italijani, ali su i neki Srbi – Gulani dobili kasnije prezime Gulanovic.
    Gulana ima i katolika: Ante, Stipe – Zadar.

    (*) v.takodje: knjiga XX, ista strana: Pounje u Bosanskoj Krajini, od Milana Karanovica)

    Istorijat podrucja sela Babin Potok Donji:

    • 1502. godine pominje se STARI, kasnije PERUCI, odnosno PUSTI PERUSIC – tvrdjavica iznad sela BABIN POTOK.
    Kada Turske straze nisu u ovom utvrdjenju, plodne livade i pasista Sitnjika, Potockog Polja, Turjanskog, Brezovca i Homoljca zaposednute su od sitne i krupne stoke Vilicana (tako su se zvali Srbi koji su izbegli od Turaka iz LIKE i Krbave) koji su se naselili u Gackom Polju (oko Otocca).
    • Pre 1526. godine na Pustom Perusicu su straze Vojne Krajine (Austrijanci sa Krajisnicima)
    • 1526. godine komandant Turske vojske ovog podrucja – Perhad Pasa naseljava BABIN POTOK i okolna podrucja Srbima iz Bosne.
    • Tridesetak godina kasnije Austrijska voska proteruje Turke sa Babinpotockih granicnih podrucja u pravcu Korenice, preko Brezovca i Homoljca, a na PERUSIC postavlja straze Krajisnika
    • 1580. godine podrucja BABIN POTOKA i okoline ponovo su pusta i bez stanovnistva. Ono sto je naseljeno povuklo se u zbegovima na sigurnije terene.
    • 1636. godine Turska vojska ponovo nadire od Korenice u pravcu Otocca i ponovo postavlja svoje straze na PERUSICU. Turci se ovaj put zadrzavaju na ovom podrucju punih 47 godina.
    • 1638. godine pusta podrucja BABIN POTOKA i okolnih teritorija Turci naseljavaju novim Srpskim zivljem dovedenim iz Bosne i od Knina.
    • 1683. godine Turci se konacno povlace iz ovih krajeva LIKE u pravcu Korenice, a napustena naselja popunjavaju Srbi koji su se sklonili u zbegove oko Otocca i Gackog Polja, vracaju se sa stokom i pokretnom imovinom i ponovo pokusavaju da podignu popaljene domove.
    • 1689. godine Turci su prisiljeni da napuste LIKU i Krbavu i povlace se na onu stranu Pljesevice u Bosnu. Pusta mesta LIKE i Krbave naseljavaju Srbi, koji se vracaju iz zbegova u nekada napustena imanja i kuce. Neki Turci ne otstupaju sa vojskom vec ostaju i tom prilikom prelaze u Katolicanstvo.
    • Vlasti Austrije, odnosno Vojne Krajine, koja je osnovana pocetkom XVI veka, dodeljuje zemlju Srbima, sa zadatkom da cuvaju granicu koja se od Senja, LIKE, Karlovca, duz reke Save i Dunava protezala cak do Besarabije u Rumuniji (leva obala Save i Dunava).
    • 1710. godine, dakle odmah posle odlaska Turaka iz ovih krajeva Austrija stvara katastar, daje zemljista Srbima, a sa tom podelom i Srpskim porodicama sa prezimenma: GULAN, Biga, Eror, Vlahovic, Vukmirovic, Cudic, Domazet, Kovacevic, Zjaca i Boric. Naseljava se BABIN POTOK – otkud i poticu svi GULANI sirom sveta (Izuzev Arapa i jos nekih).