Poreklo stanovništva sela Mažić, opština Kosovska Mitrovica (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je na padini Kopaonika, u izvorištu Smrekovničke reke.
Razbijenog je tipa. Deli se na četiri mahale, čiji su nazivi po rodovima koji u njima žive. U mahalama ima zbijenih delova, a ima i usamljenih kuća. Udaljenja između mahala iznose 200-400 m.
Arbanasi su sve starine u selu zatekli, te nemaju nikakve veze sa njima, pa čak ni sa muslimanskim starinama. Džamija i napušteno veliko muslimansko groblje su ostali od Turaka koji su živeli u Trepči pre njenog zapuštenja krajem 17. veka. Arbanasi su zatekli selo sa nekoliko srpskih kuća, od kojih se jedan rod zadržao i prešao na islam.
Arbanaški rodovi:
– Sejdijović (8 k.) i – Junuzović (5 k.), od fisa Šalje. Doseljeni iz Šalje u Malesiji početkom 19. veka. U Malesiskoj Šalji su bili katolici i zvali se Muljovići. Pri doseljenju su prvo „pali” u Svinjare (Kosovo), pa ga napustili zbog vrućine i prešli na planinu.
Poislamljeni poarbanašeni srpski rodovi:
– Ljirovići (7 k). Zatečeni u selu pri doseljenju gornjih arbanaških rodova, posle čega su prešli na islam. Arbanasi vele da im je staro prezime bilo Ladisavović (valjda Vladisavljević). U 1933. su imali samo tri muslimanska pojasa: Sulja, Ajredin, Azem (50 godina).
– Glavurdovići (4 k.). Preselili se iz Rašana početkom 19. veka i na islam prešli u Mažiću.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)