Poreklo prezimena, selo Veliki Alaš (Lipljan, KiM)

23. jun 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Veliki Alaš, opština Lipljan (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo leži u vrhu jednog suvog potoka na jugoistočnoj padini jednog niskog brežuljka, oko 3 km jugozapadno od Lipljana.

Zbijenog je tipa. Deli se na Gornju i Donju mahalu.

Pri doseljenju sadašnjih arbanaških rodova selo je bilo čiflik nekog Deme Alaša, čiji se rod docnije zatro. Na čifliku su živeli Srbi, od kojih dva roda (Đekini i Miletići) još žive u ovom selu. Arbanasi su po doseljenju kupili čiflik, te su za turske vladavine samo oni imali svoju zemlju. Naziv ovog sela u blizini Sitnice došao je izgleda po nekom alasu (ribaru) u prošlosti, kao što je po ribarskom zanimanju svojih ranijih stanovnika dobilo naziv i susedno selo Ribare (sada V. Ribare).

Srpski rodovi:

Đekini (8 k., Sv. Ignjat). Doseljeni iz Paralova (Novobrdska Kriva reka) krajem 18. veka.

Miletići (6 k., Đurđic). Doseljenici su iz Crne G ore, stariji od četiri pojasa koliko samo znaju da nabroje.

Dimovići (3 k., Sv. Jovan Krstitelj). Preseljeni iz istoimenog roda u Krajištu oko sredine 18. veka. Dalja im je starina u okodini Bijelog Polja.

Ciganski pravoslavni rod je Krstić (6 k., Sv. Nikola). Neke kuće ovog roda su se preseljavale u ovo selo još za turske vladavine, a neke po Balkanskom ratu iz raznih kosovskih sela gde su živeli kao čifčije.

Arbanaški rodovi:

Zećirović (3 k.) i – Arifović (3 k.), od fisa Krasnića. Doselili se kao deljenici („kušeri”) iz Bunje u Skadarskoj Malesiji, prvo u Glogovac, pa oko 1840. u Veliki Alaš. Pojasevi su im u 1932. od doseljenja bili: Zumber, Zećir, Braim (60 godina).

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

____________________

DODATAK: Podaci prema popisu stanovništva KiM iz 1912. Priredio saradnik portala Poreklo Dragiša Gile Živković

Izveštaj učitelja Janićija Đurđevića:

Dvadeset jedno srpsko i 5 albanskih domaćinstava živelo je ovde. Pet srpskih kuća imalo je svoju zemlju – četiri po 20 dana oranja: Deka Stolić i Trajko Stojković sa po 6 članova porodice, Kosta Đekić sa 12 i Toda Ristić sa 7 članova, dok Mita Jovanović sa 10 čeljadi imao zemlju od 28 dana oranja.

Čifčija Srba bilo je 13. Selo je i pre doseljenja Albanaca (oko 1800. godine) bilo čifluk nekog Deme Aleša, koji je tu živeo i čiji se rod docnije zatro. Na čifluku je bilo Srba. Albanci su po doseljenju kupili čifluke i do kraja turske vladavine imali svoju zemlju.

Godine 1012. ovde su bila tri agalara. Sadik-aga Alač iz Prištine imao je 7 čifčija. Čifluk od 56 dana oranja obrađivao je Anđel Micić sa 24 člana, od 48 dana Deka Ilić sa 12, od 30 dana oranja Kosta Stojanović sa 11 članova, a od 16 dana Kuza Miletić sa 20 i od 15 dana Steva Badovski sa 7 čeljadi. Kolja Kostić sa 9 i Sava sa 6 članova (srpski Cigani) obrađivali su čifluke od 20, odnosno 16 dana oranja.

Ibrahim Zećir iz Velikog Aleša imao je 4 čifluka: od 18 dana oranja radio je Điva Ilić sa 7 članova, od 2 dana Milić Rajković sa 8, od 1 dana Maksim Đorđević sa 6 i zemlju od 10 dana Iva Milićević, takođe sa 6 članova. Agalar Etem, takođe meštanin, imao je dvojicu čifčija srpskih Cigana koji su mu obrađivali čifluke po 15 dana oranja: Trajković Dimitrije sa 7 i Rista sa 8 članova porodice. Imovno stanje prve dvojice aga bilo je odlično, a trećeg vrlo dobro. U selu je bilo i tri kuće sluga srpskih Cigana: Toma Stojanović sa 5 i Trajko Stojanović sa 9 čeljadi služili su kod Ibrahima Zećirovića, a Trajko Stojanović (drugi) sa 5 čeljadi kod Rize u Velikom Alešu. Svi su bili puka sirotinja.

I za ovo selo 1887. godine je prekretnica u obavezama čifčija – prelazi se s petine na četvrtinu, a porez sa čifčija na age. Srbi čifčije su kosili livade u napolicu.

Doseljenici Srbi bili su: Deka Ilić došao pre 35 godina, Steva Badovski 16, Malić Rajković, Iva Milićević 105, Kolja i Sava Krstić 20, Rista i Dimitrije Trajković i Maksim Đorđević pre 5 godina. Svoje kuće, sem pet zemljovlsnika, imali su Deka Ilić, Anđel Micić, Kosta Stojanović, Kuza Miletić i Sava Krstić (svi i dvorište), advorišta bez kuća Živa Ilić i Kolja Krstić. Age nisu imale nikakvih obaveza prema čifčijama. Sadik Ala, glavni gospodar sela odnosio se prema čifčijama dosta dobro, te su njegove čifčije bile u nešto boljem položaju od čifčija ostala dva agalara, koji su postupali sa zakupcima kao s robljem, terajući im da im kuluče.

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.