Poreklo prezimena, selo Branešci (Čajetina)

27. mart 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Branešci, opština Čajetina – Zlatiborski okrug. Iz knjige „Zlatibor – antropogeografska ispitivanja“ od Ljubomira Ž. Mićića, prvo izdanje 1906. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Branesci

Položaj sela.

Branešci se spuštaju od Zlatibora na istok do Mačkata, u dužinu od dva časa (hoda). Bregoviti su. Do Zlatibora su brda: Oštra Kosa, Ćava i Obradovo Brdo. Oko Sušice je Braneško Polje.

Selo se deli na ove zaseoke: Bjeliš u kojima su Dragutinovići, Milovanovići, Kostadinovići, Vukmanovići, Vojinovići, Lazovići i Zarići, Prijani u kojima su Lojanice, Đekići, Rajevci, Penezi, Rosići, Jevremovići, Jeremići i Čorovići; Podgorica gde su Uroševići, Dragutinovići, Simići, Jezdovići, Pantovići, Novakovići, Ninčići, Spasenići, Đuričići, Džambići i Jovanovići i Očka Gora u kojoj su Srgilovići, Penezi i Kaljevići.

Vode.

Izvori su: Studenac, Kremen, Rajevska Vrela, Bjelic i Oko (u Očnoj Gori).

Zemlje i šume.

Zemljišta se zovu: Koturača, Blagonjište, Nikolino Brdo i Duboka Dolina a zabrni su: Osoje, Ravni Gaj, Cerić, Popovina, Peraja i Potrkulja.

Ime selu.

Selo se nazvalo po nekim šančevima u Braneškom Polju, gde je odbijena turska vojska koja je nastupala od Zlatibora u vreme Prvog Ustanka. Begluci su bili čitluk nekog Adžavdi-bega a kada su Turci oterani prisvojio ih je serdar Mićić, te se po njeemu jedan deo zove Mićića Luka.

Starine u selu.

U Prijanima postoji Grčko Groblje i dve gomile kamenja od Rimske Mise. U Anskoj Luci bio je turski han. Nikići su živeli u Nikinoj Strani na mestu Kućište, kasnije odseljeni u Čajetinu.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Đuričići (Ninčići, Džambići i Spasenići) su najstarija porodica čiji su rođaci Šišovići u Čajetini***.

U 18. veku doseljeni su:

Jevremovići su iz Babina, poveća zadruga. Bežeći od Turaka u Smišlju kod Požege ostali su im rođaci Dejovići u Sevojnu, jer nisu imali konje da potovare stvari, slave Aranđelovdan.

Rajevci su iz Drobnjaka, ima ih u Otnju kod Požege gde su ostali bežeći od Turaka, slave Nikoljdan.

Rosići su iz ariljskih Bogojevića od Zečevića (Rosabila od Kostadinovića u Bogojevićima, gde joj Turci pobiju 7 deverova a snahe se vrate u svoj rod), slave Đurđevdan.

U vreme Prvog Ustanka i kasnije doseljeni su:

Vojinovići su iz Kolašina, slave Đurđevdan.

Jezdovići su iz Vrbova kod Prijepolja, slave Đurđevdan.

Pantovići su iz Skočajine kod Nikšića, ima ih odseljenih u Gorevnici kod Čačka, slave Simeundan.

Dragutinovići (Bakari i Pjevčevići) su iz Bučja u Hercegovini, slave Stevanjdan.

Uroševići su iz istog sela kao i prethodni, slave Lučindan.

Kaljevići su iz Šljivovice***.

Vukmanovići su iz Bistrice, slave Srđevdan.

Milovanovići su iz Drobnjaka, slave Đurđevdan.

Đokići (Srgilovići) su iz Tušine, slave Lučindan.

Lojanice su iz Kučina, gde ih ima kao i u Bistrici i Kosatici, slave Nikoljdan.

Penezi su iz Jablanice***.

Simići (Vidaci) su iz Kreševa u Bosni, slave Đurđic.

Zarići su iz sela kao i prethodni, slave Đurđevdan.

Kostadinovići su iz Šljivovice***.

Lazovići su od Lima, slave Nikoljdan.

Jovanovići, ded im je došao iz Istočne Srbije („Bugarije“) kao sluga kod serdara Mićića, prizetio se u Džambiće i primio njihovu slavu***.

Novakovići su od „preko Uvca“, slave Nikoljdan.

Ćorovići su iz Čajetine od Marjanovića***.

Jeremići su doseljeni 1876. godine iz Radojne, slave Jovanjdan.

 

Napomena:

***Ne kaže se koju slavu slave – mada nije teško utvrditi na osnovu porekla iz okolnih mesta.

 

IZVOR: Ljubomir Mićić – Zlatibor. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.