Poreklo prezimena, selo Mirosaljci (Lazarevac)

Poreklo stanovništva sela Mirosaljci, opština Lazarevac. Prema knjizi „Šumadijska Kolubara“ Petra Ž. Petrovića, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Mirosavljci su sa obe strane Reke (Sibničke), desne Turijine pritoke, a između sela Tuleža, Sibnice, Arapovca, Junkovca i Strmova. Reka deli naselje gotova na dva jednaka dela. Kuće su po kosama i u plitkim dolinama seoskih potoka. Naselje je manje razbijenog tipa i deli se na krajeve: Bunarine do Arapovca, Perlićki Kraj u Gunjevac do Tuleža. Veća gustina kuća je oko glavnijih izvora. Najstariji kraj je Bunarine.

Vode.

Selo ima dobru izvorsku vodu. Izvori su: Klenovac i Smrdan do Strmova, Slatina u Perlićkom Kraju, Cerovac i Jančić u polju pored Turije, a u selu su Vranovac, Gunjevac, Dragićevac, Raduljevac i česma Radonjinac. Za piće se služe i vodom sa bunara, koji gotovo svi leti presušuju. Kroz selo protiču ovi potoci: Zlatan, koji je na granici prema Tuležu, utiče u Gunjevac; Reka protiče skoro sredinom sela. Ona prima pritoke Slatinu, Dolinu, Mečak i Potok u Selištu. Reka Turija je na granici prema Strmovu i Junkovcu. Svi potoci, pa i Turija, leti presušuju.

Zemlje.

Njive i livade su na mestima koji se zovu: Brda, Turija, Turija-Rašće, Klenovac, Kapar, Madžarica, Bobija, Gunjevac, Ždralovac, Košanjac, Dragićevac, Reka, Brestovac, Gaj, Lanča, Kajlovica, Krušik, Trebeš, Kaline, Jasik, Jazbine i Duboka. Seoske utrine ima malo u Bučju kod Selišta.

Starine u selu.

Preko Turije ima stari kameni most, koji je gotovo do polovine zasut peskom i muljem. Na njemu, kazuje se, bila je zabeležena na kamenu godina „1356″, ali je taj broj oštećen*.

*U kosmajskom selu Beljini ima preko Turije most, koji je, kako to narod kazuje, sličan ovome u Mirosaljcima, ali se u Beljini bolje očuvao.

Staro naselje je bilo u Selištu u Bučju. Tu je i staro groblje, od koga ima još po koja nadgrobna ploča.

Podaci o selu.

Danas u selu ima dva groblja; jedno je u kraju Gunjevcu, a drugo je u kraju Bunarinama. Litija se nosi u Nedelju po Đurđevdanu a zavetni dan su Mladenci.

Mirosaljci su, kao naselje, uneti u Elšelvicovu kartu, 1818 godine u njemu je bilo 41 kuća, a 1844. godine imalo je 61 kuću sa 491 stanovnika. Danas u ovom selu ima 25 rodova sa 284 kuće.

Poreklo stanovništva.

Pre Karađorđevog ustanka doselilo se sedam rodova:

–Jeremići su izumrli. Oni su bili osnivači sela.

–Mitrovići (Živanovići i Živkovići) su sa Kosova. Slave Nikoljdan. Od Mitrovića su, po svoj prilici, svi stari rodovi koji slave Nikoljdan, pa su se u toku vremena razrodili. To su:

–Stevanovići, Rankovići, Mijatovići, Đorđevići, Mirkovići i Radojevići.

–Lazići, oterao ih aga iz Tuleža, pa došli na zemljište drugog age u Mirosaljcima, Nikoljdan.

–Ivkovići (Filipovići i Jovanovići) su se doselili sa Kosova; danas su se razrodili, Đurđevdan.

Ne znaju za svoju dalju svoju starinu ovi rodovi:

–Nikolići*, Lazarevdan.

*Starac od 80 godina svoga života nije znao da nam saopšti svoju starinu.

–Gajići (Dimitrijevići), Jovanjdan.

–Marići, Lučindan.

U 19.  veku doselilo se osamnaest rodova:

–Despotovići (Petrovići i Markovići) su iz Bioske u Starom Vlahu u kojoj i danas imaju krvne rođake Despotoviće, Krstovdan.

–Radovanovići, Mirkovići, Jankovići, Lazići, Ivanovići i izumrli Radojičići su jedan rod, ovamo se doselili iz Tuleža pre sedam kolena*, Pantelijevdan.

*Predak, koji je učestvovao u osvajanju Beograda 1806. godine udavio se u Topčiderskoj Reci.

–Rankovići drugi i Petrovići, čukunded Mijat Ranković doselio se iz okoline Sjenice, Mitrovdan.

–Oputići (Sarići) su od Avramovića u Tuležu, predak „drao Turke na opute“, pa su po tome nazvani Oputići, imaju odseljenike u Dučini*, Đurđevdan.

*Oputići se pominju u Kopljarima u Gornjoj Jasenici.

–Jakovljevići su od Jakovljevića u Tuležu. Po predanju doselila su se tri brata u Tulež, pa se jedan brat naseli u Mirosaljce, drugi u Batajnicu (Srem) a treći ostane u Tuležu, Aranđelovdan.

–Davidovići su od Davidovića u Vreocima, Ignjatijevdan.

–Jankovići drugi su ovamo došli iz Tuleža a starinom su iz Banata, Nikoljdan.

–Simići (Maksimovići) su iz Bara u Gruži, Petrovdan.

–Stanići su od valjevskih Gođevaca, Lazarevdan.

–Arsenijevići su iz Gružetića kod užičke Požege, Aranđelovdan.

–Konstatinovići, ded se doselio iz Degorića kod Kosjerića, Ilindan.

–Ilići su iz okoline Niša, Nikoljdan.

–Vasiljevići (Petrovići) su iz Ranilovića u Kosmaju, Đurđic.

–Milovanovići su iz Moravaca u Kačeru, Đurđevdan.

–Todosijevići, ded Aleksa došao sa Zlatibora ženi u kuću, Aranđelovdan.

–Antonijevići su iz Sječe Rijeke kod Kosjerića, Lazarevdan.

–Pavlovići su iz obližnje Prkosave, Jovanjdan.

–Anđelkovići, otac došao 1890. godine kao „dunđerin“ iz Surdulice, Aranđelovdan.

–Ničići su se doselili 1919. godine iz Brzana u Lepenici, Đurđevdan.

IZVOR:  Petar Petrović – Šumadiska Kolubara, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.