Poreklo prezimena, selo Gornje Crkvice (Plužine, Piva)

17. avgust 2012.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Gornje Crkvice, stanje iz 1912. godine

Ovo se mesto zvalo do pre 100 godina Korita, a po mnogim crkvištima na Kapavici prozvalo se Crkvice. Starije ime Korita pokazuje da se selo nalazi u predelu punom korita, plitkih vrtača – nad kanjonima Tare i Sušice. U selu nema žive vode, vode su građene i pije se kišnica i sniježnica.

Selo se deli po rodovima na krajeve: Kneževići, Vojvodići, Šarići, Jerinići, Nikovići, Baucale i Bojati. Neiskusnu posmatraču izgleda kao da su ovi krajevi zasebna sela, te ih i zovu: selo Kneževići, selo Jerinići, selo Nikovići. Ova neučvršćenost između sela i kraja znak je da su to nova naselja.

Selo je vrlo prostrano. Njive i livade nalaze se u selu između i oko kuća. Zimnji stanovi – staje – i letnje kolibe su zajedno. Nisu daleko od kuća, te se čeljad nikada ne razdvajaju, no su uvek svi zajedno “i na dadu i na čanku”, što je veoma dobro za boljitak ekonomskog razvitka ovih planinštaka.

Kuće Nikovića su na talasastom zemljištu sa mnogim oblim glavicama. Na zapadnoj strani od kuća nalazi se trospratna i bogata četinarska šuma. Kraj je na visini od 1382 m. Ima svoju crkvu. Kuće Jerinića su takođe na talasastom zemljištu, rasturene po dolinama i glavicama bez ikakvoga reda. Šarići su na brdovitom terenu; kuće su podignute po brdima iznad talasastoga polja. Vojvodića Kraj je na visini od 1335 m., na zemljištu bez ikakvoga tačno određenog oblika Tu su prave karsne vrtače, doline svakoga oblika i pravca, oble glavice i vlake. Kraj ima svoju crkvicu. Kneževići su jugoistočno od Vojvodića na samim kanjonima Sušice. Kuće i staje su rasturene bez reda po glavičastom terenu, prepunom glavica, kosa, dolina i vlaka.

U Nikovićima žive:

Nikovići (8 k., sv. Luka); Trebješani. Po poslednjoj razuri Trebjese (1789) uskoče Trebješani u Moraču, pa iz Morače pređu u Drobnjak, u Sirovac i Podstrug i taj se kraj drobnjački po njima, kao uskocima, prozove: Uskoci. Iz Uskoka tri brata Trebješanina: Drago, Joko i Niko odu i nasele se u Gornje Crkvice. Drago i Joko vrate se u Uskoke, a Niko ostane i od njega su Nikovići. To seljakanje bilo je pre sto deset godina[192]. Preci Nikovića su: Niko – Jole – Risto – Petar – Miloš, čovek od svojih 30 godina (1924). Nikovića ima u Srbiji.

Baucale (4 k., sv. Đorđije). Ovo je najstariji rod u Nikovićima. Ne zna se otkuda su došli. U Drini do Foče ima dosta muslimana Baucala, koji su se tu doselili iz Nikovića iz kraja Korita. Kod crkve u Nikovićima ima tursko groblje koje se zove: “Baucalsko groblje”. Kod Bijeljine se nalazi jedno selo Baucale. Od Baucala su Avdići u Donjim Crkvicama.

Bojati (13 k., sv. Đorđije) su od Jaukovića iz Drobnjaka. Bojo Jauković služio kod jednoga Kneževića i tu ostao i po njemu se njegovi potomci prozovu Bojati. Bojata ima u Srbiji.

U kraju Jerinića žive:

Živkovići (11 k., sv. Đorđije) starinom su iz Drobnjaka od Cerovića iz Tušine. Doselio se Živko, po njemu Živkovići, a po njegovoj ženi Jerini poznat kraj Jerinići. Rod su im Gašovići i Likići.

Patići (2 k., Srđevdan) su iz sela Velinića ispreko Tare.

Jokanovići (1 k.) od Jokanovića sa Trse.

Bajagići (1 k.) od Bajagića sa Zukve.

Cicmili (10 k.) od Cicmila iz Stoca. Vračari (4 k.) od Vračara s Bezuja. Oboji žive na zaseoku “Šorići”.

Vojvodići (4 k., sv. Luka), Trebješani su, rod Nikovićima.

U Kneževićima su:

Kneževići (14 k., sv. Đorđije) starinom iz Drobnjaka.

Ognjenovići (2 k.) od Ognjenovića iz Mratinja.

Popovići (2 k., Mala Gospođa); došli ispreko Tare; ranije se zvali Karimani.

Ploščići (Ploska) (1 k.) i Kovačevići (2 k.)

IZVOR: Svetozar Tomić, „Piva i Pivljani“, Poseban otisak iz Srpskog etnografskog zbornika knj. LIX Naselja i poreklo stanovništva knj. 3, iz 1946. godine

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.