Prezimena, selo Priboj (Lopare, R. Srpska)

9. maj 2012.

komentara: 0

Selo Priboj, opština Lopare, Rep.Srpska, stanje iz 1969. godine

Priboj je bio nekada sedište opštine. Današnje stanovništvo čine doseljenici, skoro su svi iz Hercegovine. Prema narodnom predanju priča se da su na mestu Škriljevcu živeli neki Sremci, pa se to mesto i sada zove Srijemci-Srijemačke njive.

Preci pojedinih rodova su se doseljavali na krčevinu, pa su onda obično pozivali i druge da se nasele. Tako je praded Bogdanovića, dozvao nekog Veselina iz Rastošnice-opština Zvornik i od njega vode poreklo Popovići, od kojih je bilo mnogo popova.

Radovanovići (4.k), Stanojevići (4.k), Tomići (14.k), Bojići (1.k), Jovići (11.k)-(ukupno 34.k slave sv. Lazara). Svi su zajedničkog porekla. Iako su zajedničkog porekla, već se uzimaju među sobom. Staro prezime im je Stanojević.

Bogdanovići (17.k), Jovići (6.k), Jovanovići (1.k), Petrovići (6.k), Lukići (4,k), Rikići (12.k), Stojanovići (5.k)-(ukupno 50.k , slave sv. Jovana), svi su zajedničkog porekla. Njihov predak Teodor je dosao iz Gacka u Hercegovini, i naselio se na krčevini. Daljim starinom su iz Pive u staroj Hercegovini i misle da su od istog roda u Pivi od koga je bio i junak Bajo Pivljanin.

Tasovci (11.k sv. Arhanđeo) poreklom iz sela Trešnjaka kod Trebinja. Odatle su došli davno.Vaso Tasovac, rođen 1889. godine, nabraja svoje pretke: njegov otac: Ostoja rođen 1870. godine, deda: Vaso, pradeda: Ostoja, čukundeda: Božo, navrndeda: Nikola, kurđel: Mitar. U groblju su prvi sahranjeni Mitar i Dimitrije.

Lujići (2.k), Mijići (2.k) (ukupno 4.k sv. Jovan), doselio se predak Mijo iz Hercegovine, (pradeda čoveka koji je 1902. ima 65 godina. Naselio se u planini i krčio.

Grujičići, od kojeg su Simikići (14.k), Gligorevići (6.k), Milanovići (12.k), Marići (4.k), Jovići (10.k), Radovanovići (2.k)- (ukupno 48.k, slave sv. Luku, a neki i sv. Lazara). Doselili se sa Han Pijeska – istočna RS, daljom starinom su iz Hercegovine. Od Grujičića vode poreklo i Jovanovići-Peračevići u Tobotu – opština Lopare.

Sekulići, staro prezime Gajići (6.k sv. Jovan), poreklom su iz Hercegovine.

Zeljići (4.k sv. Arhanđeo), poreklom su iz Hercegovine.

Mitrovići (6.k sv. Arhanđeo), Godine 1969., Blagoja je imao 76 leta, njegov deda došao iz Hercegovine.

Krsmanovići (5.k sv. Jovan), poreklom su iz Hercegovine. Od ovog roda ima ih još u Brčkom, Beogradu, i u Maleševcima.

Đukanovići (14.k sv. Nikola), poreklom iz Hercegovine.

Ristići, staro prezime Kondić (14.k sv. Jovan), starinom su iz Mostara.

Andrići (5.k Sv. Nikola), njihov pradeda Andrija bio je poslednji koji je došao u Priboj iz Hercegovine, oko 1860. Mesto na kojem se naselio i sada se zove Andrijino brdo.

Gavrići (8.k sv. Jovan), zovu se i Srijemci, pradeda se doselio iz Srema. Ima ih i u Tuzli.

Radići (4.k), Petrovići-Stankići (7.k)-(ukupno 11.k sv. Avramijevdan), pradeda im je došao iz Banjice kod manastira Tamne, daljim su poreklom iz Hercegovine.

Delići (3.k) su od Delića u Peljavama-opština Lopare, odakle se doselili oko 1920. godine

Petkovići (2.k), otac je bio rodom iz sela Podgore – opština Lopare i u Priboju se naselio kao šumar. Okolina kazuje da su Petkovići poreklom iz Hercegovine i da je njihov predak Petko kad je došao bio druga vera (musliman).

Bijelići (3.k), su iz Tobuta, imaju rođake tamo.

Dokić (1.k sv. Jovan), otac došao sa planine iz Tobuta kao prizetko na ženinu kuću.

Zarić (1.k sv. Nikola), još za turskog vremena prešao iz (Zlog Sela) na begovsku zemlju.

Krstić (1.k sv. Jovan), oca im dovela majka iz Šetića kod Zvornika još pre 1878.

Mirkovići (1.k), oca im kao dete dovela majka iz Mezgraje kod Zvornika, ženi u kuću u Gavriće.

Stevanovići ili Bešlići (6.k sv. Jovan), navodno su doseljeni iz Hercegovine, a okolina ih smatra da su karavlaškog porekla.

Radovanovići (4.k sv. Jovan), poreklom su iz Crne Gore.

Simeunovići (9.k), od kojeg su: Petrići (6.k), Savići (1.k)- (ukupno 16.k sv. Jovan). Predak Simeun je došao oko 1800. Poreklom su iz Hercegovine.

Radojevići (2.k sv. Arhanđeo), otac došao iz Lopara ženi u kuću.

Đokići (5.k sv. Jovan), poreklom iz Hercegovine.

Ostojići (10.k sv. Nikola), poreklom iz Hercegovine.

Kovačevići (1.k), su od Kovačevića u Gacku-Hercegovina.

Nikolići (7.k sv. Nikola), poreklom iz Hercegovine.

Radovanovići-Živanovići, zvani Muzeljevići (6.k sv. Nikola), u Petrovićima u G. Priboju su doseljeni iz (Muzelja).

Stevići, staro prezime Tršić (2.k sv. Nikola), otac im je bio od Tršića u (Zlom Selu) i došao curi u kuću.

Tošići (2.k), otac im došao iz Labudske curi u kuću pre 1914.

Ristići (1.k), došli iz Lipovice.

Cvjetković-Cetković Milan (1.k), je od Delića u Peljavama, došao na kupljenu zemlju.

Đorđić Đ. (1.k), došao iz Lokanja ženi u kuću.

Rakići (2.k), obojica došli iz Podgore ženama u kuću. Oni su od Rakića koji su poreklom iz Hercegovine.

Ilić-Rakić Rado (1.k), došao iz Peljava ženi u kuću.

Popović Ratko (1.k), došao iz Tobuta 1959. godine ženi u kuću.

Nepoznate starine:

Vasilići (4.k sv. Arhanđeo), zaboravili starinu.

Miljanići (5.k), Davidovići (3.k)- (ukupno 8.k, slave sv. Jovana), zajedničkog su porekla, zaboravili starinu.

Stjepanovići (2.k), Babići (6.k)-(ukupno 8.k sv. Jovan), zajedničkog su porekla, zaboravili starinu.

Rikići (5.k) , Petrovići (8.k sv. Jovan), Miličić (1.k), Ilići (12.k)-(ukupno 26.k sv. Jovan). zaboravili starinu.

Stevanovići (5.k), Panići (7.k)-(ukupno 12.k sv. Jovan). Ilija Stefanović (star 63 godine u 1969.) kazuje da je u Priboju bio i njegov peti predak Nikola, i da je njega umorila kuga. Stefanovići i Panići se ne uzimaju.

IZVOR: Priredio Aleksandar Aksić Šarko

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.