Поштовани,
позивамо вас на сарадњу.
Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).
Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.
Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.
Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:
29. јун 2013. у 15:58
Milos Obilic
Prezime Rupar je jedno od najstarijih hercegovackih prezimena. Rupari su starinom iz Banjana (pleme i predio izmedju Niksica i Bilece) i tu su zivjeli veoma dugo a odatle se od 1680 do1700 godine nastanjuju na područje Trusine (Kosuta, Strazevica), odakle današnji hercegovački Rupari vode porijeklo (izvori: predanje Mitra,Save i Danila Rupara kao i mnogobrojne knjige o hercegovacnim prezimenima medju kojima i knjiga Jevta Dedijera Hercegovina). Nihove porodice su nastanile Hodbinu(Mostar) gdje se nazivaju i Kalajdzije, Biograd(Nevesinje), Scepan Krst i Poplat(Berkovici) i jos neka sela. Rupara ima međutim i u drugim zemljama – Srbija(većinom Južna Srbija,Beograd i okolina, Valjevski okrug), Bosna(Okolina Banja Luke), Slovenija, Hrvatska(pretežno Slavonija i okolina Zagreba). Što se tiče stranih zemalja, najviše Rupara ima u SAD-u, Kanadi, Argentini,Australiji… Pretpostavlja se da i oni imaju zajednicke korjene sa hercegovackim Ruparima.
Čuveno hercegovačko prezime Rubčić-Rupčić, jedno od starih i najpoznatijih hercegovačkih plemićkih porodica koja je vladala Humom(Hercegovina), ogranak je porodice Rupar. Takodje od Rupara su i prezimena Dzombeta i Kalajdzija.
Danas porodice Rupar naseljavaju mnoga mjesta Hercegovine (pretezno istocni dio) kao i mnoga mjesta u okolnim zemljama i svijetu.
Najistaknutije istorijskе ličnosti su:
Prodan Rupar iz Gornje Trusine, istaknuti vođa hercegovačkog ustanka “Nevesinjska puška” 1875 godine, i
Jovan Rupar iz Donje Trusine, Hercegovacki ustanik protiv ustaske NDH 1941.
Svi Rupari slave slavu SV. Nikola – Nikoljdan
29. јул 2021. у 22:59
Miljan Rupar
Miloše Obiliću , ako misliš na Mitra i Danila Rupara sa Poplata, to su mi pradeda i deda.
21. децембар 2015. у 20:16
zoran
Interesuje me poreklo prezimena Dzombeta iz Potkoma i Ljutog dola. Kazu da je poreklo od Koprivica a sad procitah da ima veze sa prezimenom Rupar.Hvala.
14. април 2016. у 18:42
rale
Rupara ima i u Vojvodini tacnije u Novom Zedniku kod Subotice dosli su iz Hercegovine.
17. јануар 2017. у 13:47
Milos Rupar
Ako vas vec zanima postojanje,nas prvi predak je Milos Obilic. AKo neko zeli da cuje opsirnije,neka se javi.
27. јануар 2017. у 19:16
Falcon
Ja bih zeleo da saznam opsirnije o tome
17. јануар 2017. у 15:53
Јоксим
Ајде Милоше објасни “наш први предак је Милош Обилић”.
2. новембар 2018. у 12:08
Војислав Ананић
РУПАР (п), Кошута (Невесиње), Поплат (Столац) и Потком (Дабар). Старином су из Бањана. У Кошуту су дошли “због сиромаштва” око 1709. године. Најприје су неко вријеме становали у Дабру, у Долу под Змај Кулом. За вријеме куге бјежали су у Стражевицу. Има их и у другим мјестима Херцеговине: у Биограду, Шћепан Крсту, Ходбини… На Влашкој и Дабру зову их Џомбете. Славе Никољдан (59:226,293; 248:43; 155:723).
Извор: Ристо Милићевић – Херцеговачка презимена, Београд, 2005.
17. јул 2020. у 15:23
Renny
Da li prezime Rupar vodi porijeklo iz plemena Koprivica?
29. јул 2021. у 22:36
Miljan Rupar
Tako je, Rupari su iz plemena Koprivica. Jedan od Koprivica se odmetnuo u hajduke jer je pobio neke Turke zbog danka, pa se krio u hercegovačkim jamama – rupama i narod je njega i njegovu porodicu nazvao Rupar. Ima i drugo predanje koje kaže da je taj isti Koprivica te pobijene Turke bacao u rupe. Kako god ali taj je Koprivica bio opasan lik ! 😉
25. новембар 2023. у 14:23
Rade
Poštovani,
Da li mislite na Rubež u Nikšić,kad pominjete Nikšić i Banjane,nešto mi nije poznato mjesto Rupić.
U jednom dokumentu se pominje Rupić kod Popova polja,ali ga nema nigdje više.
Rubić,Rubčić,Rubešić,Grubešić su Latino-Hrvatski prevodi prezimena Rubežić,ali na smrtovnica u Makarskoj i Hvaru se lijepo vidi staro prezime Rubežić u Dalmaciji još od sveštenika Stanka Rubežića ličnog sekretara i brastvenika cara Dušana.
Rubežići su potomci kralja Radoslava(umro 1084.god. u Trebinju) i njegovih unuka kralja Grdadinje-Gradišnića i kralja Grubeše…,vladara Travunije i Humskih zemalja( naravno i Dalmacija) slava je sv.Nikola.
Ovom brastvu su pripadali do dolaska Turaka(1465-85.god.) i Nenadovići-Nenadići,Rubić-Rubčić,Jakovići-Jakovine-Jakirići-Jakičići,Turci su zabranili vlasteli da nose svoja prezimena i
vratili očevo ime kao obazno prezime….
Svako dobro!