Poreklo prezimena, selo Čečina (Ivanjica)

5. maj 2018.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Čečina, opština Ivanjica – Moravički okrug. Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Čečina se prostire od reke Studenice do Radočela i Crepuljnika iod Pridvorice do reke Izubre, koja odvaja ovo selo od Koritnika. Jedan zaseok (Đopići) nalazi se između Studenice i Brusničke reke.

Zanimanje stanovništva.

Poznata je po vrednim poljoprivrednicima. Osim stočarstva, ovde se ljudi bave gajenjem ratarskih i povrtarskih kultura, kao i šljiva i jabuka. U selu od oslobođenja do pre nekoliko godina radila je poljoprivredna stanica, na imanju profesora Venijamina Marinkovića.

Bilo je y planu da ovde, y zaseoku Marinkovića, bude centar za ova i druga sela, a kasnije za čitav kraj. Preovladalo je mišljenje da su za to povoljniji Devići, jer imaju tradiciju rada nekih službi, a y ovom mestu se seku mnogobrojni putevi, koji se prostiru pored reka.

Znameniti ljudi, koji potiču iz ovog sela.

Ovo je selo Popovića, poznate i priznate familije koja je Odgajala mnoge intelektualce, pogotovu prosvetne radnike. Iz ovog sela je najveći naučnik moravičkog kraja dr Nedeljko Košanin. Ovde je rođen Nedeljko Gizdavić, pisac više knjiga, i profesor Venijamin Marinković, prvoborac i veliki rodoljub.

Tip sela.

Čečina je, teritorijalno, jedno od manjih sela moravičkog kraja. Sastoji se iz sledećih zaseoka: Asanovog Sela, Marinkovića, Košana, Popovića, Borovićana, Gizdavića i Đopića.

Poreklo stanovništva po zaseocima.

Asanovo Selo – Đurovići

-Petronijevići, 1 K. (Aranđelovdan), najverovatnije da su došli od Ibra. Imaju svoju vodenicu na Studenici. Ima ih odseljenih y Svetozarevu (Jagodini), Ivanjici i Devićima.

-Jovanovići, Z K. (Aranđelovdan), ne zna se odakle su došli. Odavde su odseljeni neki od Jovanovića u: Kraljevo (Z), Čačak i Deviće.

-Đurovići, 5 K. (Sveta Petka), zovu se još i ‘Burašima. Jedan radi y Devićima, a živi ovde. Ima ih u: Valjevu, Guči, Čačku i Devićima. Jedna porodica je u Marinkovićima.

-Radovanovići, 1 k. (Sveti Jovan), jedan od njih je radio y Devićima, a stanovao y ovom zaseoku.

Marinkovići

-Petrovići, 1 K. (Sveta Petka), ne zna se odakle su došli.

-Perišići, 1 K. (Aranđelovdan), došli su iz susedne Vionice. Ima jedan odseljen y Čačak.

-Milekići, 1 K. (Sveta Petka), najverovatnije da vode poreklo iz Bzovika (studeničkog kraja), jer tamo ima velika familija Milekića.

-Košani, 4 k. (Sveta Petka), došli su iz susednog zaseoka Košani. Imaju svoju vodenicu na Marinkovića potoku. Jedan od njih je otišao y Kraljevo.

-Marinkovići, 11 K. (Sveta Petka), najverovatnije da su se doselili iz Gusinske nahije (od Gusinja). Najbrojnija su familija y ovom selu. Ima ih odseljenih u: Kraljevu, Čačku (Z), Musinoj Reci. Imaju vodenicu na Marinkovića potoku, koji protiče između ovog zaseoka i Gizdavića.

-Đurovići, 2 K. (Sveta Petka), preselili su se iz susednog zaseoka – Asanovog Sela. Danas ih ima u Čačku i Kruševcu, gde su odavde otišli.

Košani

To je rodno mesto dr Nedeljka Košanina, redovnog profesora Beogradskog univerziteta i redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti, kao i pisca i profesora Nedeljka Gizdavića.

-Košani, 4 K. (Sveta Petka), vode poreklo iz Ibarskog Kolašina. Danas ih ima y Čačku, Požegi i Beogradu. Pre sto godina odselila se jedna porodica Košana, iz Čečine u Padež, selo na obroncima Radočela. U Polumiru bilo je 7 k. Košana krajem prošlog veka, došli su iz Čečine.

-Radovanovići, 3 K. (Sveti Jovan), mala su familija. Jedan se odselio u Čačak. Imaju redovničku vodenicu na Marinkovića potoku.

-Neškovići, 1 k. (Nikoljdan), vode poreklo od Neškovića iz Brusnika. Jedan od njih odavde se odselio y Ivanjicu.

 Popovići

-Popovići, 5 K. (Sveta Petka), vode poreklo od Peći. Od ovih Popovića su bili sveštenici y Pridvorici, a kasnije učitelji i profesori koji su službovali y Ivanjici i Čačku. Od Popovića iz Pridvorice vode poreklo Protići, iz Ostatije i Pridvorice. Danas ih ima y Čačku i Gornjem Milanovcu. U prošlom veku jedan od Popovića se odselio y Riljin Do, y studenički kraj i tamo ih je bilo 6 kuća. Slave Svetu Petku. Imaju i drugo prezime – Marići.

-Erac, 1 k. (Sveta Petka), došao je iz Bzovika (studeničkog kraja), iz velike familije. Jedan je od njih odavde odseljen y Varvarin. Inače Erci vode poreklo od Bjeloševića, iz Crne Gore.

-Projovići, Z k. (Sveta Petka), žive na vrhu sela, ispod planine Crepuljnika. Jedan je odseljen y Ivanjicu, a drugi y Čačak. Jedan se privenčao y Kumanicu, y familiju Parezanovići. Ima ih y Tamniku , y Ibarskoj dolini, blizu Brvenika.

-Perišići, Z k. (Aranđelovdan), nalaze se takođe y vpxy cela, tamo gde su nekada bile kolibe Perišića iz Vionice, pa su se prilikom seobe jedni odlučili da ostanu ovde y Čečini, gde su im ranije bile kolibe.

-Jovanovići, 2 K. (Aranđelovdan), vode poreklo iz susednog zaseoka – Asanovog Sela.

Borovićani – Grkovići

-Grkovići, (Jovanjdan), ima 1 K. y Čečini i jedna porodica je odseljena y susedni Gradac (Studenički kraj), krajem prošlog veka. I ti odseljeni slave Svetog Jovana. Jedan je odseljen y Kragujevac.

-Radojevići, 1 k. (Sveti Luka), vode poreklo od iseljenih Nikšićana.

-Jankovići, 2 K. (Jovanjdan), ne zna se odakle su doseljeni. Jedan je odseljen posle rata u Kragujevac.

-Gizdavići, 1 K. (Jovanjdan). Došli su u ovaj zaseok iz susednih Gizdavića. Ima ih odseljenih y Čačku i Ušću.

-Marinkovići, 2 K. (Sveta Petka), od Marinkovića su iz istog sela. Ranije se jedan privenčao y ovaj zaseok i otuda Marinkovići. Primio je i slavi slavu zemlje.

-Borovići – Borovićani, Z k. (Sveti Jovan), vode poreklo od Borovića, iz Bele Stene (Daića). Da bi se malo razlikovali od predaka uzimaju za prezime Borovićani, umesto Borovići. Neke od njih i danas zovu Borovićima. Ima ih odseljenih y G. Milanovcu i Čačku. Ranije je jedan odseljen u Savovo kod manastira Studenice, a njegovi su odseljeni y Podgoricu. Ima ih i u Pevču.

-Borisavljevići, 1 K. (Sveti Jovan), vodi poreklo od Borisavljevića u Vrmbajama. Uselio se jedan Borisavljević u ovaj zaseok. Usinio ga ujak i primio je ujakovu slavu.

-Radovići, 2 k. (Sveta Marta), odavde su se pre 100 godina odselili y Ušće na Ibru.

Gizdavići

Gizdavići, 2 k. (Sveti Jovan), nalaze se nedaleko od Devića i najbliži su reci Studenici. Iz ove familije potiče profesor i književnik Nedeljko Gizdavić.

Planojevići, vode poreklo od Perišića iz Vionice. Odselili su se pre 100 godina u Ušće na Ibru, iz Čečine, a ne iz Vionice. Slave Svetog Aranđela.

Đokovići, 2 k. (‘Burćevdan), vode poreklo od iste familije kao i Đokovići iz susedne Vionice.

Tošići, više ih nema y Čečini. Odselili su se u Ušće zajedno sa Radovićima krajem prošlog veka. Slave Svetog Aranđela, a neki su otišli i u Komanjane.

Đopići

-Radovanovići, 10 k. (Sveti Jovan), najbrojnija su familija u ovom zaseoku. Odseljeni su u: Deviće (Z), Ivanjicu (2) i Beograd.

-Koraći, 1 k. (Dmitrovdan), došli su y Đopiće privenčavanjem jednog iz Koritnika.

-Draškovići, 1 K. (Đurćic), takođe vode poreklo iz Koritnika. Jedan od ovih Draškovića odseljen je u Novi Pazar.

-Dramićani, 1.·k. (Stevanjdan), došli su iz Vučaka. Jedan Dramićanin (stolar) sišao je y Deviće i tamo živi.

-Miletići, 2 k. (Sveti Nikola), ne zna se kada su se doselili y Đopiće. dvojica Miletića su se odselili u Čačak.

-Ćirovići, 1 k. (Sveti Jovan), vode poreklo od Ćirovića iz Planinice (Koritnika). Dvojica su odseljena y Ivanjicu.

IZVOR: Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.