Poreklo stanovništva, oblast Devići – selo Koritnik (Ivanjica)

1. maj 2018.

komentara: 11

Poreklo stanovništva sela Devići (linkovati na selo Koritnik) sa podgolijskime selima, opština Ivanjica – Moravički okrug. Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ.. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj oblasti.

Devići su centar podgolijskih sela nalaze se na sastavcima Brusničke reke i Studenice, na teritoriji Vionice i Čečine. Zato se i danas pošta y ovom mestu zove – Vionica, a dugo godina i škola i zadruga su nosile tu oznaku, a ne Devići.

Tip naselja.

Naselje je malo. Nešto je uvećano kada su Devići postali opštinski centar 1955. godine, koji je obuhvatio četiri dotadašnje opštine: Srednju Reku, Ostatiju, Vionicu i Pridvoricu. Devići su dobili tada i nešto kasnije: novu školsku zgradu, šumsku upravu, zgradu opštine, a ranije su bile izgrađene ambulanta i zadružni dom. 1959. godine kada su spojene sve opštine y moravičkom kraju u opštinu Ivanjica, ostala je opština Devići kao posebna još tri godine, a onda je i ona pripojena ivanjičkoj opštini.

Zemlje i šume.

Zemljište je pretežno šumovito, obraslo najčešće četinarskim šumama. Ima odlične pašnjake i senokose i veoma je podesno za gajenje stoke, pogotovu ovaca. Jedino u donjem, nižem delu ranije opštine Devići, y Vionici, Čečini iPridvorici podignuti su voćnjaci i gaje se ratarske kulture: pšenica i kukuruz. U višim delovima bivše opštine: y Srednjoj Reci, Gradcu, Brusniku M Koritniku uspeva y prvom redu ovas, a onda raž i heljda.

Stočarske kolibe.

Stočari na Goliji izgradili su kolibe, takođe od drveta i ušorili ih, zbog napada vukova i upada hajduka i Turaka preko granice. Od njih su najpoznatije: gradačke kolibe, ispod ‘Bonovog polja i Jankovog kamena, Čaprića kolibe ispod Velike i Male Mohovice i kolibe Kulizana, nedaleko od Belih Voda.

Starine.

Potvrdu o ranoj naseljenosti ovog područja pružaju ostaci vodovoda sa mermernim cevima iz rimskog perioda iskopani u zaseoku Košani (Čečina). Prvi pisani podaci o ovom predelu svedoče da je još 1516. godine postojala nahija Ostatija1 (y Bosanskom sandžaku) sa deset sela, među kojima nije teško uočiti Ostatiju i Koritnik.

Istorijat.

Prostor koji danas obuhvataju Deviđi (ranije opština Deviđi) pre prisajedinjenja Srbiji, 1833. godine, nalazio se u sastavu Sjeničke nahije. Daiđka nahija sa opštinama Pridvoricom, Čečinom, Daiđima, Brusnikom i Koritnikom, zajedno sa ostalim delovima moravičkog kraja, priključena je novoosnovanoj srpskoj državi. Po pripajanju moravičkih sela pominje se Užičko-Starovlaška nahija sastavljena od četiri kapetanije, među kojima su: Moravska (Moravička) i Daitska (Daiđka). Nakon 1834. godine u zvaničnim knjigama gubi se naziv nahija i počinje upotreba naziva okružja. Okružje Užičko-Starovlaško i dalje ima četiri kapetanije: Crnogorsku, Rujno, Moravsku i Daitsku. U toku 1835. godine uvode se srezovi, umesto kapetanija. Naredne, 1836. godine Užički okrug čine 5 srezova: crnogorski, rujanski, račanski, moravički (sa sedištem u Ivanjici), koji ima 39 sela i Daitski (sa sedištem u Daiđima), u čijem sastavu postoji 6 sela.

Sovjet srpski svojom odlukom br. 100, od 22. januara 1837. godine utvrđuje u Užičkom okrugu tri sreza: Moravički, Račanski i Crnogorski. Dakle, ukida se Daitski (Daiđki) i podgolijska sela: Koritnik, Brusnik, Daiđi, Gradac, Vionica, Čečina, Vrmbaje i Dobri Do, sada pripadaju Moravičkom srezu i u njegovom sastavu ostaju sve do 1947. godine. Te godine se formira Srez moravički sa 18 mesnih narodnih odbora, među kojima su i: Brusnik, Vionica, Pridvorica i Srednja Reka. Iste godine MNO Brusnik menja ime  i sedište i postaje MNO Ostatija. 1951. godine se na ovim prostorima osnivaju opštine Vionica, Ostatija, Pridvorica i Srednja Reka, na području Moravičkog sreza, koji ima 16 opština.

U novoformirani srez Čačak, 1955. godine, ulazi sedam opština bivšeg moravičkog sreza: Deviđi (sa naseljima Brusnik, Vionica, Vrmbaje, Gradac, Daiđi, Deviđi, Dobri Do, Koritnik i Čečina), Ivanjica, Katiđi, Kovilje, Kušiđi, Međurečje i Prilike. Godine 1959. vrši se nova promena, pa umesto pređašnjih sedam opština moravičkog kraja postoje samo dve: Deviđi i Ivanjica. Nakon tri godine, 1962, dve dotadašnje opštine spojene su u jednu (Ivanjica), koja je pripojena srezu T. Užice. Iz administrativnih promena moglo se videti koliko se pažnje poklanjalo ovim prostorima, koji su bili udaljeni od središta okruga preko 100 km.

Poreklo stanovništva.

Stanovništvo je pretežno doseljeničko. U doseljavanju postoje dve migracione struje: dinarska – znatno jača i kosovska – mnogo slabija. Na ovim prostorima došlo je do sudara te dve struje: y govoru, narodnim običajima, nošnji i mentalitetu. Dinarska je zahvatila prostor skoro sve do leve obale Studenice, a kosovska desnu stranu reke Studenice i naselja ispod Biser – vode, Radočela i Crepuljnika.

Naziv i ostali podaci.

Devići – centar podgolijskih sela ima malu crkvu koja je podignuta na razvalinama stare, mnogo veće i gde je bilo zakopano blago koje je doneto na devet deva (kamila) u ovo skrovito mesto i zakopano. Po devama mesto je i dobilo ime: Devići. Kasnije je blago pronađeno i preko noći oterano na drugu stranu. Devići su od Ivanjice udaljeni 36 km i nalaze se na ušću Brusničke reke y Studenicu na 740 m nadmorske visine. Imaju potpunu osnovnu školu, dom kulture, biblioteku, zadrugu, ambulantu, industrijski pogon konfekcije “Javor” iz Ivanjice, poštu sa centralom, više prodavnica i kafana.

Zanimanje stanovnišva.

Stanovništvo u podgolijskim selima bavi se, y prvom redu, stočarstvom, pogotovu y naseljima koja se nalaze uzvodno od Devića, na padinama planinskih visova. A onda dolazi, u poslednje vreme, eksploatacija i gajenje šuma. U Vionici, Čečini i Pridvorici bave se gajenjem ratarskih kultura i voćarstvom. U međuratnom periodu osnovane su poljoprivredno–kreditne nabavljačko-potrošačke zadruge y Ostatiji i Srednjoj Reci. U privatnim kućama (uglavnom pored puteva) stvaraju se dućani i kafane.

Rudna bogatstva.

Poznato je da Golija y svojim nedrima ima rudnog blaga: olova, cinka, antimona, magnezita, nikla M retkih metala. Toponimi: Samakovo, Kotlovi, Ugljari ukazuju da su na tim mestima, na području Koritnika bili y srednjem veku aktivni rudnici i topionice. Iz štampe vidimo da je 1933. godine radio rudnik olova y Ostatiji. U vremenu od 1948. do 1952. godine vršena su ispitivanja nalazišta ruda y Veljovićima, na padinama Crepuljnika, u Vionici, na Mačkovcu i u Ostatiji. Ali, zbog udaljenosti od puteva i pruga nije se ništa učinilo da počne eksploatacija rudnog blaga na Goliji.

Značaj oblasti i naselja.

I danas su Devići centar za Čečinu, Vionicu, Brusnik, Koritnik, Pridvoricu i Dobri Do, a manje za Gradac i Daiće, koji su direktno vezani asfaltnim putem Bele Vode – Ivanjica. Za njih su Bele Vode postali centar okupljanja, gde se nalazi: pošta, prodavnica, kafana, lugarnica, pogon “Javora” iz Ivanjice i dr.

Uskoro će i Devići biti povezani asfaltnim putem sa Ivanjicom, jednim krakom od Braduljice, preko Velike livade, a drugim niz Studenicu za Ušće M Kraljevo. U bliskoj perspektivi može se očekivati da će Devići postati turistički centar.

Električno osvetljenje Devići su dobijali iz hidrocentrale koja je 1956. godine podignuta na Brusničkoj reci, nedaleko od naselja. Sada dobija struju preko dalekovoda. U neposrednoj blizini, na reci Izubri ima jedna vunovlačara.

KORITNIK

Položaj sela.

Čim se krene od Devića uz Studenicu, već kod Izubre, desne pritoke Studenice i naselja kod njenog ušća, stupa se na prostore Koritnika. Odatle treba putovati dva sata hodom do Ostatije – centra za Brusnik i Koritnik i još toliko do Biser-vode gde je granica ovog sela sa selima raške opštine. Koritnik se graniči sa Čečinom; između njih teče reka Izubra. Granica ide ovom rečicom do visoravni i odvaja Koritnik od Bzovika (u kraljevačkoj opštini) zatim se granica penje na visove Biser-vode i Šeremetovice na južnoj strani, a onda dolazi na Odvraćenicu ina kraju se spušta od kosa Radulovca prema visovima izmeću Koritnika i Brusnika na zapadu, koji su istovremeno granica između ova dva sela.

Ogroman je prostor Koritnika. Da bi se obišao Koritnik potrebno je skoro dva dana pešačenja. Na području Koritnika nalaze se veoma privlačna mesta za turiste, od kojih se svojom lepotom izdvajaju Odvraćenica i Ostatija.

Odvraćenica se nalazi na južnom delu Golije, na vododelnici izmeću Studenice i Raške, tamo gde izvire reka Studenica. Na Odvraćenici je 1939. godine izgrađen planinarski dom, a 1955. god. organizovano je takmičenje planinara Srbije. Ovde se nalazi jedna lugarnica, jedna kuća Ivanovića i nekoliko koliba. U poslednje vreme izgrađene su vikendice i put Novi Pazar – Odvraćenica, tako da je ovo mesto postalo privlačno za radnike i omladinu Novog Pazara. Planinarski dom je pretvoren y Dom za odmor radnika konfekcije “Raška” iz N. Pazara. Posebnu draž pruža Odvraćenica svojim prirodnim lepotama, izvanrednim vazduhom, izvorima na svakom koraku i što je najvažnije: velikim brojem sunčanih dana y godini, što se za druga mesta na Goliji ne može reći. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1200 m. Po našem mišljenju, to je najlepši deo Golije.

Ostatija je bila opštinski centar, za ova dva sela, Brusnik i Koritnik. Nalazi se u gornjem toku reke Studenice, baš tamo gde Studenica prima prve pritoke i kreće y pravcu severa. Naselje ima: četvororazrednu školu, skoro podignutu, na mestu gde je bila ranija, koja je sagrađena 1922. godine, zadružni dom (sa prodavnicom i magacinom), nekoliko kuća i kafana. Tu je i crkva Sv. Kuzmana i Damjana, koja potiče iz srednjeg veka, a obnovljena je y 17. veku. Nema živopis, ali ima zanimljiv natpis na mermernom nadvratniku. Do ovog mesta uspostavljena je y poslednje vreme autobuska linija od Ivanjice, a Ostatija je i telefonima, preko Vionice, povezana sa svetom. To je jedno od najudaljenijih mesta od Ivanjice, opštinskog centra. Između Ivanjice i Ostatije razdaljina je od oko 50 km. Nešto manje Ostatija je udaljena od Raške, ali je zbog terena, teže za putovanje.

Škola y ovom mestu radi od 1911. godine. Ovde deca uče do četvrtog razreda, a onda najbolji đaci odlaze y osmorazrednu školu y Deviće, jer svi nisu obavezni da nastave školovanje, pošto su njihove kuće udaljene od škole više od 10 km.

Ostatija ima nekoliko strugara i malu hidrocentralu, tako da je osvetljena električnom svetlošću od 1955. godine. Sada je podignut dalekovod i selo je uključeno y elektrosistem Srbije. Mesto je pogodno za razvoj turizma. Selo Koritnik se sastoji od sledećih zaseoka: Crna Rijeka, ‘Berovići, Koritnik, Kotlovi, Krajevi, Krljani, Obadi, Ocrten, Odvraćenica, Ostatija, Planinica, Pločnik (Provalije) i Ratari.

Poreklo stanovništva.

Ostatija:

Paunovići, 4 kuće (slave Jovanjdan), ima ih odseljenih u Raški i Ivanjici. U Paunoviće se uselio:

-Dragoljub Jović iz jednog sela u okolini Raške.

-Kavazovići, 2 K. (‘Burđevdan), jedan je odseljen y Kraljevo.

-Protići, 1 k. (Petkovdan), vode poreklo od Popovića, svešteničke porodice iz Pridvorice. Više je pretpostavki zbog čega su Popovići promenili prezime u Protiće, a najverovatnije da su dva đaka ili studenta bila istovremeno na školovanju iz iste familije, a po zakonu nisu mogli dobijati državnu stipendiju, pa su se Protići odselili y Ostatiju a neki su ostali u Pridvorici, koji su se kasnije odselili u Ivanjicu. Popovići su, naravno ostali u Pridvorici, a kasnije se preselili y Čačak. Iz Ostatije odseljeni:

-Protići u Brvenik, a onda y Čačak.

-Sekulići, 1 K. (Nikoljdan) · učitelji i ovde su službovali 15 godina i podigli porodičnu kuću. Rodom su iz Sivčine, zaseoka Bara.

-Draškovići, 2 K. (‘Burćevdan), nisu se odseljavali.

-Tenjovići, 1 K. (Jovanjdan), po poreklu su od iste familije iz Brusnika. Ima odseljenih kod Kraljeva (2).

-Spasovići, 2 k. (Stevanjdan), pre nekoliko decenija doselili su se iz Erčega. Jedan je bio lugar, a drugi poljoprivrednik.

-Berovići, 1 K. došao je na miraz iz zaseoka Berovića. U ovu familiju je ušao:

-Tihomir Nikolić, od Raške.

-Obradovići – Obadi, 1 k. (‘Burćevdan), su iz zaseoka Obadi.

Crna Rijeka

Nalazi se uzvodno od Ostatije, odnosno nešto južnije. U ovom zaseoku su naseljene sledeće familije:

-Kačamakovići, 2 K. (Jovanjdan), vode poreklo iz crnogorskih brda, kako dosežu sećanja najstarijih iz ove familije. Nisu se selili y druge krajeve.

-Tenjovići, 1 K. (Jovanjdan), su od Tenjovića iz Brusnika. Danas ih ima odesljenih y Ivanjici.

-Savići, 2 K. (Jovanjdan), nisu se selili u druge krajeve. U Saviće je ušao jedan:

-Nešković, iz Brusnika.

-Todorovići, 2 K. (Jovanjdan), y poslednje vreme dvojica su se odselili y Ivanjicu.

-Radovići, 4 k. (‘Burćevdan), najverovatnije da vode poreklo iz Morače i da se jedna grupa Radovića uselila y Vasojeviće, a odatle se razišla y razne krajeve. Najpre su se doselili u okolinu Sjenice, a odatle je jedan deda iz Sjenice doneo unuka y kolevci i njegovi potomci su današnji Radovići. Ima ih y Ivanjici 4 te i jedna y Užicu. Došli su jedni Radovići iz Koritnika y Vreoce (Studenički kraj) i tamo ih ima 3 kuće.

-Sarići, 1 k. (Pantelijevdan), vode poreklo od Sarića iz Brusnika. Odavde ih ima odseljenih y Batočini.

-Kolarevići, 2 k. (Jeremindan), jedan je poštar, a drugi poljoprivrednik. Došli su u Koritnik iz Kosovice.

Ovde je bila i porodica:

-Miličić, koja se ugasila.

Odvraćenica

Odvraćenica predstavlja prelep i retko naseljen deo Golije. Na svakom koraku je izvor vode, a onda na visoravni nastaje reka koja vijuga i kreće se prema severu. To je izvorište reke Studenice. Za Odvraćenicu i njeno ime vezana je jedna zanimljiva legenda. Ovde se nalazi granica između ivanjičke i novopazarske opštine, a ranije se protezala granica između Srbije i Turske, sve do 1912. godine. Tu se nalazi odmaralište za radnike “Raške” iz Novog Pazara, desetak vikendica, kolibe i kuća Ivanovića.

-Ivanovići, 1 k. (Đurđevdan), ima ih odseljenih u Novom Pazaru.

-Sović i Belčević, lugari, žive u šumarskoj kući, a rodom su iz Koritnika i Brusnika.

Kotlovi

Nalaze se s leve strane Studenice, nizvodno od Ostatije. Preko Kotlova vodi seoski put koji povezuje Ostatiju sa susednim Brusnikom. U ovom zaseoku su sledeće familije:

-Radomirovići, Z k. (Đurćevdan), od starina su y ovom selu. Odseljeni su u: Rašku i Ivanjicu.

U Radomiroviće se uselio:

-Stojković, iz Ratara.

-Jelići, Z k. (Burđevdan), su starosedeoci i nisu u rodu sa Jelićima y Erčegama. Jedan od Jelića se odselio y Loznicu kod Čačka.

-Badići, Z K. (Đurćevdan), ima ih odseljenih u Čačku i Ivanjici.

Ratari

Ratari podsećaju na ostrvo y moru, jer su okruženi šumama sa svih strana i prostiru se nizvodno, između Kotlova i Pločnika, sledećeg zaseoka koji se graniči sa Čečinom i Devićima. Ovde su sledeće familije:

-Sarići, 1 K. (Pantelijevdan), vode poreklo od Sarića iz Brusnika.

-Radovanovići, Z K. (Đurćevdan), najverovatnije je da su istog roda sa Radovanovićima u Čečini. Neki su se odselili u Deviće, a drugi y Ivanjicu. U Radovanoviće se uselio:

-Veličković, iz Šara kod Duge Poljane. Jedan od Veličkovića se odavde odselio u Novi Pazar.

Pločnik (Provalije)

Pločnik se nalazi nadomak Devića i bliži je ovom mestu nego Ostatiji. U ovom zaseoku žive:

-Ćurčići, 2 k. (Đurćevdan), i nemaju odseljenih.

-Sarići, 2 K. (Pantelijevdan), doselili su se iz Brusnika.

-Petrovići, 4 K., slave Aranđelovdan, a dvojica su se odselila y Ivanjicu.

-Ivanovići, 1 K. (Đurćevdan), doselio se sa Odvraćenice i istog je roda sa Ivanovićima na Odvraćenici i y Novom Pazaru.

-Savovići, 1 k.

-Koraći, 1 k. (Aranđelovdan i Vasiljevdan), doselili se iz Koritnika.

Sa desne strane Studenice

Koritnik je istovremeno i zaseok y selu koje nosi isto ime. U njemu žive sledeće familije:

-Pantovići, 4 k., slave Đurđevdan.

-Ćurčići – Veverice, Z k., slave Đurćevdan.

-Ćurčići, 2 k., slave Đurćevdan i Vasiljevdan.

-Koraći, Z k., slave Aranđelovdan i Vasiljevdan. Vode poreklo od Bratonožića, koji su se odselili y Vasojeviće u gornja sela. Ima ih 3 kuće odseljenih y Ivanjici.

Đerovići

U Đerovićima žive sledeće familije:

-Živkovići, 3 K.

-Pantovići, Z k., slave ‘Burđevdan.  U Pantoviće je ušao:

-Ukašenović, iz Baturana, ispod Đurđevih stupova.

-Nikolići, 1 K., slavi Aranđelovdan, doselio se iz jednog sela iz okoline Raške.

Rosići, 1 k.

Ocrten

Položaj i ime naselja.

Ocrten se nalazi na putu od Koritnika prema Krljanima i Bzoviku. Zaseok je sa najvećom nadmorskom visinom y ovom selu. Prostire se na visoravni ispod brežuljkastog venca jednog uzvišenog brega zvanog Oštri vrh. Naziv potiče još od starih Grka, koji su y jednom od letnjih meseci bili zavejani iznenadnim snegom. Po plaču (cvrči) dece mesto dobi ime Crtanj. Vremenom naziv pređe u Ocrten.

Poreklo stanovništva.

-Radonjići, 7 k. (Jovanjdan), vode poreklo od Šljikova, koji su u Vasojeviće došli iz Bratonožića. Najbliži su im, po srodstvu:

-Lalići, Ninići, Miloševići i Markovići.

Smatra se da su pri doseljavanju bile tri kuće Radonjića: potomci Spala dobiše drugo prezima

– Spalovići,

naslednici Kola postadoše

-Kolovići,

dok potomci udovice Soje dobiše dodatno prezime

-Sojići.

Međutim, svi su zadržali osnovno prezime Radonjić. Ima ih odseljenih, u poslednje vreme, u Ivanjici (Z), Kraljevu i Devićima.

Zbog napada hajduka Jevremovića i njegove družine 70–ih godina prošlog veka na familiju Radonjiće-Spaloviće i pogibije predsednika opštine y Ostatiji Jovanovića-Krljanina, Spalovići su napustili Koritnik i odselili se y Toplicu. Tamo se prezivaju

-Spalovići.

-Radivojevići, 3 K. (Stevanjdan), vode poreklo od Bratonožića.

-Pavlovići, 2 k. (Đurđevdan), istog su roda sa Pavlovićima y Krljanima.

-Vukovići, 2 K. (Stevanjdan), doselili su se iz Vionice. Jedan od njih je odavde otišao u Ivanjicu.

-Radovići, 1 K. (Đurđevdan), došao je iz Crne Reke, privenčao se.

Krljani

Krljani se nalaze na visoravni y gornjem toku reke Izubre, desne pritoke Studenice. Graniče se sa Bzovikom (iz Kraljevačke opštine) i Čečinom, selom iznad Devića. U ovom zaseoku žive sledeće familije:

-Pavlovići, 7 k., slave Aranđelovdan. Malo je ko od njih otišao na stranu.

-Milutinovići, 1 K., uselio se u Pavloviće.

-Ivanovići, 1 k., slavi ‘Burđevdan.

-Jovanovići, 2 K.

-Jevremovići, Z k.

Planinica

Planinica je zaseok Koritnika koji je najbliži Devićima. U ovom zaseoku brojne su dve familije: Ćirovići i Kovačevići.

-Ćirovići, 13 k., slave Svetog Jovana, ima ih odseljenih u Ivanjici (2), y Čečini (Ćopićima).

-Kovačevići, 15 K., slave Lazarevdan. Ima ih y Ivanjici i Devićima.

-Pejovići, 2 k. (Nikoljdan), istog su roda sa Pejovićima u Vionici, odakle su i došli y ovaj zaseok.

Krajevi

Krajevi su udaljeni od Ostatije i poslednji su zaseok prema Biser-vodi. Graniče se sa Ugljarima, koji se većim delom nalaze na području opštine Raška. U ovom zaseoku žive:

-Ćurčići, 2 k., koji slave ‘Burćevdan.

-Višnjići, Z k., slave Lesendrovdan i Aranđelovdan. Vidi se da su Vasojevićkog roda i da slave dve slave: pored Lesendrovdana i Aranđelovdan, kao y Srednjoj Reci.

Obadi

Zaseok Obadi je poprilično udaljen od Devića i retko naseljen. I ovaj zaseok je znatno bliži Raški nego Ivanjici, ali je do stare srpske prestonice veoma teško doći. Tu su kuće familije Obradović. ·

-Obradovići – Obadi, slave Đurđevdan. Po njihovom nadimku (drugom prezimenu) čitav zaseok nosi ime. Obradovića iz Obada danas ima u Ostatiji, Brusniku i Ivanjici.

Familije kojih više nema y Koritniku:

-Korićani (u Kaoni su od Koritnika iz Moravičkog sreza), slave Jovanjdan, kako ističe K. Jovanović.

Mnogi su se odseljavali prema Raškoj i dolini Ibra, a neki su otišli i dalje. Tako su:

-Ponorci (Vukašinovići, Milojevići, Ružičići i Mionići), 15 kuća, slave sv. Kralj, sv. Mrata i Petrove poklade, 14/27. juna y Crvlju y dobroj Bukvi, u Gagčanici. Iz Ostatije u Moravičkom Starom Vlahu izbegli “zbog ubistva u Ponore ispod Čemerna (u Studenici)” – kako beleži R. Pavlović y svom radu “Kulize”. Odatle su izbegli “zbog ubistva Turčina u Maslaševo (u Jasenicu). Tu su proveli neko vreme pa su krenuli natrag. Jedni su se nastanili u Miločaju (u Rudničkom Pomoravlju), drugi u Kurilovu (današnjem Gradčacu) kod Vrnjačke Banje, a treći su došli y Rogavčinu ispod Željina i tu su se najmili za čuvara vinograda manastira Studenica.

*

Preslave y cely Kopitniku su sledeće: Prva nedelja, nedelja pred Spasovdan je zavetina za Crnu Rijeku; Beli četvrtak – za stanovnike s desne strane Studenice (Krajevi, Krljani, Ocrten, Berovići, Koritnik M Planinica). Drugi Duhovi · zavetina za stanovnike s leve strane Studenice (zajedno sa Brusnikom), za: Ostatiju, Kotlove, Pločnik M Ratare.

Sve se familije, prema slavama dele na one koje imaju mrsne i na druge koje imaju posne slave. Tako, na primer, mrsne slave imaju familije na području Crne Rijeke, a posne slave imaju Neškovići.

Šume Golije su korišćene najčešće podizanjem strugara i pretvaranjem trupaca u dasku i drugu tehničku graću. A vode Studenice i njenih pritoka su omogućavale da se podignu strugare na području Koritnika. Ovde su radile sledeće strugare:

Kursulića · na Studenici,

Paligorića · u Crnoj Rijeci, na Studenici,

Protića – y Ostatiji,

Milutinovića – na Kolješnici,

Munjića – na Brusničkoj reci,

Pored strugara postojale su i sledeće vunovlačare:

Senića · na Crnoj reci,

Kolovića · u Ostatiji, kod strugare Protića,

Kolovića – na Izubri, u blizini Devića,

Ćirovića · na Devićima,

Pavlovića · na Studenici,

Gizdavića – na Crnoj reci.

IZVOR: Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ.. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (11)

Odgovorite

11 komentara

  1. Marko

    Dobar dan, zahvalan sam vam na svim ovim informacijama. Medjutim mislim da postoje greske koje bih zeleo da vam predocim. Zovem se Marko Ćurčić i poticem iz Koritnika, krajevi gde postoje dve kuce Ćurčića u jednoj od tih rodio se moj otac Miljko, stricevi Milija, Nedeljko, Miroslav, Dusan, tetke Ljubinka, Nada, Kosa, Dusanka. Deda i baba su se zvali Radomir i Milka. Vi ste upisali da su slavili djurdjevdan a mi svi slavimo Sv. Vasilija velikog. Takođe stric Milija je drzao strugaru a niste upisali. Hteo sam da vas zamolim ako vi imate jos neku informaciju o mojim pretcima i odakle su dosli na Goliju da mi napisete u mailu bio bih vam mnogo zahvalan! Još jednom mnogo hvala na svim informacijama!

    • Milodan

      Marko!

      Sve što je i knjizi pisalo (osim podnaslova) ovde je doslovno preneto tako da se gornjem tekstu nema ništa dodati uz napomenu da se podaci, koje ste ovde izneli, mogu smatrati kao relevantni – je Vi to najbolje znate.

      Pozdrav!
      Milodan

    • Goran

      Vasi preci u Koritnjik su doseljeni iz starovlaskog Graca

      • Marko

        Iskreno ne znam gde se nalazi to mesto. Ja imam neke informacije da smo dosli u 15-om veku sa planine Durmitor

      • Olivera

        Poštovani Gorane, da li imate informaciju o poreklu porodice Ćurčić iz sela Gledjica ? Dvojica braće Milija , koji je imao šestoricu sinova i Vukajlo koji je imao tri ćerke. Njihov otac se zvao Danilo.
        Unapred zahvaljujem

  2. PRVOSLAV GUŽVIĆ

    MOLIO BIH VAS DA LI IMATE SAZNANJA NA KARTI GOLIJE DESNO OD KORITNIKA PIŠE GUŽVIĆI DA LI IMA NEKIH PODATAKA O TOM PREZIMENU.U ISTRAŽIVANJU SANU KO JE NASELIO ŠUMADIJU PIŠE DA JE 1735.GODINE OD SJENICE DOŠAO RODONAČELNIK GUŽVIĆA PAVLE GUŽVA.NA KARTI GOLIJE DESNO OD KORITNIKA PIŠE GUŽVIĆI.GDE MOGU DA NAĐEM OVU KNJIGU.HVALA I POZDRAV.POŠALJITE VAŠ BR.TELEFONA…

  3. vladan

    pozdrav, moja familija se preziva Radojevic i zivimo u selu Drazanj kod Grocke, odrastali smo uz pricu da su nam koreni iz sela Koritnik kod Raske.. Imamo jedan spomenik za koga su mi rekli da je tu sahranjen zacetnik loze Radoje Obradovic donet kao beba iz Koritnika godina nisam siguran ali otprilike 1838 Knjaz Milos vladao Srbijom.. A nisam pronasao nikog ko se preziva Obradovic… Inace slavimo Sv.Nikolu…Da li postoji neka veza sa Korinikom i ljudima koji zive tamo

    • Sanja

      Postovani Vladane,na Goliji postoji porodica Obradovic,oni su inace rodjaci Curcicima od kojih i ja poticem.

    • Sanja

      Marko nasi Curcici su dosli iz Crne Gore,tacnije tri brata od kojih je jedan dosao u Koritnjik tj Krajeve,drugi u Gradac a treci u Provalije takvu sam informaciju ja dobila.

  4. Đorđe

    Dobar dan,

    Interesuje me poreklo prezimena Petrović. Selo Pločnik. Moji su 1963 prešli za Ivanjicu.

    Hvala