Poreklo prezimena, selo Lukarsko Goševo (Novi Pazar)

11. februar 2018.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Lukarsko Goševo, Grad Novi Pazar – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Goševo je u srednjoj dolini Jošanice, između Znuške Reke, njene desne pritoke Kovačevca, planinskog venca koji se pruža od Leče preko Čumina Dola do Oholja.

Tip sela.

Kuće su po strmoj strani kose i u plitkim suhim dolinama; dele se na Gornje Goševo i Donje Goševo, po veličini gotovo ista.

Vode.

Voda se upotrebljava sa izvora Makovice, starog Grčkog Bunara i s Bare u Donjem Goševu; Stublina je izvor između kuća Bejtovića i Janićijevića, a u Gornjem Goševu su Rekavac, Ladevića Voda, Jezerina i Vodice.

Zemlje i šume.

Njive su srednje rodnosti na mestima koja se nazivaju: Padališta, Laz, Makovica, Drenjak, Duvarina, Vrtine, Ravančica, Jošine, Vrtovi, Ladeviće, Spasovik, Kurtovača, Draginac, Lukovac, Nikoljačke Livade, Gudžalište, Šišmanovac, Pluga, Svinje, Prlovi, Vrtača, Selište, Laz, Vrelo, Papratnik, Trbovača, Bobove Njive, Stanovište, Duvarina, Čurakinje, Osobina, Međak, Ovsište, Strnjište, Bazva, Prosište, Pasuljevina, Petrovača, Miljevka, Konopljište, Pečenjak, Bogdanov Do, Vitkova Njiva, Krlje; šuma je sitna: Radev Vrh, Jankovača, Mustafin Konak, Veliki Krš, Crkvina, Ćurulika, Sastavni, Blatine, Oluga (Aluga), Buče, Crveno Prlo, Košenjak, Paljevina, Grabljak, Čumin Breg, Šemov Gaj, Veliki Vrh, Kiseljaja, Lomine, Belovi Breg, Sečine, Anine, Preslo, Bele Vode, Utar, Veliki Gaj, Mušov Vrh, Grablje, Šumarika, Gospavino Brdo, Kočin Potok; livade i paše: Ćuša, Radojevića Livade, Stanovi, Medojevića Livade, Vrtina, Jasik, Hrskovac, Kruškar, Makov Potok, Zukova Livada, Provalija, Vukova Livada, Dobra Voda, Močila, Lekina Voda, Sprud, Kurtovača, Kleče, Kruševlje, Sekiljevac.

Starine i ostali podaci o selu.

U Trnjaku, u Donjem Goševu, ima vidnih ostataka hrišćanskog naselja. Ty je bilo staro groblje sa ostacima crkvine. Na Selištu i Starom Selištu bila su naselja koja su prethodila današnjem selu. Ime sela spomenuto je oko 1316. i 1780. godine. Godine 1948. imalo je 173 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

Arbanaški rodovi:

-Lukarčani, Bejtovići, 7 kuća, su Gašani, prešli iz Lukara, odeljaci Bejtovića u Jošanici, starinom iz Malesije.

-Hot, 1 kuća, predak mu je iz nekog sela između Karanovca (Kraljeva) i Kruševca, u kome je bio u hrišćanskoj veri, u štavičkom Paljevu primio muhamedanstvo.

-Paljevac, Zećović, 1 kuća, je Hot, iz Paljeva, doseljen 1919. godine.

Kučki rodovi:

-Crnčanin, 1 kuća, predak bio neko vreme u okolini Kraljeva, otac došao iz Crnče u Štavici.

-Štiljanac, 1 kuća, je iz Štiljana u Štavici, doseljen 1878. godine.

-Dražani, Čolakovići, 3 kuće, su doseljeni iz Drage kod Rožaja.

-Alilović, 1 kuća, otac doseljen iz Komina kod Žunjevića, 1914. godine.

-Lošović, 1 kuća, je doseljen iz Lukara 1920. godine; ima odeljaka u Novom Pazaru.

-Karović, 1 kuće, je prešao iz susednog Kneževića 1920. godine.

-Žitničani, 2 kuće, su došli iz pešterskog Žitnića.

-Mustafići, 3 kuće, su doseljeni iz Brodareva 1890. godine.

-Dupljaci, 2 kuće, su iz okoline Nove Varoši, otac se rodio u Dupljacima na Pešteru. Goševci u Novom Pazaru su iz ovog sela.

Hrišćanski rodovi:

-Košani, Janićijevići, 2 kuća, Sv. Petka, su iz Vitkojevića na Ibru, doseljeni 1925. godine, u kome i sada imaju krvne rođake, starina u Morači.

-Mehovići, 2 kuće, su turski rod, poreklom iz Konje u Turskoj, ovamo se doselili iz Novoga Pazara 1913. godine.

*

Poreklo stanovništva sela Jošanica (Gornja), danas u sastavu sela Lukarsko Goševo.  

Položaj naselja.

Jošanica je u srednjoj dolini Jošanice, s kućama na obe strane reke.

Tip naselja.

Zapaža se težnja da se kuće grupišu po srodničkim grupama. Deli se na Gornju Jošanicu i na Donju J ošanicu.

Vode.

Upotrebljava se voda sa izvora, od kojih je glavna Česmica u Donjoj Jošanici. Stoka se poji na Jošanici.

Zemlje i šume.

Njive su dobre, naročito pored reke, a one po stranama dolina dobre su za bela žita. Nazivi njiva: Zaluže, Ferovača, Saračuša, Lug, Njiva kod Česme. Seoska šums je po pobrđu a Špat je pored reke. Ispaše su na Goševačkom Brdu, u Čuminom Dolu, na Lukarskom Brdu i u planinama Mačici i Boriču. Po stranama dolina zasađene su voćke, koje dobro uspevaju.

Postanak i starine u naselju.

Pored puta u Gornjoj Jošanici ima starije napušteno muhamedansko groblje. Današnje njihovo groblje je u Lukaru, a hrišćani ga još nisu osnovali.  Selo je osnovano u prvoj polovini 19. veka pošto su ga napustili hrišćanski rodovi. Godine 1948. u njemu je bilo 248 stanovnika.

Poreklo stanovništva*.

Arbanaški rodovi:

-Lukarčani, 13 kuća, su Gašani iz Lukara.

-Ališkovići, 2 kuće, su Hoti iz bihorskog Drniša.

-Saračevići, 6 kuća, su Kastrati, bili neko vreme u Izvorima na Rogozni, ovamo došli iz Lukara 1880. godine.

Srpski rodovi:

-Pištolji, 3 kuće, su starinci, bili neko vreme u štavičkim selima.

-Biševci, Omerovići, 4 kuće, su Kuči iz rožajskog Biševa.

-Dupljaci, 6 kuća, su iz Dupljaka na pešterskim Koritima.

-Milutinović, 1 kuća, Sv. Nikola, Kuč iz Vojsalića.

-Antonijević, 1 kuća, Sv. Nikola, je Kuč iz Vojkovića.

-Stanišić, 1 kuća, Sv. Nikola, je Kuč iz Dedilova.

*Preneti su svi rodovi, Gornje i Donje Jošanice.

IZVOR:  Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.