Poreklo prezimena, selo Kosuriće (Novi Pazar)

Poreklo stanovništva sela Kosuriće, Grad Novi Pazar – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 Položaj sela.

Kosuriće je u srednjoj dolini Kusurićskog Potoka, najniže desne pritoke Deževke, opkoljeno brdima Velikom Gredom, Malom Gredom, Belim Brdom, Boškovikom, Ravništima i Čardakom.

Vode.

Selo ima izvorsku vodu: Slepak, Stolovača, Česmica, Lisoderica, jedna ustava a Rajovići imaju bunar; ima još šest novijih bunara, koji ne presušuju. Kroz selo protiču Kosurićski Potok sa pritokama Orlovim Potokom,  Lisodericom i Banjišorom.

Zemlje i šume.

Njive i livade su dobre, jer se leti navodnjavaju pomoću brazda. One su na mestima: Stolovača, Klapina, Slepak, Šanovac, Dubarište, Debelo Brdo, Velika Livada, Leskovita, Dubodolina, Popova Njiva, Osobine, Krčevine, Livadski Breg, Vrt, Kamenjača, Bačevina sa voćkama, Popov Do, Lokva, Bunarača sa voćkama, Razbojište, Solila, Markova Livada, Bostanište, Staro Guvno, Stan, Piskavci, Medunak, Jekmegača, Krušak, Ćerana sa voćkama, Drenjak, Kunovača, Selište, Ravne Bašte, Vilje Kolo, Kotar, Begovska Njiva, Vrzine, Stan; šume i paše: Dublje, Čardak, Vuči Laz, Veliki Do, Livadke, Grede, Ornice, Raspadeni Krš, Paljevina, Jazavačke Rupe, Osredak, Kolarev Laz, Molitva, Gloglje, Breze, Golo Brdo, Krivi Potok, Bežanija, Pasuljište. Tatarsko Brdo, Bijela Prla, Ravnište, Zovsko Brdo, Grčko Groblje; u Slepaku imaju zajedničku utrinu Kosuriće, Vrbolazi i Boturovina. Potes je ovako iskorišćen: poviše kuća su šume i ispaše, oko kuća su voćnjaci i glavne njive, kod izvora i bunara su vrtovi sa povrćem, a niže kuća su njive za bela žita.

Starine i ostali podaci o selu.

Gotovo u sredini sela je staro groblje, u kome se poznaju ostaci crkvine; drugo staro groblje je na Golom Brdu. Današnje groblje je na Dublju. Tu je i škola. Današnje selo zaselilo se oko sredine 19. veka. Godine 1948. imalo je 324 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

-Aleksići, Tiosavljevići, 7 kuća, Janjovići, 5 kuća, praded se doselio iz okoline Brusa pod Kopaonikom, starina negde na Rogozni.

-Gligorovići, 4 kuće, Nerandžići, 2 kuće, Sv. Nikola, su Kuči, ded se doselio iz Bihora kao vodeničar.

-Mijaljevići, 4 kuće, Sv. Nikola, su doseljeni iz podgorskog Pustovlaha oko 1850. godine.

-Kulize, Sovrlići, 3 kuće, Mitrovdan, su doseljeni od Sopoćana, starinom iz Burlata u Kolašinu na Ibru.

-Čekanovići, 3 kuće, Sv. Alempije, su poreklom iz Štavice, ovamo došli iz jošaničke Brezovice pre 1860. godine.

-Branovići, 4 kuće, Sv. Petka, su Gašani, bili u pešterkom Žabrenu, ovamo doseljeni iz Znuše; po predanju su poreklom iz Podgorice.

-Jovanović, 1 kuća, Sv. Jovan, je doseljen iz Sebečeva.

-Raković, 1 kuća, su od Đokića u podgorskom Dojinoviću.

-Slavković, 1 kuća, je od Belića u Rajkoviću.

-Rajović, 1 kuća, je od Rajovića u Žunjeviću; imaju odeljake u Toplici.

-Kudra, Vulović, 1 kuća, Đurdevdan – slava zemlje, je od Vulovića u Vrbolazima, doseljen 1905. godine.

-Gvozdenović, 1 kuća, Sv. Nikola, je doseljen iz Boturovine 1920. godine.

-Crepuljar, Aleksić, 1 kuća,  je od Crepuljara u Dmitrovoj Reci, doseljen 1922. godine.

IZVOR:  Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.