Cetina je selo u Dalmaciji, severno od Vrlike, koje pripada opštini Civljane U Šibensko-kninskoj županiji. Smešteno je Cetinskom polju, u podnožju planine Dinare, gde iz više kraških vrela nastaje reka Cetina.
U blizini glavnog vrela Cetine (Milaševo vrelo) nalazi se ruinirana crkva Vaznesenja Gospodnjeg (Sveti Spas) iz srednjeg veka. Oko nje je pravoslavno groblje. Nova pravoslavna crkva, istog imena, podignuta je iznad samog vrela 1940.godine.
Na popisu iz 1991. godine, bila su 853 stanovnika Cetine – 793 Srbina (93%), 41 Hrvat (4,8%), 2 Jugoslovena i 17 ostalih.
Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom
Srpska prezimena
BARIŠIĆ (121) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
BATICA (24) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
VRANJEŠ (113) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
VUKOVIĆ (140) – Sveti Kozma i Damjan – Vrači (prisutni u 18. veku)
GAVRAN (5) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
GARGENTA (7) – Sveti Georgije (prisutni u 18. veku)
ĐUKIĆ (28) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
KNEŽEVIĆ (46) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
KUROBASA (34) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
MARIJAN (12) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
MEDIĆ (21) – Sveti Georgije (prisutni u 18. veku)
MILAŠ (78) – Sveti Stefan (prisutni u 18. veku)
PREOČANIN (134) – Sveti Arhangel Mihailo (prisutni u 18. veku)
ČETNIK (161) – Sveti Stefan (prisutni u 18. veku)
ŠKRBIĆ (13) – Časne Verige
Hrvatska prezimena
BARIČEVIĆ (?) – (prisutni u 18. veku)
TOTIĆ (50) – (prisutni u 18. veku)
Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić
1. maj 2018. u 12:30
Vojislav Ananić
Cetinska Krajina se odnosi na područje koje se prostire od izvora rijeke Cetine ispod Dinare i njenog gornjeg toka, preko srednjeg toka i okoline Sinjskog polja ograničenog planinskim lancem Dinare i Kamešnice na sjeveroistoku i planina Svilaje, Runjavca i Malog Mosora na zapadu i jugozapadu pa sve do ulaska rijeke Cetine u kanjon ispod Trilja. Veća naselja Cetinske Krajine su: Cetina, Civljane, Velić, Gornji Bitelić, Donji Bitelić, Zelovo Sutinsko, Lučane, Rumin, Sinj, Sičane, Suhač, Sušci …
Izvor: Tromeđa Dalmacije, Like i Bosne
24. januar 2019. u 12:20
Radovan Bodrožić
Zamolio bih za info. o poreklu porodice Barišić.
Hvala unapred.
Radovan
26. januar 2019. u 11:09
Slobodan Zrnić
Prema nekim izvorim, potiču od Bože Barišića iz Duvna, nećaka kneza Nikole Milaša.
17. mart 2019. u 17:58
Vojislav Ananić
CETINA
http://www.cetina.net/history
17. mart 2019. u 18:18
Vojislav Ananić
Iseljavanje Srba u Dalmaciju
Tokom vremena a naročito posle turskog osvajanja Bosne, mnogi Srbi su počeli da se iseljavaju iz Bosne u Dalmaciju, potom u Liku, Baniju, Kordun i Slavoniju, Čime se u mnogome promenio etnički karakter pomenutih pokrajina. Već krajem 13. i početkom 14. veka Srbi su počeli da se doseljavaju u Dalmaciju, najpre kao vojnici u službi kod bana Šubića, a docnije i kao naseljenici, koji su pored graničarske službe, počeli da obrađuju zemlju. Pominje se da je car Dušan naseljavao srednju Dalmaciju srpskim življem Hercegovine. Veći talasi doseljavanja Srba iz Bosne u Dalmaciju zapaženi su za vreme kralja Tvrtka, koji je osvojio Dalmaciju do Velebita 1390, te docnije, u periodu između 1413 i 1417, a naročito posle pada Bosne pod tursku vlast. Tada su turci napadali na Dalmaciju ratujući protiv Mađarske i Mletačke Republike. Brojno naseljavanje Srba iz Bosne u Dalmaciju zapaženo je u periodu između 1523. i 1527. godine. Nekoliko hiljada Srba doselilo es u Kninsku krajinu 1551. Povremena i brojno manja doseljavanja bivaju docnije. Čim su Turci počeli da upadaju u Dalmaciju, a naročito posle pada Klisa (1537), čime je konačno prestala Mađarska vlast u Dalmaciji, Hrvati su u strahu i panici napuštali svoja odnjišta i bežali pred Turcima, sklanjajući se u primorske gradove koji su držali Mlečani. U opustošene krajeve Turci su naseljavali Srbe da obrađuju zemlju i da im plaćaju Harač. Otprilike u isto vreme kada su prodirali u Dalmaciju, Turci su počeli sa napadima na Liku i Krbavu, koje su potpuno osvojili do 1527. godine. Potom su osvojili i Baniju. Lika i Krbava ostaše pod turskom vlašću 160 godina, a Banija 100 godina.
Izvor: ČUVARI HRISTOVOG GROBA
18. mart 2019. u 09:06
Vojislav Ananić
ČUVARI HRISTOVOG GROBA
http://www.rts.rs/page/radio/ci/story/28/radio-beograd-2/1498914/riznica–cuvari-hristovog-groba.html
26. jul 2022. u 17:31
Bojana Batica
Postovani,
Da li mozete da mi kazete nesto o poreklu prezimena Batica?
Hvala unapred na odgovoru.
18. mart 2019. u 09:09
Vojislav Ananić
DALMATINSKA NASELJA SA SRPSKIM STANOVNIŠTVOM
https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%94%D0%B0%D0%BB%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D1%99%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE%D0%BC
27. maj 2023. u 16:21
Dupleša
Kod hrvatskih prezimena fale Baričevići (dvije kuće pokraj Vukovića), a Marjani se koliko znam pišu Marijan.
27. maj 2023. u 18:57
Slobodan Zrnić
Hvala. Baričevića iz nekog razloga nema među popisanim 1948. a vidim po katoličkim matičnim knjigama da su od davnina tu. Marijani su upisani 1948. kao Marjan.