Poreklo prezimena, selo Mrsać (Kraljevo)

5. novembar 2017.

komentara: 0

Poreklo prezimena sela Mrsać, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Dragoljuba  V. Korićanca „Nadibar – 1“ – izdanje 1992. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Naselje zauzima prostor rečne terase na desnoj strani Zapadne Morave oko utoke Mrsaćke reke i Potoka Čađavac. Granična sela su Adrani, Jarčujak, Musina Reka, Samaila, Bapsko Polje i reka Morava. Zbog nepostojanja prirodnih granica sa istočne. južne i zapadne strane naselje je kroz vekove menjalo svoj atar pa i svoje ime. Ovome je doprinela i okolnost što je kroz dug period turske vladavine širi prostor pripadao jednom spahiluku (Mrsaćkom), usled čega su granice sa okolnim naseljima postale labave.

Razgraničenje sa susednim selima.

Iz jednog dokumenta datiranog 5. oktobra 1828. godine u Mrsaću, vidi se da su i vlasti tek oslobođene kneževine Srbije imale teškoća sa razgraničenjem Mrsaća sa susednim selima. Naime, posle odlaska (poslednjeg) Ali spahije mrsaćkog morao se spahijski posed koji je pored Mrsaća obuhvatao i sela Ociklje. Krnule, deo Adrana i Rajkovca ponovo razgraničiti i utvrditi njihove međe prema susednim selima. Da bi se ovaj posao ispravno uradio vlasti su okupile kmetove iz Mrsaća i okolnih sela. Tom skupu su prisustvovali Simo Era iz Bukovice, Blagoje Radosavljević iz Adrana, Radovan Zarić iz Reke (Musine), Timotie Đorđević iz Mrsaća, Stevan Gočobia iz Raikovca, Milovan Mršović iz Banskog Polja, Jovan Radivojčević iz Mrsaća i Sava Tošković iz Rankovca. Pred ovim kmetovima međe između pojedinih sela kakve su pamtili starinci Miloš Radović i Jovica Milasavljević iz Mrsaća, a koji su živeli po više od 90 godina, saopštili su njihovi potomci Pavle Milenić (sinovac Miloša Radovića), Petar (sin Jovice Milosavljevića), Paun Živčić i sve Stare njihove komšije, kako su od ovih ranije saznali. Prema podacima iz ovog dokumenta ova su sela imala sledeći broj kuća: Ociklje 17, Krnule 13, Mrsać 93, deo Adrana koji je pripadao spahiji Mrsaćkom 32, i Rajkovac (sada Jarčujak) 37. Granice su navedeni svedoci ovako saopštili:

Selo Ociklje sa gornje strane od Morave Tonjom barom u Suvo polje, na Suvim poljem u potok Bubnjak, iz Bubnjaka u Cklod, pa Cklodom do ulica samailskih zatim kroz ulice jarugom u Samailsku reku (Krnule ostaju Ociklju do reke). Selo Mrsać na gornju stranu od Morave uz Samailsku reku do Suve jaruge, pokraj samailske topole u Karaulu na starom drumu karanovačkom, od ·Karaule sve starim drumom u Veliku umku (koja deli tri sela Mrsać, Bukovicu i Drakčiće), iz Umke Dubokim potokom u Rustemovu ćupriju (na vrdilskoj reci), a odatle sve niz reku (desno ostaje Rajkovac a levo Mrsać) sve do Starog broda na istoj reci. Od Starog broda na levu stranu do livade koja se zove Zvonac, pa livadom do Rakitovačkog potoka, pa potokom u Zeleni vir a iz vira Tonjom barom u Moravu. Na donjoj strani niz Moravu ostaju Adrani, a na gornjoj Mrsać, Rajkovac, ima granice sa gornje strane do Dubova u vrh: Dugog polja, s desne strane brdo više Čibukovca, s donje strane do Grdice Duboki potok, a s leve strane do Adrana Veliki Lug. U dokumentu je još rečeno da u Rajkovcu postoje tri vode: u Dugom polju zove se Buban, pod brdom Slatina i pod Musinim šljivama– Rajkovac. Ovako uspostavljene granice nisu dugo ostale pa je Ociklje delimično pripalo Mrsaću, a delimično Banskom Polju, dok je od naziva naselja ostao samo topografski naziv kao uži lokalitet na granici dvaju sela. Kad je u pitanju Ociklje (Ociklja. Ocikalj, Cikla, Ciklje kako se u narodu čuje) treba reći da je nasleđen vlaški pojam za vrlo malu veličinu (malecko). Našta se ta mala veličina odnosila ne možemo kazati ali je poznato da su brojni Vlasi živeli na ovom prostoru gde su ostavili tragove u topografskim nazivima kao Ociklje u Mrsaću odnosno Banskom polju, Vlaška glava u Samailima i Krnule sada Brdžele u Mrsaću.

Krnule su kako se iz dokumenta vidi bile zaselak Ociklja i takođe su vlaška osnova od ” krnul” što znači kriv, tako da se Krnule mogu shvatiti kao krivače, tj. zaselak ili selo u kome su kuće bile tipa “krivače ili grbače.  Naziv Krnule do danas se očuvao samo kao uži lokalitet u Grabaku pod nazivom Brdžele, što je takođe (slovenizovan) vlaški izraz “brgule ” sa značenjem brežuljci.

Starine u selu i okolini.

Na Ociklju je bio turski han pored koga je prolazio stari (turski) put iz pravca Čačka (koji se u navedenom dokumentu pominje kao Cklod), a odavde je išao na Ružića brdo. Tu je po svoj prilici bilo i veće naselje, a u tursko doba i džamija jer su prilikom vađenja šljunka sa dubine od 7 m izvađena dva polumeseca od olova.

Ime i istorijat sela.

Iz dokumenta o razgraničenju vidimo da se Mrsać ranije zvao Babaćaj. Babaćaj je kombinacija dveju persijskih reči “baba” što je titula ili epitet za dobrog, poštenog ili pobožnog starca (u turskom jeziku znači otac, pa i deda iz čega je izveden pojam “babo” ili “babovina” sa značenjem otac i očevina) i “ćehaja” što u persijskom jeziku znači pomoćnik kakvog velikodostojnika. Kako i kada je došlo do ovog imena pokušaćemo da saznamo iz dosta oskudnih podataka sa kojima danas raspolažemo. U starim austrijskim kartama iz 1718. godine vidimo da je Mrsać upisan kao Mersadie, što znači da je još tada postojao njegov današnji zvanični naziv. S obzirom da je u turskim katastarskim popisima 1528. i 1572. godine popisano selo Baba to se pouzdano može reći da je današnji njegov naziv Mrsać nastao u XVII veku. Da je selo Baba iz turskih popisa današnji

Mrsać svedoči i činjenica da se formiralo naselje pod imenom Bapsko polje, dakle polje koje je pripadalo selu Baba. Pored toga naznačeno je da selo Baba pripada Požegi kao i druga okolna sela, a drugo naselje pod tim imenom na teritoriji bivše Požeške nahije ne postoji. O nastanku današnjeg naziva Mrsać postoji predanje po kome  su Turci sakupljajući hranu tražili od naroda “mrs” ponavljajući  „mrs. . .mrs“  iz čega je u početku nastala pošalina mrs. . .mrs, a iz toga prvo nadimak a docnije i ime naselja. No, treba imati u vidu da je pojam “mrs” staro-balkanska osnova, pa je Mrsać mogao nastati i po nadimku, muškom imenu ili prezimenu mrsa’č koje je nosio onaj što je spravljao mrs (hranu od mleka i mesa). Dvojnost imena naselja se očigledno dugo održala te je dolaskom prvog spahije na svoju zemlju pstojećem nazivu Baba dodato i njegovo starešinstvo “ćaja”. Treba imati u vidu da je “ćaja” naziv za starešinu kompanije kod Sarakačana (grčkih stočara–nomada) pa je moguće da su Vlasi ovaj naziv od njih reuzeli, te da je naziv Babaćaj nastao po nekom od vlaških starešina ili pomoćnika čija se knežina na tom prostoru nalazila .

Činjenica da se selo Baba ne pominje u prvom turskom popisu navodi na zaključak da je ovo ime zaista nastalo kada su ovaj prostor nastanili brojni Vlasi.

Sada bi se moglo postaviti pitanje da li je naselje i postojalo pre dolaska Turaka na ove prostore i ako je postojalo koji je naziv imalo. Narodna tradicija je sačuvala neka sećanja i o ovom pitanju iz tog perioda:

” Za vreme gradnje manastira Žiče na prostoru da našnjeg Mrsaća gajeno je povrće pa su graditelji Žiče odavde svakodnevno povrćem snabdevani”. Topografski naziv Bakčine navodno se odnosi upravo na te bašte. Prema ovom predanju Mrsać se pre dolaska Turaka zvao Bobača i Bobačija što znači da je na tom prostoru ga jen bob (vicia faba) iz porodice graha. Uži lokalitet Bobača očuvan je na prostoru između Mrsaća i Samaila kao spomen na masovno gajenje ove kulture. Kako je darovnom poveljom kralja Stevana Prvovenčanog selo GRAHOVIŠTA* VćSA* upisano posle BOUKOVICE* to bi po položaju BOBAČY* na terenu imalo osnove da BOBAČU* identifikujemo kao GRAHOVIŠTA* iz kraljeve povelje. Kao što vidimo pitanje imena je veoma složeno a rešenja su višeznačna, što je još samo jedan dokaz da je naselje veoma staro.

Selo Baba (Mrsać) je 1528. godine imalo 28 kuća u kojima je živelo 104 muške glave od kojih su 76 bili neoženjeni muškarci, jedna kuća je bila udovička a samo jedna zemljoradnička što znači da je naselje bilo stočarsko. Od 104 poimenično popisanih muškaraca samo je manji broj imao čisto vlaška imena kao: Radul, Brajan. Šobata, Dragul dok su u najvećem broju imena bila slovenska. Godine 1572. naselje je zemljoradničko što se vidi iz poreskih dažbina. Međutim. broj domova nije naznačen pa se može shvatiti da je bilo pusto te da su zemlju obrađivali žitelji okolnih sela.

O stanovništvu Mrsaća znamo nešto više tek od 1821–1822. godine kada je izvršen popis čibukau ovom kraju.

Upoređivanjem ovog protokola sa spiskom rodova koji danas žive u Mrsaću zapaža se nekoliko rodova koji su svoj kontinuitet održali do danas, a to su:

-Mitrovići potomci Dmitra Nastića; Miloševići Milovana i Radosava Miloševića; Simovići potomci Mihaila i Milovana Simovića; Jovičići potomci Jovice Radovića zatim Mirosavići, Milenići, Nenadovići, Vasiljevići (Cibaci), Jankovići, Živčići, Petrovići,Čibukovci itd.

Od važnijih ličnosti iz srpske istorije poznat je pop Nikola Kostić iz

Mrsaća, aktivni učesnik u Prvom i Drugom srpskom ustanku i prvi knez Nahije požeške u oslobođenoj kneževini Srbiji. Nikola je bio odan saradnik kneza Miloša, okrutan i omrznut u narodu. Organizovao je ubistvo vojvode Milića Radovića iz Kaone, pa je pokajanja radi izgradio crkvu u Vrdilima 1818. godine.

Toponimija:

Gornje selo, Donje selo, Brdžele, Grabak, Bobana–Bobačija, Bakčine, Ocikalj, Zeleni vir, Makva, Turski put i Veljovača.

Zemlje i šume.

Mrsać zauzima prostor od 1.712 hektara od čega su njive 44.5%, vrtovi 0.15%,  voćnjaci 1.34% , livade 18.72%, pašnjaci 8.4% , šume 11.9% i

neplodno zemljište 12,8%.

Vode.

Stanovništvo se snabdeva vodom u najvećoj  meri sa pumpi i bunara, dok samo 25 domaćinstva i škola vodu dobijaju iz vodovoda izgrađenog ličnim sredstvima, kaptažom izvora na Jastrebaru.

Školstvo.

Osnovna škola je osnovana 1891. godine: prvi učitelj bio je Nedeljko Milićević iz Debelog Jasena. Sadašnji učitelj Milovan Zubljić je trideset i sedmi učitelj po redu, koji službuje u svom rodnom selu već 30 godina.

Komunikacije i tip sela.

Kroz naselje prolazi asfaltni put koji ga povezuje sa glavnom magistralom Kraljevo –Beograd u Adranima. Selo je bogato i napredno. Kuće su savremeno građene što utiče da se život seljana približava gradskom standardu.

Poreklo stanovništva.

Redni broj-naziv roda-broj kuća 1990-Krsna slava-poreklo

1 Andrići – 1 Stevanjdan, Kačulice

2 Antonijevići – 13 Ćirilovdan

Z Bačkulje –1 Simeundan, Reka–Studenica

4 Bežanići – 1 Đurđevdan, Goričani

5 Beševići – 1 Aranđelovdan,  Od Ivanjice

6 Bogetići – 2 Nikoljdan, starosedeoci

7 Božići – 5 Nikoljdan, Koritnik–Golija

8 Bošnjovići – 5 Simeundan

9 Brkušanci – 2 Aranđelovdan,  Mlanča

10 Vasiljevići – 1 Mlanča

11 Vasiljevići – 2 Jovanjdan, Starosedeoci

12 Vasovići -1 Ilindan

13 Vesovići -4 Jovanjdan

14 Vukovići – 3 Mratindan

15 Vukomanovići – 2

16 Garićevići – 3 Nikoljdan, starosedeoci

17 Glođovići – 1 Od Tutina

18 Dragićevići – 8 Nikoljdan, Mlanča

19 Đuraševići – 3 Nikoljdan, Osaonica

20 Živčići – 3 Lazarica, starosedeoci

21 Zečevići – 1 Od Tutina

22 Zečevići – 1 Jovanjdan

23 Zečevići – 1 Nikoljdan, Dragačevo

24 Zorići – 1 Nikoljdan, Bajina Bašta

25 Zubljići – 4 Jovanjdan, Ljubinje – ·Bileće

26 Jankovići – 1 Nikoljdan, Slatina

27 Jankovići – 1 Aćim i Ana

28 Jankovići – 1 Petrovdan, Lazac

29 Jovanovići – 1 Mratindan, Beli Potok–Knjaževac

30 Jovanovići – 7 Lučindan

31 Jovanovići – 2 Mlanča

32 Jovanovići – 1 Lučindan

33 Jovanovići – 2 Nikoljdan, Homolje

34 Jovičići – 6 Jovanjdan, Starinci

35 Joksići – 1 Mratindan, Ježevica

36 Kalajdžići – 1 Aranđelovdan, Luke–Ivanjicv

37 Kecići  – 1 Stevanjdan, Kavardardi–Makedonija

38 Kovandžići – 1 Petkovdan, Homolje

39 Kolarevići · 3 10 Jovanjdan

4-0 Korićanci  – 1 Aranđelovdan,  Miločaj – Lađevci

41 Koturovići – 2 Lazarica – Mlanča

42 Krsmanovići – 1 Nikoljdan

43 Krsmanovići – 1 Jovanjdan, Mlanča

44 Kundovići – 2 Stevanjdan, Godović– Studenica.

45 Lazarevići – 1 Aranđelovdan, Samaila, Roćevići

46 Lazovići – 1 Vrači, Lazac

47 Leševići – 2 Stevanjdan, Samaila

48 Ljubičići – 1 Nikoljdan, Obrva

49 Majstorovići – 2 Miholjdan, Premeća

50 Manojlovići – 1 Mratindan, Lisa -Dragačevo

51 Markovići – 5 Stevanjdan, starosedeoci

52 Markovići – 2 Petkovdan, Pridvorica

53 Mijatovići – 1 Jovanjdan

54 Mijovići – 2 Nikoljdan, Sandžak

55 Milenići – 10 Jovanjdan, starosedeoci

56 Miletići  – 1 Bajina Bašta

57 Miletići – 1 Stevanjdan, Bajina Bašta

58 Miličići  – 7 Đurđevdan

59 Milićevići – 1 Tomindan, Kaona

60 Milićevići – 5 Đurđic, Debeli Jasen

61 Milićevići –1 Alesandrovdan,  Debeli Jasen

62 Milovanovići – 1 Vasiljevdan,  Samaila

63 Milovanovići – 1 Đurđic

64 Miloševići – 12 Jovanjdan, Starosedeoci

65 Miloševići  – 1 Jovanjdan, Ilanča

66 Milutinovići – 2 Stepanjdan, Pridvorica

67 Mirosavići – 18 Đurđevdan, Starosedeoci

68 Mitrovići – 29 Jovanjdan, Starosedeoci

69 Mihajlovići – 4 Đurđevdan, Starosedeoci

70 Mjailovići – 1 Mratindan, Mlanča

71 Mršovići  – 1 Nikoljdan, Bapsko Polje

72 Nenadovići – 2 Jovanjdan, Obrva

73 Neškovići – 5 Tomindan

74 Nikolići – 4 Jovanjdan, Tolišnica

75 Novakovići – 1 Petkovdan, Poreklom Romi

76 Pavlovići – 6 Lučindan, Starosedeoci

77 Pajovići  – 1 Nikoljdan, Kaona

78 Pantovići  – 1 Lazarica, Koritnik–Golija

79 Pejovići  – 1 Lučindan, Brezovice–Čačak

80 Petrovići – 1 Đurđic, Starosedeoci

81 Petrovići – 2 Alimpijevdan, Goričani

82 Pljevaljčići – 2 Pazarišta kod Pljevalja

83 Puzići – 4 Đurđic,  Premeća – Petnjica

84 Radenkovići – 3 Stevanjdan, Starosedeoci

85 Rakićevići – 1 Nikoljdan, Guberevci–Dragačevo

86 Rakići – 3 Nikoljdan

87 Ramovići – 1 Nikoljdan, Bukovica

88 Ratkovići – 4 Jovanjdan, Cvetke

89 Rašovići – 4 Jovanjdan

90 Ristići  – 1 Jovanjdan, Od Zubinog Potoka

91 Savkovići – 1 Đurđevdan, Bukovica

92 Simovići -7 Aranđelovdan, Starosedeoci

93 Simovići – 8 Jovanjdan, Starosedeoci

94 Simovići – 1 Đurćic, grana Levajaca iz Lađevca

95 Spasojevići – 1 Petkovdan, Od Zubinog Potoka

96 Stanići – 1 Lučindan, Osaonica

97 Stankovići – 1 Đurđevdan, Progorelica

98 Stanojkovići – 1 Aranđelovdan,  Od Vranja

99 Stevanovići – 2 Jovanjdan

100 Stefanovići –  1 Đurđevdan, Miločaj

101 Stojkovići – 2 Aranđelovdan, Mlanča

102 Todorovići – 2 Đurđic

103 Tomovići – 1 Jovanjdan, Pazac

104 Torlakovići -3 Nikoljdan, Sa Torlaka

105 Točilovci – 2 Jovanjdan, Točilovo–Tutin

106 Trifunovići -1 Đurćic

107 Ćirovići – 7 Pantelijevdan

108 Ćurčići – 1 Đurđic

109 Burčići – 2 Mitrovdan, Debeli Jasen

110 Urdovi – 8 Đurđevdan

111 Filipovići – 1 Nikoljdan

112 Filipovići – 1 Aranđelovdan,  Mlanča

113 Čibukovci – 3 Nikoljdan, Čibukovac

114 Čkuljevići -2 Tomindan

115 Čorbići – 1 Nikoljdan, Reka–Studenica

Dodatna objašnjenja:

5) Beševići, drugo prezime Beževići.

9) Brkušanci, drugo prezime Brkušani.

11) Vasiljevići, drugo prezime Cibak–Cibaci.

16) Garićevići, drugo prezime Garići.

IZVOR: Prema knjizi Dragoljuba  V. Korićanca „Nadibar-1“ – izdanje 1992. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.