Poreklo stanovištva sela Omarine, opština Rudo – BiH (RS). Prema knjizi „Višegradski Stari Vlah“ sveštenika (popa) Stjepa Trifkovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo Omarine nalazi se istočno od Budimlije a južno od Prijevorca. Selo je na osojnoj strani.
Vode.
U selu ima dovoljno vode za piće a najbolja je na Izvoru u Strani, Đinđinoj Česmi na kosi Kondovini niže Crkvina za koju se priča da je tako nazvana po devojci Đinđi koja je česmu napravila kada je crkvu izgradila na kosi Kondovini, više tog izvora.
U selu ima i vrelo Grozničava Voda, za koju pričaju da leči od groznice, odakle i takvo ime.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje, kao i nepokosnica, je grupisana oko kuća. Zemlja je osrednje rodnosti; mestimično je i crvena ilovača.
Ispaše ima dovoljno po selu, hurijama i oko sela, po Sirovoj Gori i Stranama do Prijevorca.
Selo ime šume sa južne i jugo-zapadne strane; to je Sirova Gora, koja je odmah iznad sela.
Tip sela.
Seoske kuće su razbacane na prostoru od jednog sata pešačkog hoda. Između pojedinih kuća su njive i livade. Najbliže su jedna drugoj kuće Čolakovića, Pijevčevića i Kuburovića, između kojih je rastojanje od 50 do 100 koraka, a između ostalih je razmak od pola do jedan kilometar. Meštani su sve noviji doseljenici, koji su krčili mesta na kojima su se naseljavali.
Kuća u selu ima 31 u kojima živi 15 rodova. To su: Čolakovići (10 kuća), Pijevčevići (5), Kuburovići (3), Bukvići (2), Kondići (1), Jeftovići (1), Jeličići (1), Stevanovići (1), Pejovići (1), Tokovići (1),Tomići (1), Šljuke (1), Ivanovići (1), Bradonjići (1) i Božovići (1).
Ime sela.
Priča se da je selo ovo ime dobilo otuda što je na mestu, gde su sada seoske njive i livade, bila velika omarena šuma, koju su doseljenici morali iskrčiti.
Postanak sela i poreklo stanoništva.
Priča se da su preci današnjih meštana, kada su se ovde naselili, našli samo šumu, koju su morali krčiti, te se na krčevinama naseljavati. Da li je kakvog naselja bilo ranije ne može se zaključiti, pošto u selu ni oko sela nema nikakvih ostataka od starina.
U selu su ove porodice:
-Čolakovići. Ne zna se odakle su i kada doseljeni. Slave Nikoljdan.
-Pijevčevići. Ne zna se odakle su i kada doseljeni. Slave Jovanjdan.
-Kondići. Ne zna se odakle su i kada doseljeni. Znaju samo da ima Kondića u Buvarima u Srbiji. Slave Jovanjdan.
Gornja tri roda su najstarija u selu.
-Pejovići su doseljeni iz Ravanaca pre Karađorđeve Krajine. Oni su jedna porodica sa Janjićima u Budimliji i Milanovićima u Danilovićima. Sve tri su otuda doseljene. Slave Jovanjdan.
-Kuburovići su se doselili pre 30 godina iz Kasidola i pljevaljskoj nahiji, gde ih i danas ima. Ima ih i u Novoj Varoši. Slave Nikoljdan.
-Bukvići su doseljeni pre 30 godina iz Mokronoga, gde ih ima mnogo. Slave Jovanjdan.
-Jeličići su doseljeni iz Jablanice u Srbiji pred okupaciju. Ima ih u Jablanici više kuća. Slave Jovanjdan.
-Jeftovići su se doselili posle poslednjeg srpsko-turskog ratovanja iz Bukovika kod Nove Varoši, gde ih ima više kuća. Slave Jovanjdan.
-Tokovići su se doselili pre 23 godine iz Jablanice, gde je ostala dosta velika familija. Slave Mratindan.
-Šljuka-Čočo je došao pre 23 godine iz Otilovića kod Pljevalja, gde ih ima preko 50 kuća. Slave Sv.Đorđa.
-Božović je došao pre 20 godina iz Bijelog Brda. Slavi Jovanjdan.
-Tomići su se odvojili pre 18 godine od zadruge u Bovanu i došli na čitlučku zemlju. Slave Nikoljdan.
-Ivanovići su doseljeni iz Poblaća pre 12 godina. U Poblaću ih ima mnogo kuća. Slave Stevanjdan.
-Bradonjić je došao iz Resića pre 10 godina i prizetio se u Omarinama. Slavi Jovanjdan.
-Stevanović je rođen u Štrpcima, ali je ovde u najmu odrastao, oženio se i nastanio na čitluku. Slavi Lučindan.
Sadašnje groblje je na Šancima na Kondovini.
IZVOR: Prema knjizi „Višegradski Stari Vlah“ sveštenika (popa) Stjepa Trifkovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)