Poreklo prezimena, selo Bijelo Brdo (Rudo)

7. oktobar 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovištva naselja sela Bijelo Brdo, opština Rudo – BiH (RS). Prema knjizi „Višegradski Stari Vlah“ sveštenika (popa) Stjepa Trifkovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Bijelo Brdo leži na severu i severo-istoku od Budimlije. Kuće su u prisoju na mestima: Pod Stijenom ili Vranješu, Čemernom, Bijelom Brdu i Ražištu.

Vode.

Selo obiluje pijaćom vodom. Najbolji izvori su: Popova Voda, Zdrava Voda u Čemernu i Zmajevac u planini Budovništu iznad sela.

Zemlje i šume.

Zemlja za obrađivanje je sva, kao i nešto kosnica, grupisana oko kuća. Zemlja je osrednje rodnosti; na nekim mestima je bela ilovača.

Ispaše ima dovoljno u selu, hurijama i oko sela po planinama: Budovništu, Stranama, Crnom Vrhu i Omarinama. Stoka im ide najdalje sat i po od sela.

Šume ima svuda oko sela, po imenima: Budovnište, Crni Vrh i Omarine, koje su daleko od 30 minuta do jedan sat pešačkog hoda od sela.

Tip sela.

Sve seoske kuće nalaze se u četiri gupe. Usamljenih kuća u ovom selu nema. Prva grupa je Pod-Stijenom kako se pređe iz Budimlije preko Smrdana, u kojoj su u neposrednoj blizini jedna do druge tri kuće Vranješa ili Popovića. Druga grupa je severno od prethodne, preko njiva i jednog potoka, dva kilometra daleko, na Čemernu. Neke kuće su u ovoj grupi sasvim blizu a druge su rastavljene od 20 do 50 koraka. U ovoj grupi su 11 kuća Rakovića. Na istoku od ove grupe po strani Bijelog Brda ima 17 kuća Božovića, koje su dve-tri sasvim blizu a ostale u razmaku od 20 do 50 koraka. Ispod ovih kuća, na kilometar, po strani Bijelog Brda, kraj seoske ulice, na Ražištu postoji grupa od 6 kuća, od koje su po dve sasvim jedna uz drugu a između njih ima nekih u razmaku od 50 koraka.

U selu ima 37 kuća, od kojih Vranješi-Popovići (3 kuće), Rakovići (11), Božovići (17) i Cvrkote (6).

Ime sela.

Selo je dobilo ime po jednoj strani, koja je do belog kamena, te izdaleka izgleda kao da je zlato razastrto.

Starine u selu.

Priča se da je iznad kuća Božovića bila nekakva bela kula od sige, zatim, da ima i drugih razvalina od kuća i zgrada. Više Smrdana, na mestu zvanom Crkvine, priča se da je bila crkva. Postoji jedno staro groblje na Glavici ispod današnjih kuća.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Po ostacima raznih starina vidi se da je na mestu ovoga sela bilo naselje. Ta naselja nisu nastavljena današnje, nego je veza prekinuta, jer meštani pričaju da su, kad su ovde doseljeni, našli zapuštenu zemlju, neobrađenu i zaraslu šumom. U vreme Karađorđeve Krajine u ovom selu su bile dve kuće, jedna Rakovića i druga Božovića.

U selu su ove porodice:

-Božovići su najstarija porodica u selu.  Oni su od Bogdana Kujundžića, koji se ovde doselio sa bratom Bogićem iz Riđanovića u Hercegovini pre Karađorđeve Krajine. Slave Jovanjdan.

-Rakovići su se doselili iz sela Jablanice u Srbiji posle Božovića a pre Karađorđeve Krajine. Staro prezime im je Erčevići a sadašnje je nastalo od Raka, koji se ovde doselio. U vreme morije, koja je ovde bilo oko 1800. godine pomrlo je iz njihove kuće za nekoliko dana 25 čeljadi. Ostao je bio samo jedna muškarac, koji se oženio od Božovića i očuvao kuću. Slave Sv. Vrače.

-Cvrkote su takođe odavno u ovom selu, ali se ne priča kada su doseljeni. Zna se samo da imaju rođake u zlatiborskom srezu u Srbiji i Rači kod Priboja. Slave Aranđelovdan.

-Vranješevići su iz Vranješa a u Bijelo Brdo prota Dimitrije Vranješević, kasnije iguman Dionisije, iz Dobroselice u Srbiji. Njegovi stari su se doselili iz Vranješa a u Vranješ su došli iz Pljevalja, sa crnogorske granice, ali se ne zna kada. U Vranješu ih ima 4 a u Dobroselici 7 kuća. Kako su se zvali starinom, ne zna se. Slave Cveti.

Meštani se sahranjuju na Glavici, više starog groblja.

IZVOR: Prema knjizi „Višegradski Stari Vlah“ sveštenika (popa) Stjepa Trifkovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.