Порекло становништва у селу Тепљух, Град Дрниш. Приредио сарадник портала Порекло Слободан Зрнић.
Тепљух је село на ободу Петровог поља, у подножју планине Промине. Припада граду Дрнишу. Православна црква Светог Петра и Павла постојала је почетком 18. века. На простору Тепљуха се налазио антички град Промона.
Презимена 1948. године, са бројем особа (у загради) и крсном славом
Српска презимена
ЂАПИЋ (17) – Свети Георгије (дошли из Биочића)
ЈЕЛИЋ (12) – Часне Вериге (дошли из Биочића)
ЛУКАВАЦ (61) – Свети Јован (присутни у 18. веку)
ЋОСИЋ (49) – Свети Петар и Павле (присутни у 18. веку)
ЧОЛОВИЋ (253) – Свети Георгије (присутни у 18. веку)
Хрватска презимена
ИВИЋ (27) – (присутни у 18. веку)
РАДЕЉАК (56) – (присутни у 18. веку)
Приредио: Сарадник портала Порекло Слободан Зрнић
23. фебруар 2023. у 19:54
Nenad C.
Čolovići , poreklo Markovina, Čevo
(Kčevo ), Katunska nahija ,Stara Crna Gora..
Prvo se naselili u tadašnju Hercegovinu selo Šipačno,Gornje Polje ispod planine vojnik u okolini Nikšića.
Dalji pravci seoba bratstvenika Čolovića :
* HERCEGOVINA :
Šipačno -preko Golije i Kazanaca u reon Nevesinja (i tamo se raselili u više više sela: Udrežnje,Rast,Miljevac,Krekovi… )
i odatle dalje u pravcu Mostara (selo Malo polje) .
Trebinje : predeo Zupci (selo Turmenti)
Bosna :
Šipačno -Durmitor -Romanija,reon Sokoca ,Glasinac( selo Gazivode i odatle u još par okolnih sela)
** DALMACIJA
Selo Tepljuh ,ispod drevne tvrđave Promona na planini Promimi u neposrednoj blizini blizini Drniša. Doseljen kapetan Šćepan sa 3 sina koji je dobio posed za vojničke zasluge i ratovand na prostoru Mediterana u vojsci Mletačke Republike (Armada Oltramarini) .Mesto naseljavanja strateški važno i izabrano zbog čuvanja prolaza (predeo Klanac) od prodora Turaka iz Bosne u pravcu Šibenika. .Doseljeni morskim putem preko Šibenika iz Perasta u Boki Kotorskoj gde su živeli i takođe imali imovinu i porodičnu grobnicu.
Kapetanstvo ostalo u porodici kroz više generacija (Istorijski arhiv Zadar,katastar) čak i po preuzimanju Dalmacije od strane Austrije.
*** PLJEVALJSKI KRAJ I SRBIJA
Šipačno -Durmitor – Pljevaljski kraj (reoni Hoćevina i Gotovuša i tamo se raselili u više sela :Jugovo,Brvenica , Krće…) a odatle dalje u Rašku oblast (Sandžak ) u više sela, i dalje u više regiona i brojna sela Srbije (Zapadna Srbija,Šumadija ,region Kraljeva i Toplica ).
Ovo ZRAKASTO raseljavanje Čolovića koje je doseljenih u Šipačno u tadašnjoj Hercegovini sa Čeva(Kčeva ) iz Markovine ,jer su se uvek selili pod svojim prezimenom ne menjajući ga ,
relativno je lako pratiti i pregledom sela u kojima postoje Čolovići i na samom ovom portalu Poreklo.rs.
Naravno ovo zrakasto raseljavanje događalo se u prethodnih i veoma istorijski burnih skoro tri veka , u ,,skokovima,, i kroz generacije.
Tako da je deo Čolovića ,menjajući prostore kao i porodične slave , što se veoma često događalo i sa svim drugim naseljenicima
(prihvatanje slave naselja-zavetinu, domazećenje, pribraćenje..itd) ,
ali zadržavajući porodično sećanje da potiču : ,, …iz Crne Gore ili Hercegovine …
ili odnekle sa njihove granice..) ,, …
izgubio potpuni kontinuitet svog geografskog i istorijskog porekla,
i koji je ponekad nadoknađivao i popunjavao porodičnim ,,legendama,,….
Što je takođe veoma često i u mnogim drugim bratstvima i porodicama u toku neprestanih migracija u prostoru uvek burnog i nestabilnog Balkana i Istočnog Mediterana.