Poreklo prezimena, selo Nomanica (Leskovac)

19. mart 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Nomanica, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo Nomanica se nalazi u aluvijalnoj ravni Južne Morave, na najnižoj rečnoj terasi koja je, pre podizanja odbrambenog nasipa, u dobrom delu bila plavljena i nestabilna.

Tip sela.

Nomanica je selo zbijenog tipa.

Ime sela.

Ne postoji legenda o nastanku imena sela. Reča NOMAN sa lingvističkog stanovništva čini se da ova reč ne pripada srpskom jeziku, već je trag, jer ima taj prizvuk, iz nekog romanskog jezika, latinskog ili vlaškog, koji je, kako je to tvrdio Stojan Novaković, u topominiji i imenima mesta i planina ostavio mnogo tragova. Noman dolazi od latinske reči Nomades-um, što znači nomadi – pastirski narod. Ako prihvatimo ovu pretpostavku Nomanica bi mogla značiti zimovnik starih vlaških nommada koji su Srbi prilagodili svom duhu govornog jezika u Nomanicu.

Vode.

Nomanica je moravsko selo i nalazi se nedaleko od zapadne obale ove glavne kotlinske tekućice.

Blagodareći pritisku Južne Morave izdan je veoma bliska pa je dubina bunara od 3 do 4 metra ispod površine zemlje. Mnoga domaćinstva su postavila hidrante kako bi zaštitili vodu od zagađenja iz vazduha i površinskih voda i, osim toga, uvele tekuću vodu u svoje domove i staje za stoku. Često ima pumpi umesto bunara.

Zemlje.

Nomanica je selo sa najmanjim atarom u Oblasti. Iznosi samo 101 hektar. Od ove površine njive i bašte zahvataju 57, voćnjaci (po dvorištima) 2. Vinogradi jedan, pašnjaci 27 dok je neplodno 14 hektara. Ovo selo nema livade i šume.

Zemlja nosi ove nazive: Trnjak, Jezero, Kaldrma, Dvorište, Prud, Vada i Delnice.

Postanak sela i prošlost.

O Nomanici nema pomena u starim turskim izvorima, pa ili tada nije postojalo, ili je zebeleženo pod drugim imenom. Pred kraj turske vlasti selo je bilo gospodarsko i u početku je imalo svega tri kuće. Badinački gospodar bio je i gospodar i susednih sela – Žižavice, Nomanice i Zloćudova. Poslednji gospodar ovih sela zvao se Alija. Od Nomaničana je uzimao deseteak pa je prešao na devetak, što je naljutile neke meštane i primorao ih da se isele u Mrštane što je nateralo gospodara da se vrati na desetak da bi se i odseljeni vratili. Posle oslobođenja maštani Nomanice su plaćali agrarni dug.

Poreklo stanovništva.

Nomanica je pred kraj turske vlasti i na prvom popisu 1879. godine u slobodi imala samo šest kuća sa 58 stanovnika i bilo najmanje selo u leskovačkom srezu. Prema popisu iz 1953. godine ono je imalo 39 kuća i 271 stanovnika a 1971. godine 57 kuća i 273 stanovnika.

U Nomanici žive ovi rodovi:

Gagulci su starosedeoci.

Jovinci su starosedeoci.

Markovci su starosedeoci.

Ovo su najstariji rodovi u selu. To su one tri kuće koje su nekada bile jedine u selu.

Ilijinci-Brazci (brzi, hitri, radni) su nepoznatog porekla.

Šišavci su doseljeni iz Šišave.

Mitinci su nepoznatog porekla.

Mihajlovci su nepoznatog porekla.

Todorović Čedomir je rodom iz Stajkovca, prizećen u rodu Mitinski.

Likić Krista je iz Stajkovca, prizećen u rodu gagulski.

Vranjanci su poreklom iz okoline Vranja.

Grašarci su nepoznatog porekla.

Zanimanje stanovništva.

Nomaničani su pre svega povrtari. Proizvode papriku, paradajz, kupus rani i jesenji. Svoje povrtarske proizvode raznose po pijacama širom Srbije. Vinograda imaju malo, samo za domaću upotrebu. Rakiju kupuju od planinaca. Seju pšenicu i kukuruz ali im to nije primarno zanimanje.

Stočarstvo je stajsko. Gaje od jedne do dve krave. Konje ima svaka kuća, služi im za vuču i obradu zemlje. Neki žive i rade u inostranstvu

IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.