Potomstvo raških velikih župana Vukanovića u evropskim vladarskim porodicama

5. mart 2017.

komentara: 0

 

PIŠE: dr Duško Lopandić

Svetorodna loza Nemanjića porodica verovatno potiče iz porodice raških velikih župana, koju je osnovao župan Vukan. On je sa bratom Markom negde oko 1080. godine zavladao Srbijom kao vazal dukljanskog kralja Konstantina Bodina.

Prema pretpostavci istoričara Tibora Živkovića (Portreti srpskih vladara, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2006) Vukan je bio otac župana Zavide, odnosno deda Stefana Nemanje, rodonačelnika Nemanjića.

Vukana je oko 1112/1115. godine nasledio njegov sinovac, veliki župan Uroš I čije potomstvo po ženskoj liniji možemo da pratimo sve do danas. Veliki župan Uroš I je imao više sinova i kćeri, koji su svi igrali važnu ulogu ne samo u Srbiji, nego i mnogo šire. Tri Uroševa sina su kasnije postali veliki župani (Uroš II, Desa i Beloš). Beloš je dostigao najviše položaje u Ugarskoj, dok su dve kćerke bile udate za ugarskog kralja (Jelena) i moravskog vojvodu (Marija). Uroševi potomci će vladati Mađarskom, Češkom, Moravskom, Poljskom, ruskim kneževinama, a daljim rodbinskim vezama tih vladara ovaj srpski vladar je postao predak skoro svih vladarskih porodica u Evropi…

Uroš je, naime, svoju kćerku Jelenu udao za budućeg ugarskog kralja Belu II Slepog iz dinastije Arpadovića. Jelena je poznata istorijska ličnost u Ugarskoj. Nakon smrti svoga muža 1141. godine, bila je jedno vreme regent maloletnom sinu, kralju Gezi II. Uz nju je na ugarski dvor iz Raške došao i njen brat, Beloš, koji je postao jedna od prvih ličnosti Ugarske toga doba: duks i palatin Ugarske i ban Hrvatske.

prilog 1_001

 

Za našu dalju priču zanima nas Jelenino  potomstvo. Naime, posredstvom kćerke Jelene, veliki župan Uroš I je postao predak velikog broja vladajućih porodica u Evropi Srednjeg veka. To se, naravno, u prvom redu odnosi na samu Ugarsku, gde su Belini i Jelenini direktni potomci vladali sve do 1395 (dinastije Arpadovića i Anžua). Kraljica Jelena Srpska je imala petoro dece, ali njeno dalje potomstvo potiče samo od jednog od njih – njenog najstarijeg sina, ugarskog kralja Geze II. Zahvaljujući svom centralnom položaju i širokim vezama u Evropi, kao i brojnom ženskom potomstvu, Arpadovići su se u nekoliko narednih generacija orodili sa velikim brojem vladarskih porodica. Tako je Gezina starija kći Elizabeta bila udata za češkog kralja Fridriha Pšemislovića (umro 1189). Potomstvo ovog para nalazimo u nizu najznamenitijih porodica tadašnjeg Nemačkog carstva, uključujući porodice Vitelsbah (Bavarska), Hoenštaufen (Švapska), Habsburg (Austrija) i Kranjska. Tako je Jelenin potomak u 6. generaciji i poslednji predstavnik čuvene carske porodice Hoenštaufen – Konrad V (Konradin), kralj Sicilije, koji je imao samo 16 godina, kada je pogubljen u borbama za nasleđe i o čijoj tragičnoj sudbini je napisano nekoliko klasičnih tragedija (pod nazivom “Konradin”).

Potomak velikog župana Uroša I, odnosno Jelene Srpske u šestom pokolenju je i kraljica Katalina Arpadović, koja se oko 1270. godine udala za srpskog kralja Stefana Dragutina. Njihovi portreti se i danas mogu videti na freskama u crkvi Svetog Arhilija u Arilju.

Deca i unuci (muški i ženski potomci) drugog Gezinog sina, ugarskog kralja Bele III, ulaze u vladajuće porodice Bugarske (Asen), Vizantije (Anđeli), Nikeje (Laskaris), Poljske (Pjastović), Galicije (Rjurikoviči), Tiringije, Hesena i druge. Posebno je značajan brak Beline unuke Jolande i velikog aragonskog vladara Jakova (Haime) I Osvajača, iz koga potiču vladarske porodice na Pirinejskom poluostrvu (Aragon, Kastilja i Portugalija). Ferdinand i Izabela, vladari za čiji račun je Kristofer Kolumbo pronašao Ameriku, takođe su potomci velikog župana Uroša I, odnosno njegove kćeri Jelene Srpske.

Jolandina kći Izabela udala se 1262. godine za francuskog kralja Filipa III Kapea. Iz ovog braka vuku poreklo svi dalji francuski vladari (porodice Kape, Valoa, Anžu, Burbon i dr), a preko njih i engleski suvereni iz porodica Plantagenet (od Edvarda III nadalje), Jork, Lankaster, Tjudor, Stjuart…Tako su i svi engleski vladari iz Šekspirovih drama o borbama Crvene i Bele ruže (porodice Lankastr i Jork – Ričard II, Ričard III, Henrih IV, V i VI) takođe daleki potomci velikog župana Uroša I Srpskog.

Veliki župan Uroš I je pored Jelene imao još jednu kći – Mariju, koja se udala u češku vladajuću porodicu Pšemislovića. Marijin sin Konrad II Oto bio je vladar Praga i vojvoda Češke (koja tada još nije postala kraljevstvo). Marijina kći Jelena bila je udata za vladara Poljske Kazimira II Pravednog, iz vladarske porodice Pjastovića.

Najzad, i treće Uroševo dete – ban Beloš, orodio se sa jednom evropskom vladarskom porodicom. Njegova kći nepoznatog imena (ruski rukopisi toga doba je pominju po nadimku “Banovna”) udala se oko 1150. godine za ruskog kneza po imenu Vladimir Mstislavič, sina kijevskog velikog kneza Mstislava Velikog. Radi se o prvoj poznatoj vezi između srpske i ruske vladarske dinastije. Vladimir, Belošev zet, na kratko vreme je postao kijevski veliki knez (1173. g). Njegovi potomci su jedno vreme vladali udeonom kneževinom Vladimir-Volinjskom (Dorogobuški kneževi).

U daljim vekovima, mnogobrojne bračne veze i mešanja vladarskih i plemićkih porodica učinile su da danas praktično ne postoji ni jedna porodica sa poznatim rodoslovom za poslednjih nekoliko vekova, za koju se ne može uspostaviti direktna filijacija sa velikim županom Urošem I, preko njegove kćerke Jelene. Pri tome, rođačke veze tokom vekova čine da je moguće uspostaviti na stotine hiljada i više kombinacija između Uroša I, kao pretka i njegovih današnjih potomaka, članova postojećih vladarskih porodica u Evropi.  Tako je na primer, Uroš I predak sadašnjeg holandskog kralja Vilema Aleksandra. Ukupan broj kombinacija – linija od velikog župana Uroša do kralja Vilema (tj. načina da se od Uroša, pretka u XII veku uspostavi veza preko različitih poznatih potomaka do kralja Vilema u XXI veku) iznosi više od jednog miliona !

Ovde nije kraj zanimljivostima. Jedan broj američkih predsednika su potomci imigranata koji su imali rođačke veze u plemićkim porodicama. I za takve se može utvrditi veza sa Urošem I, kao dalekim direktnim pretkom. Među njima su na primer i američki predsednici Teodor Ruzvelt i Frenklin Delano Ruzvelt. Pronašli smo takođe da se može uspostaviti i veza između velikog ruskog pisca Lava Tolstoja i srpske županske dinastije – i to posredstvom jednog od predaka Lava Tolstoja, velikog kneza Mihaila Černigovskog “Svetog” (živeo u XIII veku) , kog su pogubili Mongoli 1246. godine:

Lav Tolstoj – potomak kneza Mihaila Černigovskog “Svetog” kao i srpskog velikog župana Uroša I

Ruski pisci koji su poticali iz visokih plemićkih porodica, poput Puškina ili Tolstoja, imali su među precima i velike kneževe Rjurikoviče. Tako je, na primer, pisac “Rata i mira” grof Lav Nikolajevič Tolstoj, preko majke, kneginje Volkonske (Marije Nikolajevne) direktni potomak černigovskih kneževa iz dinastije Rjurikoviča. Naime kneževi Volkonski potiču od Jurija, kneza Taruskog i Obolenskog. Jurij je bio praunuk po muškoj liniji čuvenog černigovskog kneza Mihaila Vsevolodoviča “Svetog”. Jurjevi potomci su dobili prezime “Volkonski” po imenu reke Volkone (Volhonke) oko koje su imali posede. U XV veku, porodica se podelila na tri grane (stariju, “drugu” i najmlađu granu). Volkonski su igrali značajnu ulogu u istoriji carske Rusije kao dvorani, vojskovođe i državnici.

Lav Nikolaevič Tolstoj je pripadao 17. kolenu u odnosu na pretka Svetog Mihaila Vsevolodoviča Černigovskog. Tolstoj je bio potomak Rjurikoviča i posredstvom drugih plemićkih porodica koje su se orodile sa grofovima Tolstoj, poput Trubeckih, Gorčakova i dr.

Imajući u vidu da je grof Tolstoj potomak Mihaila Černigovskog, on je time takođe i  potomak srpskog velikog župana Uroša I, posredstvom majke Mihaila Černigovoskog – poljske princeze, odnosno njegovih babe i prababe.

Mihailo Černigovski je u četvrtoj generaciji potomak župana Uroša posredstvom Uroševe kćeri Marije, udate u Moravsku (kneginja Znojma). Marijina kći Jelena bila je udata za poljskog kralja Kazimira Pravednog (umro 1194), a kći ovog vladarskog para (Marija ili Anastazija) bila je udata za černigovskog kneza Vsevoloda Svjatoslaviča (umro 1215) – oca Mihaila Svetog.

PRILOG: V. NIŽE

 

prilog 2_001

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.