Poreklo prezimena, selo Donji Bunibrod (Leskovac)

11. februar 2017.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Donji Bunibrod, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Donji Bunibrod se nalazi niže sela Gornji Bunibrod u alivujalnoj ravnici Južne Morave sa desne strane Tulovskog Potoka, odnosno reke.

Tip sela.

Donji Bunibrod je selo zbijenog tipa. Podeljen je na pet mahala koje nose ime rodova uglavnom nastanjenim u njima. To su: Kopašnička Mahala, Vutejska, Bankovska, Kolibarci i Đikinska.

Ime sela.

Kako je došlo do imena ovo sela opisano je u tekstu sela Gornji Bunibrod.

Vode.

Zapadno od sela teče Tulovska Reka. To je jedina stalna tekućica pored Donjeg Bunibroda, jer atar ovog sela ne dopire do Južne Morave od koje ga odvaja selo Gložane.

U zapadnom delu atara protiče periodičan potok Bučan, koji skuplja i odnosi površinsku vodu iz doline Željkovac na istočnim padinama Rudarske Čuke.

Svaka kuća ima bunar. Dubina bunara je do 4 metra a u kišnim godinama nivo vode se penje u bunarima do njihovih gornjih ivica. Neka domaćinstva pomoću hidranta napravili česmu i time zaštitili vodu od spoljnog zagađivanja.

Zemlja.

Atar sela Donjeg Bunibroda proteže se do atara susednih sela: Žižavice, Badinca, Mrštana, Gložana, Gornjeg Bunibroda i Rudara. Zahvata prostor od 397 hektara a od ove površine njive i bašte zauzima prostor 279, voćnjaci 10, vinogradi 26, livade 28, pašnjaci 30 i neplodno je 24 hektara. Selo nema šume.

Zemlja nosi ove nazive: Valoga, Piskavica, Zadina, Tirovi, Trnica, Male Livade, Pašagine Livade, Turpine, Trlište, Tulubaci i Drenjak.

Postanak sela i pršlost.

Donji Bunibrod spada u stara srpska sela nastala u periodu stvaranje stare srpske države. Iz tog vremena nema pisanih podataka. Turci ga pominju u tefteru iz 1516. godine.

Nađen je metalni liveni ključ na lokalitetu Zadine (što znači zidine) koji je poklonjen narodnom muzeju u Leskovcu. Ovaj ključ pripada srpskom srednjem veku i dokazuje da je ovde bilo značajno naselje u doba srpske srednjovekovne države. Pronađen je i novčić ali je on završio u kolekciji nepoznatog numizmatičara. U toku XIX veka Donji Bubnibrod je počitlučen. Nije sačuvano predanje o poslednjem gospodaru, ali je svakako iz porodice Paša Agića, koji je u ataru ovog sela imao svoje livade.

Meštani pričaju da je selo plaćalo agrarni dug i da je nekimm meštanima iz Donjeg Bunibroda prodavao imanje na javnoj licitaciji.

Poreklo stanovništva.

Po popisu iz 1879. godine u Donjem Bunibrodu je te godine živelo 27 domaćinstava. Posle oslobođenja od Turaka, selo se priraštajem i doseljavanjem povećalo. Prema popisu iz 1953. godine ovo selo je imalo 129 domaćinstava i 748 stanovnika. Popisom iz 1971. godine ustanovljeno je da u selu ima 164 domaćinstava i 729 stanovnika.

Danas u njemu žive ovi rodovi:

-Kopašničani su doseljeni iz Velike Kopašnice.

-Bankovci su starosedeoci.

-Vutejci su srodni sa Pavlovcima iz Guberevca, čije poreklo vodi iz Prištine, pa su i ovi svakako iz istog kraja.

-Đekini su nepoznatog porekla.

-Kumanovci si doseljeni iz okoline Kumanova 1878. godine.

-Kutarci su nepoznatog porekla.

-Mladenovići su iz Crnatova.

-Kolibarci su iz Slaništa.

-Jeguljci su nepoznatog porekla.

-Gmitrovci su nepoznatog porekla.

-Lilkini su iz Masurice.

-Đokini (Đokići) su iz Ruplja, srodni Pešićima iz Gornjeg Bunibroda, koji su naseljeni iz Ruplja.

-Đikini su iz Kovačeve Bare.

-Barčevi su iz Bare kod Lipove Čuke – planina Kukavica.

-Kasurini su nepoznatog porekla.

-Tupkini su nepoznatog porekla.

-Tulovci su doseljeni iz Tulova.

-Brdarevi-Tarabanaovi su nepoznatog porekla.

-Vilipovi suiz Gradišta kod Dadinaca.

I pored dobre zemlje i blizine leskovca – 5 kilometara, odliv stanovnika iz ovog sela je znatan. Odlaze u Leskovac, gde ima oko 20 kuća; ima ih u Zrenjaninu, Beogradu, Srpskom Miletiću, Staroj Pazovi, Nišu…

Zanimanje stanovništva.

Osnovno zanimanje je zemljoradnja. Gaje pšenicu i kukuruz. Bave se i povrtarstvom; gaje papriku, kupus i dr. Od industrijskog bilja gaje duvan, čime se bavi oko pola domaćinstava. Nekada su bili dobri vinogradari.Sada je ova privredna grana zapuštena.

Od stoke imaju krave, uglavnom po jednu. Četiri domaćinstva ima 10-20 ovaca, Imaju oko 100 konja,koje koriste za vuču.

Pečalba je tradicionalni oblik dopusnkog privređivanja. Obično su zidari. Ima ih oko 15 u inostranstvu.

IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. MILAN

    MESTO GDE SE MORAVA PRELAZI GAZOM ZOVE SE BROD. TO JE MESTO SA TVRDOM PODLOGOM9 GDE ZAPREGA SA TERETOM NE PROPADNE U MULJ.. TO JE POGODNO MESTO ZA KUPANJE PA SU SE TU KUPALE TURSKE ŽENE I TO JE MESTO NAZVANO.,, BULIN BROD,, S. DOBROTİN JE IMAO DVA BRODA GORNJI I DONJI, SAD IMA DVA BETONSKA MOSTA I NIJEDAN,, BROD,,