Poreklo stanovništva sela Klenovnik, Grad Požarevac – Braničevski okrug. Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela i vode.
Klenovnik se nalazi na blagoj padini Braničevskog Povijarca te mu je istočni kraj na brdu a zapadni u ravnici. Kroz selo prolazi samo jedan potok koji postaje od česme, jedine u selu.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje je oko sela na mestima koja se zovu: Majurac – misli se da je tu nekada bilo selo Maljurevac, koji je sada preko Mlave, Široke Ledine, Doljače, Kolište, Drenar, Šumarica, Brdo, Marin Do – u kome je „zapis“, drvo „staro oko 400 godina“, koji je, po predanju, posadila neka Mara i Velike Međe.
Tip sela.
Selo je timočkog tipa ali unekoliko pored opterećenog puta Kostolac-Požarevac dobija izgled drumskog naselja. Podeljeno je na mahale: Donju, Ćelića, Čvrgića, Brežansku i Gornju. U selu ima 196 kuća i 1123 stanovnika.
Postanak sela i istorijat.
Klenovnik je staro naselje; pominje se u povelji kneza Lazara iz 1381. godine. Ma Langerovoj karti zabeleženo je na istom mestu gde je sad pod imenom „Kleinomnick“ a u spisku od 1738. godine zapisano je kao „Klenonik“. Godine 1733. pominje ga egzarh M. Radković i da u njemu ima 8 kuća. Prema popisu iz 1818. godine imao je 29 kuća sa 61 poreskom glavom i od tada svake se godine umnožavao broj kuća i stanovnika.
Stariji ljudi pričaju da se najstariji rodovi nisu umnožavali nego su izumirali.
Poreklo stanovništva.
U selu su ovi rodovi:
-Simini, Nikoljdan, se smatraju za najstarije u selu, jer su njihovi preci živeli tu kad je u selu bilo samo nekoliko kuća.
-Tomići, Nikoljdan, su nepoznatog porekla.
-Savini, Đurđic, su nepoznatog porekla.
-Veljkovići, Srđevdan, su nepoznatog porekla.
-Panići, Ivanjdan, su nepoznatog porekla.
-Ljubojevi, Nikoljdan, su doseljeni pre 200 godina iz Kurkača.
-Prlići, Đurđevdan, su doseljeni iz negdašnjeg sela Letnjikovca pre 200 godina.
Nešto docnije su se doselile iz Turije (Zvižd) ove porodice:
-Dugalini;
-Čvrgići;
-Bogini i;
-Ognjanovi u Gornju i Donju Malu. Za njih se zna da su u Turiji bili jedan rod i danas imaju iste slave, Nikoljdan.
Docnije su se doselili:
-Ćelići, Aranđelovdan, iz Belobreške u Banatu.
-Gazimirovići, Nova Godina, su iz Srema.
-Brežanski, Lučindan, su iz Brežana i Srbi su.
-Vrengići, Đurđic, su iz Banata. Nekada su „pleli vrengije“ (užad).
-Smiljanići su iz Požežene. Ne kaže se kaju slavu slave.
-Lilini, Nikoljdan, su iz okoline Vražogrnaca, zovu ih „Bugari“.
-Jevtini, Đurđic, su iz Banata.
-Gajići, Sv. Petka, su iz sela Kusića u Banatu; poreklom su bili Cigani-Romi a danas su posorbljeni.
-Panovi, Sv. Petka, su iz „Metenice“ (Metovnice) u okolini Zaječara.
Seoska slava je Sv. Nikola, a preslava Petrove Poklade.
IZVOR: Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)