Poreklo prezimena, selo Brežane (Požarevac)

Poreklo stanovništva sela Brežane (po knjizi Brežani), Grad Požarevac – Braničevski okrug. Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela i vode.

Selo se nalazi na visoravni pored Moravske otoke Madžarske Bare i ne biva plavljeno osim jednog dela „Srpske Male“, kada je velika poplava. Potoka i izvora u selu nema.

Zemlje i šume.

Atar brežanski pruža se za 300 hektara i preko Morave, u mestu zvanom Čentrevilj, koje je do pre 90 godina bilo je istočnoj obali pa ga je tada Morava obišla i ostavila na zapadnoj strani. Po predanju starih meštana i selo Šalinac za vreme kneza Lazara bilo na istočnoj strani Morave a danas je na zapadnoj.

Tip sela.

Brežane je selo timočkog tipa i deli se na tri mahale. Najveća je Vlaška, potom Srpska pa Pribić. U selu je 305 kuća i 1762 stanovnika.

Postanak sela i istorijat.

Ne može se tačno utvrditi kada je postalo selo: izgleda da nije staro kao okolna sela, koja se pominju u povelji kneza Lazara. Prvi pomen o njemu nalazimo na austrijskoj karti početkom XVIII veka, zabeleženo kao Preschani i to na istom položaju na kome je i sada. Stari ljudi pričaju da je prvo naselje bilo na mestu „Brežine“ (do „Golog Brega“). Tada su bili spojeni sa selom Batovcem i samo su se delili na dve male, Batovačku i Brežansku. Docnije su se preselili u adu na mesto Tatarin. Odatle se presele na mesto Pomanu (na adi) da bi se pomakli na obližnje mesto koje se sada zove „Selište“ i na kraju na sadašnje mesto. Po pričanju meštana, pre 120 godina selo je na ovom mestu imalo samo 8 kuća, 6 srpskih i dve vlaške i od tada se mešteni nisu više doseljavali, osim 50 vlaških porodica pre 110 godina, doseljene iz okoline Vidina, pa se zbog nesloge sa Srbima vratile da bi se ponovo neki doselili u ovo selo. Te prve kuće su bile na južnom kraju sela, a više njih, na sredini današnjeg sela, nalazi se staro groblje u koje se odavno ne sahranjuje.

Poreklo stanovništva.

Najstariji rodovi su srpski dok su se vlaški (sada posrbljeni) kasnije doselili.

Rodovi su:

-Stefanovići, Lučindan, su doseljeni sa Kosova. Kuće su im na južnoj strani i to je najstariji deo sela.

-Đukići*, Aranđelovdan, su doseljenih sa Kosova. Starijih 9 kuća nalazi se u najstarijem delu sela.

*Od njih je patrijarh Dimitrije po ocu, a po materi je iz Velikog Sela.

-Šljivići, Jovanjdan, ne znaju za svoje poreklo.

-Ivanovići su doseljeni sa Kosova, imaju jednu kući u adi. Ne kaže se koju slavu slave.

-Ivkovići, Sv. Jevstatije, su iz Bara – Stig.

-Spasići, Nikoljdan, su iz Šapina.

-Simići, Sv. Petka, su iz Koprivnice – Krajina.

-Mihajlovići, Tomindan, su iz Rgotine – Krajina.

-Veljkovići, Đurđic, su iz Koprivnice – Krajina.

-Antići, Mratindan, su iz Toponice kod Niša.

-Žikići, Jovanjdan, su iz Braćevca – Vidinska oblast.

Vlaške ili upravo povlašene porodice su.

-Dragušići, Aranđelovdan, su iz Alova – Vidinska oblast.

-Ugrinovići, Ilindan, su iz Češljeve Bare – Ramska oblast. Starinom su iz Crne Gore, prizetili se u vlašku kuću i porumunili se.

-Tufegdžići (Adamovići a stari naziv „Sulkani“), Sv. Petka, su iz Kaone kod Kučeva. Naziv Tufegdžići nose po pretku koji je bio tufegdžija kod kneza Miloša.

-Radojevići (Dulići), Nikoljdan, su iz Alova – Vidinska oblast.

-Stanucevići, Sv.Petka, su iz Alova – Vidinska oblast.

-Stojkovići, Florići i Jovanovići (rodonačelnici braća od stričeva), Sv. Petka, svi su se jedni za drugim doseljavali iz Nikoličeva – Zaječar.

-Nedeljkovići, Sv. Kozma i Damnjan, su iz Rabrova – Vidinska oblast.

-Simeonovići, Mratindan, su iz Zelenike – Golubac. Kuće su im na istoku u mali koja se zove Pribić

-Stepanovići, Sv. Petka, su iz Alova – Vidinska oblast.

-Lukšići, Đurđic, su iz Carevca kod Požarevca.

-Firulovci i Vančići (braća od stričeva), Aranđelovdan su doseljeni iz Nikoličeva kod Zaječara. Firulovci imaju nadimak „Civuljani“, što znači da su tvrdice.

-Stanojevići, Nikoljdan, su iz Zlota.

-Adamovići, Mala Gospojina, su iz Zlota.

-Tomići, Sv.Petka, su iz Karavlaške.

-Mladenovići, Alimpijevdan, su iz Vukovića – Pek.

-Ristići, Mala Gospojina, su iz Lubnice – Zaječar.

-Petkovići, Mala Gospojina, su iz Mlave. Najpre su bili u Ranovcu, potom u Starčevu da bi se na kraju doselili u ovo selo.

-Janoševići, Nikoljdan, su doseljeni iz Karavlaške u okolinu Zaječara. Odatle se presele u Berajku – Resava da bi potom došli u Brežane.

-Pavlovići, Velika Gospojina, su iz Vlaške kod Paraćina.

-Paunovići, Velika Gospojina, su iz Vlaške kod Paraćina.

-Stojkovići, Nikoljdan, su iz Koprivnice – Krajina.

-Nikolići („Buzati“), Sv. Petka, su iz Alova – Vidin.

-Gjormovići (Firanci), Mitrovdan, su iz Grljana kod Zaječara.

-Petkovići, Nikoljdan, su  iz Prljite – Zaječar.

-Petrovići, Mitrovdan, su iz Mokranja – Vidin.

-Nikolići, Nikoljdan, su iz Malajnice – Krajina.

-Miklići, Jovanjdan, su iz Ranovca – Mlava.

-Stankovići, Nikoljdan, su iz Jasikove – Krajina.

-Vojinovići, Velika Gospojina, su iz Jasikove.

-Milosavljevići, Nikoljdan, suiz Koprivnice – Krajina.

-Radulovići, Nikoljdan, su iz Zaječara.

-Trajilovići, Aranđelovdan, su iz Zaječara.

-Janoševići, Mitrovdan, su iz Ranovca – Mlava.

-Đorđevići („Gogonjeci“), Sv. Petka. Doselili se iz Karavlaške u Starčevo – Mlava i odatle ovamo.

-Arapovići, Sv. Petka, su iz Grljana kod Zaječara.

-Jovanovići, Nikoljdan, su iz Prljige – Zaječar.

-Milojevići, Nikoljdan, su iz Rajca kod Negotina.

-Pavlovići (Brčići), Nikoljdan, su iz Ranovca – Mlava.

-Murgulovići, Velika Gospojina su iz Berengija – Banat.

-Ramjanci, Jovanjdan, su iz Glogovice – Krajina.

-Aleksići, Nova Godina. Ovu slavu su uzeli kada su se toga dana kao Turski Cigani pokrstili, doseljeni su iz Vražogrnaca kod Zaječara.

-Jovanović Života, Sv. Petka. Ništa se više ne kaže o njemu.

IZVOR: Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.