Poreklo prezimena, selo Bošnjak (Petrovac na Mlavi)

21. mart 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bošnjak, opština Petrovac na Mlavi – Braničevski okrug. Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, vode i brda.

Bošnjak je u dolini kroz koji protiče potok „Reka“ koji se uliva u potok Ševar. „Reka“ postaje po sastavu Ljutog Potoka (dobio ime po hladnoj voci i vrletnom mestu). Sa severa utiču u „Reku“ potoci: Potok sa žedne Vode (dobio naziv po tome što mu je okolina oskudna vodom), Lazničke i Šume Potok. Južno od sela a ispod brda Lipara je izvor Vrelo a u sredini sela je „Baba Dunjin Kladenac“. Osim toga u seoskom ataru nalazi se i Kotlinski Potok, a na zapadu je „reka“ Čokordin. Brda u seoskom ataru su: Topoljar, Vonograde, Kosa i Lipar.

Zemlje i šume.

Obradivi delovi seoskog atara nose ove nazive: Vodica, Obrošina, Klisura, Jasenar, Žestiler, Prnjavor, Livade, Kosa, Šume, Vinograde, Lazna Krošara, Torovište, Borice, Gornje Livade i Glojže.

Tip sela.

Bošnjak je selo timočkog tipa. Deli se na Srpsku i Vlašku malu i ima ukupno 138 kuća sa 790 stanovnika.

Starine u selu.

Severno od sela, na brdu Lazni, ima tragova starijeg naselja. Stari ljudi pričaju da su se sa tog mesta stanovnici krajem XVIII veka preselili u Bošnjak i u Vošanovac, sa kojim je u staro vreme bio u zajednici, u sadašnjem Selištu.
Na jugu od Bošnjaka, u polju zvanom Točak (dobilo ime po istoimenoj vodi), nalaze se tragovi od starog naselja. Stari ljudi pričaju da je na tom mestu nekada bilo selo Dobrosavljevac. Sadašnje seosko groblje na Torovištu kod Selišta, gde je i groblje sela Vošanovca, od koga e Bošnjak odvojio u zasebno selo.

Postanak sela.

Za najstariji rod smatraju se Petkovići. Doselili su se iz nekog okolnog sela, ali su starinom sa Kosova, odakle su u ovaj kraj došli pre 300 godina. Iz okoline (misli se iz Vošanovca) su došli pre oko 160 godina. Petkovići su se nastanili najpre gde je danas selo. Zbog kuge, posle nekog vremena, isele se istočno od današnjeg sela, gde su živeli desetak godina, da bi se ponovo vratili na staro mesto. Mesto gde su privremeno boravili zove se Selište, na kome se danas nalaze crepovi, novci, razne alatke i dr. U Selištu su živeli po predanju pre 140 godina. Docnije je selo raslo doseljavanjem i priraštajem.
Selo slavi Zeleni Četvrtak, prvi četvrtak po Duhovima, a preslava je Sv. Todor.
U Bošnjaku je polovina stanovnika srpske nacionalnosti a polovina je bila vlaške i povlašena, ali se i ova polovina vremenom posrbljuje, tako da su se danas gotovo svi pretopili u Srbe.

Poreklo stanovništva.

Rodovi su:

-Petkovići, Sv. Đorđe, su poreklom sa Kosova. Kuće su im u sredini sela.
-Mirkani, Nikoljdan, su nepoznatog porekla. Stari ljudi pričaju da se njihov rod ovde doselio još pre 400 godina. Izgleda da su bili Srbi pa se porumunili pod uticajem suseda Tirića.
-Tirići, Sv.Petka, su doseljeni iz Timičkog okruga, iz Valakonja, i naseljeni u severozapadnom kraju sela, do Mirkana.
-Ćosići, Sv. Đorđe, su poreklom iz Banata, iz Bavaništa, Kuće su im u sredini sela.
-Kučajničići, Stevanjdan, su doseljeni iz Zvižda, iz Kučajne. Kuće su im u sredini sela i rasturene na zapadu.
-Lojići, Sv. Petka, su doseljeni iz Crne Reke. Kuće su im u severnom delu sela.
-Vasići, Trifundan, su doseljeni iz sela Veliki Popovac u Mlavi. Kuće su im u sredini sela.
-Bugovski, Aranđelovdan, su doseljeni iz Stamnice u Mlavi. Kuće su im u istočnom kraju sela.
-Dimitraćke, Sv. Petka, su doseljeni iz Timočkog okruga, selo Šarbanovac. Kuće su im na severnom kraju sela.

IZVOR: Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.