Poreklo stanovništva sela Kočetin, opština Žabari – Braničevski okrug. Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela i vode.
Kočetin leži na visoravni severno od brda Đule (Velike i Male). Oko sela nalaze se potoci Seoski i Popov i rečica Čokordin. Izvori se zovu Kod Pojišta i Matoringin Kladenac.
Zemlje i šume.
Delovi seoskog atara nose ove nazive: Mala Đula, Kod Pojišta, Preko Potoka, U Bare, Ispod Groblja, U Selište, U Krakove, Kod Velikog Branika, Bučina, Sibničko Polje, Polatnjanski Potok, Dutar, Stari Vinograd, Piskavica, Kod Bučure, U Pesku, Zagrade, Zmijanac, Majur i Šumarica.
Tip sela.
Selo je timočkog tipa a mahale se zovu prema nazivu pojedinih rodova koji u njima žive (Matarengarska, Dulkanska, Krajinska i dr). U selu ima 131 kuća i 742 stanovnika.
Postanak sela.
Najstariji rodovi su Grujići (Srbi) i Pejkanci (Vlasi). Prvi su iz okoline a drugi doseljeni početkom prošlog veka iz okoline Zaječara. Selo je zabeleženo na Langerovoj karti na jugoistočnoj granici požarevačkog distrikta kao Koczatino.
Za vreme kneza Miloša, vele, da je bilo u Kočetinu oko 15 kuća. Jugozapadno je bilo malo selo Majur. Po naredbi kneza Miloša ova sela su se spojila, Majurci pređu u Kočetin. Priča se da je Majur imao svega 7 kuća a dobilo je ime Majur stoga, što je bio spahiluk turskog spahije Mutiša. Neki Majurci su se preselili u Polatnu a ostali, po naredbi, su se preselili u Kočetin. Iz Majura su došli Mataringići i Krajinci. Krajinci se sada nazivaju Majurcima i obrazovali su „Majursku Malu“. Prema popisu od 1818. godine Kočetin je imao 17 kuća a već 1819. godine 26 kuća jer je te godine preseljeno 9 porodica iz Majura.
U poslednje vreme Vlasi se gotovo ne razlikuju od Srba.
Zavetina su Duhovi a preslava je Sv.Nikola. Sv.Nikola je bio majurska slava, koja je ovde posle spajanja postala preslava.
Vlaha ima oko polovine celokupnog stanovništva.
Poreklo stanovništva.
Rodovi su:
-Pejkanci, Sv. Petka. Doselili su se pre 150 godina iz okoline Zaječara.
-Muržilci, Alimpijevdan. Doselili su se iz okoline Zaječara i naselili na južnoj strani sela.
-Dulkanci, Sv. Petka, su doseljeni pre 150 godina iz Homolja (iz Sige).
-Belojankovići, Sv. Petka, su iz Homolja.
-Krajinci, Ilindan, su poreklom iz Krajine, ovde su došli pre 100 godina iz obližnjeg sela Majura i naselili na južnoj strani sela.
-Martinovići, Ilindan, su došli pre 100 godina iz Moravskog okruga i naselili na istočnoj strani sela.
-Janoševići, Jovanjdan, su doseljeni pre 100 godina iz Busura – Mlava.
-Radonjići, Nikoljdan, su nepoznatog porekla. Kuće su im na severoistočnoj strani sela.
–Gavrilovići, Jovanjdan, su se doselili iz sela Moludinca – Homolje. Naseljeni su na južnoj strani sela.
-Bučani, Sv.Petka, su iz okoline Zaječara i naseljeni su na južnoj strani sela.
-Mežuinci, Sv. Petka, su poreklom iz Homolja.
-Raduljevići, Đurđic, su se doselili iz Krajine.
-Buculjani, Đurđic, su iz okoline Zaječara. Kuće su im u sredini sela.
-Đukani, Đurđic, su doseljeni iz Krajine pre 100 godina. Kuće su im u sredini sela.
-Đulanci, Sv.Petka, su doseljeni iz Stamnice – Mlava. Kuće su im na jugoistočnoj strani sela.
-Strahinovići, Sv. Petka su doseljeni pre 70 godina iz Rakinca – Požarevac i naseljeni u sredini sela.
U seli ima i dve kuća Cigana-Roma.
IZVOR: Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)