Poreklo stanovništva sela Toponica, opština Malo Crniće – Braničevski okrug. Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela i vode.
Toponica leži u dolini kroz koju protiče potok koji prima vodi iz tri izvora: sa Crkvina, sa Žutog Brega i Kurin Kladenca. Osim Selskog i Malo Toponičkog Potoka nalazi se južno i Zaovički Potok i svi se ulivaju u Mlavu osim leti, kada presuše. Pored pomenutih izvora postoje i ovi: Trebezski, Zelinski Kladenci, Pudarski i Zaovički. U seoskom ataru su ova brda: Osoje, Krnaja, Gospodska Dubrava, Stare Novine, Mala Toponica, Batuško Brdo, Čikerac, Đula i Gaj.
Zemlje i šume.
Delovi seoskog atara nose ove nazive: Prnjavor, Gornje Livade, Ramnica, Pištoljina, Mrtvaja, Jaz, Selište, Krnaja, Osoje, Gospodska Dubrava, Stare Novine, Ilijin Dol, Stara Lipovača, Nožica, Crkvine, Ćelije, Trebeže, Liplje, Torovište, Čestin, Veliko Polje, Prskač, Ževac, Velike Livade, Male Livade, Rit, Boda, Batuško Brdo, Mala Toponica, Visnatovo Brdo, Dubravica, Đula, Zaovička Gora, Gaj, Parlozi, Beli Potok i Vlaške Njive.
Tip sela.
Toponica je nešto razređenijeg tipa i sastoji se iz pet mala, nešto odvojenih te se selo približava vlasinskom tipu. Zapadni kraj sela zove se Boljedruže, za njim se pruža Toponička Mala. Od njih je odvojena seoskim potokom treća mala Surdup. Četvrtu malu zovu Donja ili Bugarska. Peta mala je Vodice, novije naselje udaljeno pola kilometra od ostalih mala. U selu ima 345 kuća i 2080 stanovnika.
Ime selu.
O imenu sela ima više tumačenja ali nisu potvrđena. Jedni pričaju da su ovde nekada rasle topole po kojima je selo dobilo ime. Drugi navode ime sela u vezu sa topovima, koji su se ovde pravili u vreme Karađorđa a treći po topotu, koji se čuje kada se na konju ili sa kolima putuje kroz selo što dolazi od „starih laguma kojih ima ispod sela“.
Za malu, nekada selo, Boljedruže pričaju da je dobila ime po dva hajduka od kojih je jedan bio ranjen, koji su prolazili kroz selo, kome je drugi govorio „hajde bolje druže“.
Vodice su dobile ime po tome što tamo ima malo vode.
Postanak sela.
Izgleda da je Toponica mlađe naselje, postala svakako u drugoj polovini XVIII veka. Selo je u početku bilo oko pola sata hoda istočno od današnjeg, blizu Mlave. Tu je za vreme Prvog ustanka bilo ko desetak koliba. Zbog poplave su se iselili na današnje mesto a staro mesto nazvali „pustoselinom“.
Za malu Boljedruže* vele da je nekada bilo zasebno selo i ležalo na petnaest minuta severozapadno, pa je po naredbi kneza Miloša, spojena sa Toponiicom. Ovo pričanje potvrđuje Langerova karta na kojoj se nalazi selo „Bolltruzi“ i to na mestu gde je bilo ovo naselje pre nego što se premestilo i spojilo sa Toponicom. Na karti Jovana Bugarskog iz 1845 godine ovo naselje je uneto pod imenom Boljđdrugb.
*Za Boljedruže pričaju stari, da je nekada bilo veliko mesto i da su ga zvali „Malim Carigradom“. Na sabor kod crkve („Crkvina“) vele da je jedne jeseni izašlo 50 (neki kažu 77) mladi, koje su se samo te jeseni udale.
Poreklo stanovništva.
Najstariji rodovi su:
Uroševići, Mašići i Terzići. Uroš se doselio sa Kosova, Nikola (Ćosa) Mašić je došao iz Krajine a Stojan Terzija iz Hercegovine. Docnije su došli Rajići (Arsenije) i Đorići, iz starog naselja Boljedruža.
Rodovi su:
-Uroševići, Mratindan, su sa Kosova.
-Mašići, Jovanjdan, su iz Krajine.
-Terzići, Jovanjdan, su iz Hercegovine.
-Rajići, Jovanjdan, su iz Ljubića kod Čačka.
-Đorići, Sv. Vrači, su iz nekadašnjeg Boljedruža.
-Gleđovci, Đurđic, su iz nekadašnjeg Burjana.
-Pajkići, Nikoljdan, su iz Vratne u Krajini.
-Ramlići, Nikoljdan, su iz Batovca kod Požarevca.
-Jojići, Nikoljdan, su iz Popovca kod Požarevca.
-Krajinci, Aranđelovdan, su iz Čubre u Krajini.
-Savići, Sv.Petka, su iz Vražogrnaca kod Zaječara.
-Vlaščići, Sv. Sergije, su iz Trnjana – Stig.
-Miladinovići, Veliak Gospojina, su iz Mlave.
-Buljubašići, Mitrovdan, su nepoznatog porekla.
-Merdžanovići, Alimpijevdan, su iz Mlave.
-Grčići, Nikoljdan, su iz Smoljinca – Stig.
Ima dve porodice sa 5 kuća vlaških Cigana-Roma, koji se bave kovačkim,koritarksim i sviračkim zanatom.
IZVOR: Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)