Poreklo prezimena, selo Radovići (Tivat)

28. februar 2016.

komentara: 3

Poreklo stanovništva selo Radovići, opština Tivat. Stanje iz 1913. godine. Prema antropogeografskoj studiji “Boka” popa Sava Nakićenovića. Priredio saradnik portala Poreklo Miroslav Zdravković.

Radovići, crkva Sv. Gospođe
Radovići, crkva Sv. Gospođe

Jedno 10 m jugoistočno u Gošićima, u visini nad morem 128-17m, u ravnici, u zavjetrini, sred maslinove šume, s obje strane državnog puta. Potoka tu nije, a imaju živi izvor „Krkavac“. Piju s njega vodu, a imaju i čatrnje, iz kojih piju vodu kišnicu. Ne pada snije, a s jugom dolazi kiša.

Oranice ima 14h, vrti 47, vinogradi 1,55, pašnjaci 16 i šume 279. Sve je ovo u selu i u neposrednoj blizini. U Soliockom Polju imaju zajedničko polje, a na Stradiotima do dijela Gošićkog ima selo svoje zajedničke dionice, gdje rastu masline. Na ovim zemljama ne drže kmetove, već sami rade, pošto i onako nema više od jednog sata daljine… Selo hrani i domaćih životinja i to: 21 goveče, 78 ovaca, 19 koza i 12 svinja.

Selo se nalazi pokraj puta, s jedne i druge strane. Kuće su zbijene, bez reda. Opaža se, da su pored puta zbijenije plemenske kuće. Selo ima oblik varošice. Tu je poštarski i brzojavni ured, sijelo općine dvorazredna škola, parohijalni ured, oružnička postaja, u blizini im parohijalna crkva Sv. Gospođa, a nedaleko i saborna crkva sv. Spas, što sve daje selu lijep izgled i osobiti život, a k tomu mjesto zdravo.

Najveće je pleme Starčevići (14k), koji su u najvećoj grupi, pak Vulević (4k), Stegić (4k), Antonović (4k), Brinić (4k), Rusović (4k), Benović (1k), Jokić (2k), Radinović (3k), Mijočević (1k) i Ban (1k). – Plemenski skupovi su u rastojanju 10-200m. Od skora, rad službe, nastanio se ovamo činovnik poštarski Mršić i nadučitelj Popović.

U selu je 48 domova (60k), a stanovnika 194 (muški 79, ženski 115, pravoslavni 181, rimokatolički 13).

Selo je dobilo ime po Radu Dapčiću, Dapkovu sinu, a vodniku arbanaških doseljenika. Tako je dakle nazvato u 16v, jer se tad oni ovdje doselili.

Od starina je Sv. Gospođa, koju su Radovići ogradili među svojim naseljenjem. Ona se spominje 1605. godine ali je postojala već 1594, i tada je u njoj posluživao onaj pop Stevan Bošković, koji je iste godine kupovao neke zemlje u Marka Dapčeva s Brda. Sasvim je obnovljena 1843. To je krasna crkva sa kubetom i zvonikom visokim…

Bilo je, po narodnom predanju ovdje sela i prije, nego li ga u 16v naseliše potomci Rada Dapčića. Ovdje je prije njih bilo mnogobrojno naseljenje, za koje predanje veli, da su ih Barbarezi pogubili. Od starosjedelaca danas je tu samo porodica Ban, koja se prije zvala Lošan, a pošto Barbarezi sve isjekoše, a on se bjegstvom spasao u Kiljoraču (kraj ispod Gošića). On, kad se povrati, te kad vidje da nema nikog, sta se baniti, i zato ga prozvaše Ban. Slave Srđev-dan. Čitula Đura Bana iz 18. vijeka nalazi se u man. Savini. Potomci Rada Dapčića, kod je otac Dapko došao u 16. vijeku iz Arbanije ovamo jesu: Vulovići, Starčevići, Stegići, Antonovići, Brikići, Rusovići, Jokići, Radinovići i Mijočevići. Svi slave Srđev-dan. Čitula Joka Starčevića iz 18v, Vuka Starčevića, Đura Stijekova Starčevića, Rada i Laza Jovova Starčevića i Iva Radova Starčevića. Čitula Jova Rastegića, u kojoj se, između ostalih, spominju monahinje Marije i Nastasija…

Još su bili od davnina u Radoviću porodice Terzići i Kučevići, koje također bili potomci Rada Dapčića. Slavili su Srđov-dan i istračili se. Čitula Jova Stijepolja Terzića i Stanka Radova Kučevića nalaze se u Savini.

– Porodica Đenović došla iz Glavatičića (Grbalj) ima 100g, slavi sv. Dimitriju;

Mršić, iz Meljine ima 4g slava sv. Evstatiju

i Popović iz Sivča ima 3g, a slavi Usjekovanje.

IZVOR:  “Boka”, Savo Nakićenović, Srpski etnografski zbornik, knjiga 20, 1913. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Miroslav Zdravković.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Dragan Brinić

    Poštovani

    Trebalo bi naglasiti da je:

    Jedan od pisanih dokumenata gde se spominje Srđevdan i Sv. Sergije i Vakho je Zapis poznatog istoričara i slaviste, Slovak Pavela Josipa Šafarika iz 1843. godine
    “Bodin je umro 1101.g. i sahranjen je u manastiru Sergija i Vakha u Primorju.
    Otud je kasnije doselio Dapko, rodonačelnik pola krtoljskih sela, pa oni i danas slave kao krsno ime Srđevdan. Dapko je prvo stigao na Prevlačko Svetilište i nastanio se na Brdištima u neposrednoj blizini.
    Tu je podigao i crkvu Svetih mučenika Sergija i Vakha, gdje je i danas groblje Svetog Srđa.”

    Ovi podaci potvrđuju da se Dapko doselio u 15 najkasnije u vrijeme stradanja manastira Sv Arhangela Mihaila, nakon čega se gradi crkva Sv Arhangela na brdima iznad Prevlake u Bijelićima. nakon tog događaja sva manastirska zemlja, na kojoj su Dapkovi naslednici radili kao kmetovi, prelazi u njihovo vlasništvo. Bile su potrebne bar tri generacije da bi sva imovina Miholjske prevlake postala vlasništvo njegovih naslednika, a to je i dan danas.
    Drugo crkva Sv Srđa se nalazila na mjestu sadašnjeg tivatskog groblja Sv Srđ (bez crkve svetitelja), a ona se nalazi sa sjeverne strane Prevlake Miholjske dok su radovići i ostala krtoljska sela sa južne, pa je logično da su doseljenici naselili plodnu ravnicu na mjestu današnjeg aerodroma Tivat a ne brda krtoljska, što će nužno učiniti kasnije. I tada i tokom postojanja svih Jugoslavija i danas se sve čini da se intenzivnom gradnjom u višem interesu satre ondašnje stanovništvo i na dobrom su putu da se to i desi.
    Od tehničkih detalja u tekstu u 8.pasusu Umjesto Brikići treba da je Brinići, a umjesto Kiljoraču treba Kiljeraču.

  2. Uroš

    interesantno svakako. Ali što primjećujem da je pogrešno.

    barberezi nisu sve pobili, već su dio stanovnika i kao robove ih prodali u skadarski vijalet, tamo imamo ljude koji vode porijeklo iz Boke. Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, kod koga to nalazim u literaturi ali radi se o svešteniku čije je prezime na H, on je iz grada Gripule današnje Bigove, napisao je knjigu o napadu Berbereza. Tu je navodio prezimena koja su preživjela stradanje ali su povedeni kao ratni plijen. Pritom to povezujem sa povratkom nekih muslimanskih prezimena u boku, ali krštenih u crkvi sa slavom Sv.Arangela Mihaila ili drugih lokalnih crkvi… taj detalj ne treba izostavit. Takođe je interesantan detalj koji sam upamtio, to je da u momentu napada Barbereza muškarci odrasli uglavnom su bili brodovima na nekom putu, samim tim nisu svi starosjedilački rodovi nestali.

    KOstići su recimo klimenti koji su došli iz stare Crne Gore i koliko znam, oni su uz podršku Vasilija Petrovića i mletačke republike postali kapetani u Radoviće, i Krtole. Više ljudi mi je to reklo, istoričara cetinjskih. Kad su oni tačno došli u radoviće? I jeli to tačno?

    Jer je u to doba i nestala posljednja eparhija zetska sa Luštice, koja je nastala kao ostatak Zetske mitropolije. A vasilije petrović je kod Mletačke republike lobirao u često citiranim pismima da se protjera MItropolit Dalmatinski Vasilije Končarević jer kontroliše dio Boke sa svojom Mitropolijom. Kao i da ima problem da mu primorci ne puštaju sveštenike na primorje, dok latinski monasi pokušavaju da pokatoliče pravoslavne, tj. misionare na tom području. Carigrad je tada bio ukinuo autokefaliju Srbima i Pećku Patrijaršiju dok se cetinje našlo na teritoriju osmanlija za razliku od dijela primorske teritorije. to je bio period kada je Vasilije otkazao poslušnost Patrijarhu Pećkom u egzilu. TO je tako trajalo sve dok Petar 1 nije rukopoložen u karlovcima.

    Mikijelji sa Banom iz Grblja preuzimaju Cetinjsku mitropoliju i praktično dovode stanje u normalu po pitanju kanona i prave očigledno političko peglanje nekih sukobljenih strana oko tih pitanja… Jer su Petrovići uveli plemensko društveno uređenje i serdarstvo u 1718 godinu, što je bila novina i više Islamski uticaj starog zavjeta koji je trajao sve do stvaranja jugoslavije. Znači za početak tu su serdarsk eporodice ile sa tradiciom od 200 godina apsolutne moći što se tiče naroda, nisu imali što se tiče Bušatlija kao njihovog Paše ili Petrovića kao duhovnih vladara.

    Zašto navodim Mikijelja i Bana iz Grblja. Zato što Mikijelji iz grblja imaju dio svojih rodnih grana u radoviće i krtole koji su starina. Dok prezime Ban iz grblja nema isto porijeklo sa Ban iz radovića. Ali prezime Ban iz Grblja ima istog pretka sa Banom iz Dubrovnika, od kojih je Matija Ban političar po kom se zove Banovo brdo u Beogradu.

    Suštinski to navodim, jer ako se plemensko uređenje uvodi preko Kostića, od župe, opštine tadašnje, kneževine ili kako god… to plemensko društveno uređenje ne može tek tako, da ima jednog biološkog osnivača. A ako su Kostići bili serdar-kapetani, glavni sveštenici. onda može da se desi da je stvorena vještački tradicija plemenskog sistema nakon proćerivanja Simeona Končarevića, iako osnivača plemena nema u realnosti. Logiku nalazim u tome, jer pod uticajem nekih ljudi u prošlosti očigledno, mijenjaju se prezimena masovno u naselja blizu zaliva trašte. Tako Ljubatovići dijelom postaju lazarevići i neko stvara biografiju njihovog porijekla od Cara Lazara koja je kulminirala dotle da je MItropolit Amfilohije čak izjavio da prvi put čuje za tako nešto kad je došo u Grbalj. Dok Benovići dijelom postaju Kraljevići i neko stvara ideju o njihovom porijeklu od Marka Kraljevića. Isto tako Mačak starosjedioc postaje Vuković i neko im stvara porijeklo od Baja Pivljanina. Mikijelji, Parapidi, Mikijeljevići su po takvim istoričarima jedni od Albanaca ili potomci Baja PIvljanina koji su došli. Zato me ne bi čudilo da Dapčevićima neko pokušava takođe da stvori istoriju od recimo Bodina čim se navode paralele sa Bodinom u njihovom porijeklu. A to je ono što su petrovići pokušali da urade pod svoju kanonsku jurezdikciju da ja primjećujem. Po njima svi kuči vode porijeklo od kosovskih junaka iako su zapravo Novi Kuči koji se doseljavaju nakon Turske okupacije većina. I tada dio starih kuča bježi ka primorju gdje osnivaju gornji ceklin.

    NIšta bez DNK haplotipa, po meni tu ne objašnjava situaciju. Ja se nijesam testirao ali sam spreman na ono najgore da bude da sam iz Maroka jer je neki pirat iz Maroka prošo kroz moje selo. Iako se pamti da niakd u Boku žena Srpskinja nije rodila dijete Turčinu, sem jedna LUštičanka nakon što je silovana. I ta se nije udavala a njen sin je spalio pola Herceg Novog dok je grad bio pod Turcima i on se nije ženio.

    • Nebojsa

      Za neke porodice po Grblju i Krtolima se kaze da su iz Albanije ,ali to ne znaci da su Albanci nego Srbi koji su pobjegli od albanskog i turskog zuluma. Nisu Albanci napustali prostore danasnje Albanije nego nealbanci , Srbi ,Cincari ,Grci ,Romani itd.
      Sjeverna Albanija je u srednjem vijeku i ranije bila naseljena Srbima , pa koji su samo toponimi i dan danas po Albaniji srpskog porijekla.

      A sto se tice silovanja vojski koje su prolazile , kao prvo ne znaci svako silovanje i obavezna trudnoca a drugo tada je roditi kopile bilo sramota a porodjaji su se vrsili u kucama ,stalama po selima , ako je udata onda su tu svekrva i zaova kao babice ,ta djeca se nisu ziva radjala , koja ce svekrva dozvoliti da umjesto svog unuceta podize tudje kopile.
      Tako i ako nije udata sramota je bilo imati kopile silovatelja , i to se rijesavalo na isti nacin , majka ,sestra tetka su bile babice.
      Tako da je vrlo malo bilo te djece koja su odrasla a i kad bi ona dosla na red da se zene ili udaju i to se gledalo iz cije je porodice ili je necije kopile ,tako da potomaka takvih slucajeva je malo.Bile su patrijahalne sredine i obicaji.

      Sjecam kao dijete po prici starijih znalo ako je neko dijete vanbracno ili slicno i unazad 100 god ,taj ili ta je od tih i tih itd .