Poreklo stanovništva sela Dragovac, Grad Požarevac – Braničevski okrug. Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je u ravnici, te ga Morava često plavi, osim južnog – uzvišenijeg dela. Morava je ranije bila dalje od sela. Priča se da je 1838. godine ključ „prokinut“ zimi i ostao na levoj obali a do tada je bio na desnoj. Godine 1850. i Ada je „prekinuta“ i prešla na levu obalu. Tada je Morava još tekla Mrtvajom – sada na levoj obali – a Katarevac, sada na levoj, bio je na desnoj obali. Međutim, 1867. godine Morava je zimi, usled sporog protoka zbog leda, izmenila korito i Katarevac sa desne obale ostane na levoj.
Zemlje i šume.
Seoska zemlja rasturena je oko sela i nalazi se na ovim mestima: Stara Ćeramidžinica, Topolje, Drenjar, Okolište, Vandikuk, Devojna, Brestovi, Zvekane, Pljoštine, Bisagi i Veliko Polje.
Tip sela.
Selo ima izgled drumskog sela i podeljeno je na četiri male; Torlačku (50 kuća), Bugarsku (oko 50), Marjansku (25) i Lazarsku (20). U Bugarskoj Mali je i Ciganski Kraj sa 15 kuća.
Svega u selu ima 252 kuće i 1310 stanovnika,
Ime selu.
Meštani misle da je selo dobilo ime po staroj crkvi, čiji se ostaci nalaze na mestu Dragovica – južno od sela, ali je verovatno dobilo ime po rodovskom imenu prvih naseljenika, kao i druga sela na ovom području.
Postanak i istorijat sela.
U povelji kneza Lazara Dragovac se ne pominje, samo Živica, koja se docnije s njime spojila. Prvi put ga nalazimo na Langerovoj karti na istom mestu gde je i danas a pod imenom „Tragowze“. Selo nema Selište mada se priča da je nekada prebeglo od Turaka i živelo neko vreme i Katarevcu i u ključu Ade. Jedni misle da je najstarije deo sela istočni kraj – današnja Marjanska Mala, dok drugi tvrde da je to sredina sela.
Poreklo stanovništva.
U selu su ovi rodovi:
-Tomići, Stevanjdan, su nepoznatog porekla. Kuće su im rasturene po celom selu.
-Gavrilovići, Đurđic, su nepoznatog porekla; kuće su im u sredini sela.
-Pandurovići, Đurđic, su nepoznatog porekla; kuće su im u sredini sela.
-Milovanovići, Lazarevdan, su poreklom sa Kosova; kuće su im u sredini sela.
-Stojilovići, Aranđelovdan, su poreklom sa Kosova. Starije kuće su u sredini sela a mlađe po drugim mahalama.
-Ivanovići, Nikoljdan, su poreklom iz Erdelja.
–Lazarevići, Jovanjdan, su nepoznatog porekla.
-Stevanovići, Jovanjdan, su nepoznatog porekla.
-Živulovići, Nikoljdan, su poreklom iz Grlišta kod Zaječara.
-Najdanovići, Nikoljdan, su doseljeni u vreme Karađorđevo iz Kule – Vidinska oblast. Po njima je Bugarska Mala dobila ime.
-Marjanovići, Jovanjdan, su doseljeni iz Desine (Pek). Po njima je njihova mala dobila ime.
-Milinci, Đurđic, su, takođe, doseljeni iz Desine za vreme Prvog ustanka.
-Mišići, Jovanjdan, ne znaju za svoje poreklo.
-Mišići drugi, Jovanjdan, su doseljeni iz Bavaništa u Banatu.
-Stevanovići, Jovanjdan, su nepoznatog porekla.
-Petrovići, Nikoljdan, su doseljeni iz Ranovca (Mlava).
-Vujići, Sv. Vrači, su doseljeni iz nekadašnjeg sela Burjana, koje je postojalo na sredokraći između Dragovca i državnog dobra Ljubičeva kod Požarevca. Knez Miloš je ovo naselje raselio nešto zbog krađe, jer su ih tužila okolna sela a nešto iz razloga da uveća Požarevac.
-Mladenovići, Đurđic, su doseljeni iz Draževca kod Bele Palanke i naselili se u mali, koja je po njima nazvana Torlačka.
-Antići, Aranđelovdan. Ne piše ništa o njihovom poreklu. Naime, piše da su doseljeni iz Dragovca(!).
-Stevanovići, Lučindan, su doseljeni iz Jabukovca kod Deligrada.
-Lazići, Đurđevdan, su doseljeni sa Kosova.
-Obradovići, Đurđic, su doseljeni iz Bugarske.
-Petkovići, Nikoljdan, su doseljeni iz Draževca kod Bele Palanke i naseljeni u Torlačkoj Mali.
-Andrejići, Nikoljdan, su doseljeni iz Krepoljina – Mlava.
-Kamenjaci (braća Jova i Stoko), Tomindan, su doseljeni iz Kamenova – Mlava.
-Antići, Sv. Ćirik, su doseljeni iz raseljenog Burjana.
-Grujići, Mitrovdan, su doseljeni iz Neresnice, Vlasi posrbljeni.
-Petrovići, Jovanjdan, ne znaju za svoje poreklo.
-Jovanovići, Velika Gospojina, Vlasi iz Kobilja, sada posrbljeni.
-Stamenkovići, Lučindan, su doseljeni iz Draževca kod Bele Palanke.
-Rajkovići, Alimpijevdan, su doseljeni iz Draževca kod Bele Palanke.
-Ivanovići (Živojin), Mala Gospojina, se doselio iz Male Krsne i „ušao u kuću“ – prizetio se.
Cigani-Romi su do 1868. godine bili čergari kada su iz Dubravice ovde stalno nastanjeni. Bili su turski Cigana pa su posrbljeni; obrađuju zemlju a siromašniji idu u nadnicu u Požarevac ili preko Morave, gde neki ostaju sve vreme poljskih radova. Ima ih 10 rodova u 15 kuća.
Seoska slava (zavetina) je Spasovdan a preslava Blagovesti. Preslavu (malu zavetinu) počeli su slaviti od 1860. godine zbog gusenica koje su te godine uništile voće. Međutim, danas njihovi potomci nisu tako praznoverni i ne leče voće molitvom već zimi uništavaju seme od gusenica.
IZVOR: Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)