Poreklo prezimena, selo Dragovac (Požarevac)

27. februar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Dragovac, Grad Požarevac – Braničevski okrug. Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Dragovac, foto Ljubiša Tošić (Panoramio)
Dragovac, foto Ljubiša Tošić (Panoramio)

Položaj sela.

Selo je u ravnici, te ga Morava često plavi, osim južnog – uzvišenijeg dela. Morava je ranije bila dalje od sela. Priča se da je 1838. godine ključ „prokinut“ zimi i ostao na levoj obali a do tada je bio na desnoj. Godine 1850. i Ada je „prekinuta“ i prešla na levu obalu. Tada je Morava još tekla Mrtvajom – sada na levoj obali – a Katarevac, sada na levoj, bio je na desnoj obali. Međutim, 1867. godine Morava je zimi, usled sporog protoka zbog leda, izmenila korito i Katarevac sa desne obale ostane na levoj.

Zemlje i šume.

Seoska zemlja rasturena je oko sela i nalazi se na ovim mestima: Stara Ćeramidžinica, Topolje, Drenjar, Okolište, Vandikuk, Devojna, Brestovi, Zvekane, Pljoštine, Bisagi i Veliko Polje.

Tip sela.

Selo ima izgled drumskog sela i podeljeno je na četiri male; Torlačku (50 kuća), Bugarsku (oko 50), Marjansku (25) i Lazarsku (20). U Bugarskoj Mali je i Ciganski Kraj sa 15 kuća.
Svega u selu ima 252 kuće i 1310 stanovnika,

Ime selu.

Meštani misle da je selo dobilo ime po staroj crkvi, čiji se ostaci nalaze na mestu Dragovica – južno od sela, ali je verovatno dobilo ime po rodovskom imenu prvih naseljenika, kao i druga sela na ovom području.

Postanak i istorijat sela.

U povelji kneza Lazara Dragovac se ne pominje, samo Živica, koja se docnije s njime spojila. Prvi put ga nalazimo na Langerovoj karti na istom mestu gde je i danas a pod imenom „Tragowze“. Selo nema Selište mada se priča da je nekada prebeglo od Turaka i živelo neko vreme i Katarevcu i u ključu Ade. Jedni misle da je najstarije deo sela istočni kraj – današnja Marjanska Mala, dok drugi tvrde da je to sredina sela.

Poreklo stanovništva.

U selu su ovi rodovi:

-Tomići, Stevanjdan, su nepoznatog porekla. Kuće su im rasturene po celom selu.
-Gavrilovići, Đurđic, su nepoznatog porekla; kuće su im u sredini sela.
-Pandurovići, Đurđic, su nepoznatog porekla; kuće su im u sredini sela.
-Milovanovići, Lazarevdan, su poreklom sa Kosova; kuće su im u sredini sela.
-Stojilovići, Aranđelovdan, su poreklom sa Kosova. Starije kuće su u sredini sela a mlađe po drugim mahalama.
-Ivanovići, Nikoljdan, su poreklom iz Erdelja.
Lazarevići, Jovanjdan, su nepoznatog porekla.
-Stevanovići, Jovanjdan, su nepoznatog porekla.
-Živulovići, Nikoljdan, su poreklom iz Grlišta kod Zaječara.
-Najdanovići, Nikoljdan, su doseljeni u vreme Karađorđevo iz Kule – Vidinska oblast. Po njima je Bugarska Mala dobila ime.
-Marjanovići, Jovanjdan, su doseljeni iz Desine (Pek). Po njima je njihova mala dobila ime.
-Milinci, Đurđic, su, takođe, doseljeni iz Desine za vreme Prvog ustanka.
-Mišići, Jovanjdan, ne znaju za svoje poreklo.
-Mišići drugi, Jovanjdan, su doseljeni iz Bavaništa u Banatu.
-Stevanovići, Jovanjdan, su nepoznatog porekla.
-Petrovići, Nikoljdan, su doseljeni iz Ranovca (Mlava).
-Vujići, Sv. Vrači, su doseljeni iz nekadašnjeg sela Burjana, koje je postojalo na sredokraći između Dragovca i državnog dobra Ljubičeva kod Požarevca. Knez Miloš je ovo naselje raselio nešto zbog krađe, jer su ih tužila okolna sela a nešto iz razloga da uveća Požarevac.
-Mladenovići, Đurđic, su doseljeni iz Draževca kod Bele Palanke i naselili se u mali, koja je po njima nazvana Torlačka.
-Antići, Aranđelovdan. Ne piše ništa o njihovom poreklu. Naime, piše da su doseljeni iz Dragovca(!).
-Stevanovići, Lučindan, su doseljeni iz Jabukovca kod Deligrada.
-Lazići, Đurđevdan, su doseljeni sa Kosova.
-Obradovići, Đurđic, su doseljeni iz Bugarske.
-Petkovići, Nikoljdan, su doseljeni iz Draževca kod Bele Palanke i naseljeni u Torlačkoj Mali.
-Andrejići, Nikoljdan, su doseljeni iz Krepoljina – Mlava.
-Kamenjaci (braća Jova i Stoko), Tomindan, su doseljeni iz Kamenova – Mlava.
-Antići, Sv. Ćirik, su doseljeni iz raseljenog Burjana.
-Grujići, Mitrovdan, su doseljeni iz Neresnice, Vlasi posrbljeni.
-Petrovići, Jovanjdan, ne znaju za svoje poreklo.
-Jovanovići, Velika Gospojina, Vlasi iz Kobilja, sada posrbljeni.
-Stamenkovići, Lučindan, su doseljeni iz Draževca kod Bele Palanke.
-Rajkovići, Alimpijevdan, su doseljeni iz Draževca kod Bele Palanke.
-Ivanovići (Živojin), Mala Gospojina, se doselio iz Male Krsne i „ušao u kuću“ – prizetio se.
Cigani-Romi su do 1868. godine bili čergari kada su iz Dubravice ovde stalno nastanjeni. Bili su turski Cigana pa su posrbljeni; obrađuju zemlju a siromašniji idu u nadnicu u Požarevac ili preko Morave, gde neki ostaju sve vreme poljskih radova. Ima ih 10 rodova u 15 kuća.
Seoska slava (zavetina) je Spasovdan a preslava Blagovesti. Preslavu (malu zavetinu) počeli su slaviti od 1860. godine zbog gusenica koje su te godine uništile voće. Međutim, danas njihovi potomci nisu tako praznoverni i ne leče voće molitvom već zimi uništavaju seme od gusenica.

IZVOR: Prema knjizi Mihaila J. Miladinovića „Požarevačka Morava“, prvo izdanje 1928. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.