Poreklo prezimena, selo Sikole (Negotin)

17. avgust 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Sikole, opština Negotin – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Sikole

Položaj sela.

Selo je na višoj površi, zapadno od puta Zaječar-Negotin. Atar mu se penje na planinu Deli Jovan, gde se graniči sa državnom šumom. Kuće su na stranama Sikolske Reke a neke su i na seoskoj površi, gde su seoske njive i livade.

Vode.

U selu su česme: Rajčevićeva, Pop Đurđeva i na mestima Livađu, Vašarištu i kod Glavice. Imaju i dosta bunara.

Zemlje i šume.

Zemlja za obrađivanje, livade i gajevi su na mestima: Suvi Potok, Dubrava, Virovi, Reka, Jasenje, Graovište, Selište, Crkvište, Lug, Beljevina, Glavica, Nerezina, Točak, Vunija, Livađe, Miljakovac, Jasenička Reka, Rudište, Mačka Reka, Peska Ivica i Ajdučki Potok. Opštinske šume su na mestima: Preslo, Razdolje, Mali Deli Jovan, Glogovički Potok i Lisa Padina. Utrine su na mestima: Goveđe Polje, Ljiljak, Rudište, Supska i Devica.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa i kuće su razmaknute od 10 do 40 a na iskrajcima i do 50 metara. Podeljeno je na četiri kraja: Donji Kraj, Sredina Sela (Trnjar), Vlaški Potok i Vučak. U krajevima su kuće raznih rodova, većinom izmešane.
Groblje je na brdu severoistočno od sela.

Ime selu.

Selo je izgleda dobila ime od izmenjene reči „sokoli“, kojih je, po predanju, nekada bilo mnogo u ovom kraju.

Starine u selu.

Najstariji ostatak iz prošlosti je mesto Gradište, između Ajdučkog Potoka i Jaseničke Reke. Priča se da je tu bio grad za vreme „Latina“. Selište je ispod Rajine Šume i na njemu je ranije bilo selo. Crkvišta ima dva; jedno je kod Selišta, gde se poznaje mesto od neke crkve a drugo je starije i ništa se o tome ne zna. Ima tri stara groblja; za dva se ne zna iz kog su vremena a na trećem je do skora bilo spomenika.

Pisani podaci o selu u prošlosti.

Sikole je starije naselje. Na Langeovoj karti je zabeleženo naselje Sikola a na karti „Temišvarski Banat“ Sikuta. Godine 1736. „Inspia Sikolska“ imala je „57 hlđbovi“ a 1736. godine selo je beleženo imenima: Sikvili, Sikoli i Cikola sa tri sveštenika, od kojih „Mihail Velimirović na svoj ris ima 50“ kuća, drugi sveštenik sa drugim selima ima „58 kuća“. Szikole je od 1783-1784. godine imalo „preko 60 hrišćanskih kuća“. Godine 1807. se pominje „Leka sikolski knez“ a 1811. godine selo Sikole. Godine 1846. selo je imalo 162, 1866. – 224 a 1924. godine Sikole je imalo 365 kuća.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Predanje kaže da je današnje selo „pre 200 godina“ premešteno iz Selišta, a pre toga bilo je pored Sikolske Reke, kod ćuprije, na putu Zaaječar-Negotin. Osnivači sela kod Sikolske Reke prešli su „pre 300, 400 i više godina“ iz negotinske ravnice, negde između sela Bukovče Kobišnice i Mokranja. Premeštanju iz ravnice u ovaj brdski kraj doprinela je dobra paša za stoku, a premeštaju u Selište uzrok su bili „turski zulumi“. Iako je poznato poreklo i rodovi, koji su došli pre 200-300 godina, za mnoge, još starije, se kaže da su „starinci“, čiji su se preci preselili iz negotinske ravnice. Vele da je ovakvih rodova bilo više, ali su se oni zbog „turskog zuluma“ pre 100-200 godina odselili „preko planine“ i otišli u „Gornji Vilajet“ – Šumadiju.

U „starince“ se ubrajaju:

-Maksići (Makići) i Pajići su jedan rod, slave Nikoljdan;
-Mirkovići, Nikoljdan;
-Živulovići, Veljkovići i Baljegori su jedan rod, slave Đurđevdan;
-Kupinići (Stojanovići), Grujići (Blagojevići), Pajkinci i Mišići su jedan rod, slave Nikoljdan;
-Samardžići, Nikoljdan;
-Kerići, Rašići i Pop-Kojići su jedan rod, slave Pantelijevdan.
-Ošići i Savići su jedan rod, slave Nikoljdan;
-Radivojci, Nikoljdan;
Veličkovići i Jerinići su jedan rod, slave Nikoljdan;
-Stevanovići, Nikoljdan;
-Petkovci, Lekići i Pacići su jedan rod, slave Jovanjdan;
-Radičevići i Radivojčići su jedan rod, slave Nikoljdan;
-Ristići, Nikoljdan;
-Stanići, Sv. Vartolomej i;
-Božanići i Brbotnici su jedan rod, slave Nikoljdan.

Rodovi doseljeni iz raznih krajeva:

-Velimirovići (Velimirovići, Popazovići i Miljkovići), Alimpijevdan – preslava Aranđelovdan, su prvi doseljenici. Rodonačelnik Velimir došao je pre 300 godina iz Hercegovine. Njegov grob je u Selištu, na kome je do skora bio spomenik, gde je bila zapisana 1721. godina. Prezime Popazović je za poslednjih 5-6 pojaseva, a po pretku koji je bio pop u Sikolu. Najstariji poznati potomak Velimirov bio je napred pomenuti sveštenik Mihail Velimirović iz 1736. godine. Od ovog roda, vele, ima oko 50 kuća u Lozoviku, Miloševi, Malom Laolu, Velikom Laolu, Zabrđu i drugim selima u „Gornjem Vilajetu“, čiji su preci odavno tamo izbegli zbog „turskog zuluma“.
-Karadžići, Nikoljdan, su iz Crne Gore.
-Sibići, Rajkovci i Radovanci su jedan rod, slave Nikoljdan, doselili su se iz Sibnice u „Gornjem Vilajetu“ – Šumadiji.
-Perići, Plještići, Nerići, Cajići i Đurići su jedan rod, slave Sv. Petku. Poreklom su iz Hercegovine a u Sikoli su se povratili iz „Vlaške“. Starac Ilija Perić pričao je da je njegov deda Ceka „tri godine bio Hajduk-Veljkov vojnik i bio prisutan njegovj pogibiji“ Iz porodice Plještića bila je i Veljkova „Čučuk Stana“.
-Sakovići, Đokovići i Pajići (zvani „Arnauti“), slave Đurđevdan, doseljeni su „iz Arnautluka“.
-Popadići, Brkići (Miloševići) i Pop-Ilići su jedan rod, slave Đurđevdan. Preci su im došli „iz Arnautluka“.
-Gačići, Nikoljdan, su iz Krivog Vira u Crnoj Reci.
-Milutinovići, Nikoljdan, su „iz Arnautluka“.
-„Bugari“, Nikoljdan. Pračukunded se doselio od Tetova, a praded je pomenuti „Leka sikolski knez“. Kažu da iz ovog roda ima odseljenika i požarevačkom kraju.
-Negotinci, Đurđevdan. Čukunded se doselio iz Negotina a praded Maksim je, vele, bio seoski knez.

Rodovi doseljeni u 19. veku:

-Miragići, Lazarevdan, su došli iz Samarinovca a poreklom su sa Kosova.
-Avići, Ilindan, su došli iz Popovice a poreklom si iz Jagnjila u Šumadiji.
-Košutići, Jovanjdan, su se povratili iz požarevačkog kraja.
-Radulovići, Sv. Petka, su došli iz Luke a poreklom si iz Crne Gore.
-Nikolići, Mitrovdan, su „Cincari“.
-Marjanovi, Sv. Petka, su Cigani-Romi kovači su iz nekog sela i Krajini.
-Todorovići, Jovanjdan, Cigani-romi su iz Lukova u Crnoj Reci.
-Šegulov, Jovanjdan, je najnoviji doseljenik, koji je posle Velikog rata došao iz Srbobrana u Bačkoj.

Crkva slavi Sv. Trojice a stara je slava Spasovdan. Seoska zavetina je o Sv. Trojicama.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.