Poreklo prezimena, Lapovo varošica i Lapovo selo

4. jun 2015.

komentara: 2

Poreklo stanovništva naselja Lapovo (varošica i selo), opština Lapovo – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Crkva Sv. Paraskeve u Lapovu
Crkva Sv. Paraskeve u Lapovu

 

Položaj naselja.

Lapovo se nalazi na stranama vrlo blago nagnutih rudničkih izdanaka, na prelazu tih strana u ravan moravske doline i u samoj ravni. Ono leži na obema stranama najglavnije komunikacione linije, ne samo u Srbiji, nego na celom Balkanskom Poluostrvu, sa obe strane Carigradskog Druma i železničke pruge Beograd – Niš. Osim toga Lapovo je na raskrsnici Carigradskog i Kragujevačkog Druma, koji vodi za Svilajnac. Do skora je Lapovo bilo selo, ali je po želji stanovništva, radi trgovačkih potreba, proglašeno za varošicu, koja ima više uslova za napredak od Batočine, jer se nalazi na glavnoj železničkoj pruzi i najglavnijem drumu u Srbiji. Lapovo je najvažnija železnička stanica na celoj pruzi od Beograda do Niša i što se od Lapova odvaja pruga za Kragujevac i dalje za Kraljevo, Rašku i Kosovo i Metohiju. Lapovo se nalazi na levoj strani napuštenog korita reke Lepenice u podnožju Lapovskog Brda i kose Šavca.

Vode.

U samom Lapovu nema nijedne žive vode, ali ih ima u njegovom ataru. To su vode: Slatina na istoimenom mestu, Pavlovićka Voda u Donjim Poljanama, koja otiče Kusovskim Potokom kroz Gornji Kraj a utiče sa leva u Lepenicu ispod železničke stanice; Jovančina Voda u Gornjim Poljanama, koja otiče Liparskim Potokom; Tožgićeva Voda u Poljanici, koja otiče Kazanskim Potokom kroz Donji Kraj i uliva se u Lepenicu, više ciganskih kuća; Medna u Gornjoj Mali, koja otiče Grabovačkim Potokom i uliva se u reku Raču. Ovim vodama se služe meštani samo kada su u polju na radu – inače upotrebaljavaju vodu iz kopanih đermova kojih ima oko 350 na broju, prosečno jedan đeram na tri kuće.
Velika Morava i Lepenica plave i oplođavaju seoska polja. Prilikom vrlo jakih povodanja one se sastave u poljima i onda poplave ciganske kuće u Donjem Kraju. Tada stradaju svi usevi, jer se voda dugo ne vraća u rečna korita. Ovakvi povdnji su vrlo retki, na svakih dvadesetak i više godina.
Potoci kojima otiču seoski bunari siromašni su vodom i ne izlivaju se iz svojih korita ni prilikom velikih vodenih stanja.

Zemlje i šume.

Zemlja za obrađivanje je sva van sela. To isto važi i za zabrane, koji su rastureni po celom seoskom ataru. Pojedina polja su udaljena od krajnjih kuća skoro dva časa pešačkog hoda. Najbolje su livade u Lepenici, Moravi i Rači. Šume je vrlo malo i to u omanjim zabranima na mnogim mestima lapovskog atara.
Stanovnici Lapova imaju svoja imanja u ataru Batočine, Markovcu, Sipiću, Crnom Kalu i Crkvencu (Resava). U ataru Lapova svoje zemlje imaju meštani Markovca, Donje Rače, Rakinca, Starog Sela, Batočine i manastir Miljkovo.
Postoje trla, stalna i privremena. Stalna su kao i u drugim lepeničkim naseljima a privremena su podignuta kao kolibe za stanovanje ljudi a uz njih su košare za stoku.
Ceo atar Lapova zauzima prostor od 4550 hektara, i to: pod njivama 3784, livadama 803 ibpod šumom 44 hektara – lična svojina 36 i zajednica 8 hektara.

Tip naselja.

Naselje ima dva dela, varošicu (čaršiju) i selo. Lapovo ima dva kraja, Gornji i Donji Kraj. Prvi ne na stranama pomenutih brda i na njihovom prelazu u dolinsku ravan, drugi je u ravnici i jako se primakao reci. Kroz Gornji Kraj prolazi Carigradski Drum a kroz Donji Svilajnački Drum i pruga Beograd – Niš.
Deo Lapova gde Gornji Kraj prelazi u Donji, na mesti gde se ukrštaju železnička pruga i Svilajnački Drum, zove se sredina varošice; a deo te sredine ispod pruge, na samom drumu, predstavlja lapovsku čaršiju.
Kuće seoskog dela podignute sa obeju strana Carigradskog Druma i železničke pruge. Na njima i u sokacima one izgledaju ušorene, ali su podublje u dvoru ispred kojih je voćnjak ili bašta.
Pored Gornjeg i Donjeg Kraja Lapovo (selo) ima Cigansku Malu, koja je u dnu Donjeg Kraja. Krajevi su sastavljeni od mahala ili kućnih grupa većih rodova. U Gornjem Kraju oveće kućne grupe su: Jončići, Prešići, Donići, Mujkovići i Stojanovići; osrednje grupe: Šiškovići, Kulčani, Jovići, Kojanići, Bankovići, Ratkovići, Stanojlovići i Đorđevići; a manje: Krstići (Zaječarci), Jovičići, Stojkići, Stankovići (Knjaževčani), Milići, Živkovići, Petrilkovići, Majstor-Jovanovići, Sokovići i Miličići (Đorđevci).
U Donjem Kraju su najeće kućne grupe: Prešići,Paraćinci, Solunci, Prljići, Kojići i Stojkovići; osrednje: Simeunovići, Gojkovići, Zlatkovići, Zdravkovići, Mutavdžići, Veselinovići, Petrovići, Radosavljevići i Cvetkovići; a omanje: Ignjatovići, Gajići, Gligorijevići (Ilinci), Predići, Damnjanovići, Jovanovići (Nikoljci), Pandurci, Popadići i Tomići.

Ime naselju.

Ne zna se pouzdano kako je Lapovo dobilo svoje ime. Jedni vele da se ravan moravska na ovom mestu zvala klapska, pa je od te reči postala lapska a odatle lapovska. Drugi kažu da su Turci zvali prve stanovnike ovog naselja „lapovi“ (razbojnici) i da je tokom vremena od tog naziva postao naziv ovog naselja – Lapovo.

Starine u naselju.

U ataru Lapova ima starina koja ukazuju na neko ranije naselje, koje je moralo postojati pre osnivanja današnjeg Lapova, možda iz doba srednjovekovne Srbije ili čak iz rimskog doba. U rimsko doba spadaju Staro Groblje u Gvozdenjaku i Crkvinu u Lapovu, jer su tu, po pričanju meštana, bili belezi sa latinskim natpisima a iskopan je i rimski bakarni i srebrni novac. To isto vredi za Selište u Prevrću i Selište u Šavcu. U ovom drugom još i danas se raspoznaju – blizu železničke stance – temelji nekoliko starih ulica izgrađenih od rimskih cigala. Osim toga ovde postoje još dve, Crkvina u Klenovcu i Staro Groblje kod Samarne, iz perioda – kako se predpostavlja – iz srednjovekovnog srpskog doba. Jugozapadno od ovoga je Staro Groblje, gde su se ukopavali Lapovci do pre 6 godina. Iz turskog doba ostali su delovi druma, Stari Drum, zatim imena polja: Karaula i Mezulana, gde je bila smena poštanskih konja i u novije srpsko doba.

Postanak naselja i poreklo stanovništva.

Lapovo je, posle Batočine, najstarije naselje u Lepenici. Ono je postojalo još u XVI veku, jer se pominje po dimenom Copavi u putopisu D. Uninada, koji je putovao u Carigrad 1572. godine. Lapovo je jedino lepeničko naselje u kome postoje starinci, kojima se ne zna poreklo ni vreme dolaska u današnje naselje, ali se održalo predanje, da je ovde od pre 300 i više godina. Radi se o 12 starinačkih rodova koji danas u Lapovu imaju 112 kuća.
Donji Kraj je starijeg postanka od Gornjeg. On se u početku zvao Žabarci, jer je bio okružen močvarama u kojima su carovale žabe. Gornji Kraj je imao naziv Samaria po samarima na kojima su dolazili stanovnici, koji su ga naseljavali.
Lapovo je raslo podjednako razgranjavaanjem rodova i novim doseljavanjima, koje je bilo najjače za vreme Kočine Krajine iz kog doba su 42 roda; zatim posle 1815. godine, kada je naselje dobilo 58 rodova. U doba Prve seobe dobeglo je ovamo 17 rodova, za vreme Druge seobe 18 rodova a o Prvom ustanku 31 rod.
Lapovo pominje i Langer u 1738. godini. Oko sredine XVIII ovo naselje je uneseno u kartu Homanovih naslednika kao Lupova, a 1788. godine u Šimekovu kartu pod pravim imenom nazivom – Lapovo.
U Upisniku 1818. godine i Popisniku 1822. godine ovo naselje je zapisano kao Lapova, u Naznačeniu 1819. godine ka Lapovo. Pravilno je upisano kod Vuka u Danici, kod Pirha i u Gavrilovićevom Rečniku. Kod Pirha u originalu piše Lapowa.
Lapovo je naseljeno iz 28 oblasti a za starince se ne zna poreklo. Lapovo je najviše dobilo rodova iz Timoka – 26, zatim, Resave – 23, Lepenice – 22, Bugarske – 14, neposrednog desnog sliva Velike Morave – 10, Stare Srbije – 9, Jasenice – 9, Makedonije – 8 rodova. Po tri roda doselilo se iz Osanice i Belice, po dva iz Starog Vlaha, Kosova, Crne Reke. Ostale oblasti dale su po jedan rod i to: Vlasina, neposredni levi sliv Binačke Morave, Nišava, Mlava, Ravanica, Mađarska, Veternica, Krajina, Banat, Lugomir, Čemernica, Dunav, Toplica, Mačva i Crna Gora.
U Lapovo je došlo u zbegove 124 roda, kao dovoci 12, kao uljezi 11, na imanje 6, na ženino imanje 5, kao čergari 4, kao zanatlije 3, abadžije i terzije po 2 roda, kao usinjenik kod tetka i ujaka po jedan, kao kovač, kožuhar, dućandžija, alas, kafedžija, opančar i potkivač, takođe, po jedan rod.
Meštani pričaju, da je u davnini naselje bilo na Šavcu a posle toga na brdu na mestu zvanom Slatina, gde i danas postoji istoimena živa voda od koje teče Slatinski Potok. To je danas slab i vodom siromašan bunar, ali je u ranije doba bio jak i imao dovoljno vode za prvo naselje. Meštani su ga za uspomenu ozidali. Tu je selo bilo pre 150 i više godina, pa je tada pomešteno u Ključ na Moravi – to je moravska otoka i zemljište između nje i Morave – na kome je selo podignuto. U Slatini je selo imalo oko 80 rasturenih domova, koji su se zbili po naredbi spahije. Spahija je i sam ovde stanovao. On je svake nedelje i sveca iskupljao oko sebe kolo seoskih devojaka, da mu pevaju i igraju. Po završenoj igri odabrao bi za sebe jednu od njih i odvodio svojoj kući da sa njim noćiva do sledeće nedelje. Tako je išlo dotle, dok nije izabrao sestru Stepančevu, od koga su današnji Stepanovići. Ovaj ne htede dopustiti sestri tu sramotu, već ubi Turčina u samom kolu baš u trenutku, kada je ovaj rukom dohvatio njegovu sestru. Kako Lapovci ne htedoše izdati ubicu Turci su ih toliko kinjili, da su se od njih morali spasavati bekstvom u Ključ, koji je tada bio pod gustom šumom, u koji do tada nije kročila ljudska noga. Zbegovi su ovde bili kratko vreme, pa su se morali premestiti zbog moravskih povodnja u mesto Kace, a odatle, opet zbog poplava, u današnji lapovski Donji Kraj. Prema tome sadašnje Lapovo je peto mesto ovoga naselja; osim Šavca sva su ostala mesta bili zbegovi.
Matica iz koje je naseljen Gornji Kraj bio je Prnjavor, negdašnje naselje manastira Miljkovo na Moravi. Premeštanje je izvršeno uskoro po osnivanju Donjeg Kraja, a povod su i njemu bili moravski povodnji, a uz to i turski zulumi, kojima je uveliko bilo izloženo prnjavorsko stanovništvo.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Starinci:

-1, Veselinovići (Jankovići, Veselinovići, Đorđevići i Marjanovići), Nikoljdan.
-2, Vrcići (Jovanovići) Đurđic.
-3, Vučkovići, Đurđic.
-4, Gligorijevići, Nikoljdan.
-5, Grozdići (Vasiljevići), Nikoljdan.
-6, Kojanići (Novakovići), Đurđic.
-7, Kojići (Janići), Nikoljdan.
-8, Miloradovići, Đurđic.
-9, Ristići (Bogosavljevići, Ristići i Bojičići), Aranđelovdan.
-10, Simeunovići (Veljkovići), Stevanjdan.
-11, Stepančevići (Maksimovići, Milojevići, Stepančevići i Pavlovići-Stojanovići), Jovanjdan.

Doseljeni u periodu od 1690. do 1736. godine.

-15, Babići, Kolašin (Stara Srbija), Mratindan.
-22, Gavazovići, nepoznato, Mratindan.
-24, Glavaševići (Pajkići), nepoznato, Nikoljdan.
-25, Gmitrovići (Ćirići), nepoznato, Sv. Vrači.
-26, Damnjanovići, nepoznato, Đurđic.
-30, Đuričići (Vujičići), nepoznato, Nikoljdan.
-33, Isakovići (Radojevići-Vinkići), nepoznato, Nikoljdan.
-37, Jelenkovići (Pavlovići), nepoznato, Nikoljdan.
-42, Krivčevići, nepoznato, Aranđelovdan.
-50, Milanovići (Velisavljevići i Radisavljevići), nepoznato, Stevanjdan.
-52, Miličići, nepoznato, Đurđic.
-54, Milosavljevići, nepoznato, Nikoljdan.
-61, Popadići, nepoznato, Nikoljdan.
-66, Rafailovići (Mijailovići), nepoznato, Stevanjdan.
-71, Stepanovići, nepoznato, Nikoljdan.
-73, Stojkići (Kurjački-Ivkovići), nepoznato, Stevanjdan.
-77, Tulbići (Matići), nepoznato, Nikoljdan.

Doseljeni u periodu od 1737. do 1787. godine:

-87, Bankovići, Sjenica, Nikoljdan.
-95, Bugarčići, Trn (Bugarska), Nikoljdan.
-106, Gajići, Resava, Nikoljdan.

-110, Gojkovići (Đorđevići, Gojkovići i Vulovići), Veliki Drenovac (Levi Sliv Binačke Morave), Đurđic.
-117, Živančevići (Jovičići), Kosovo, Nikoljdan.
-120, Zdravkovići, Kosovo, Đurđic.
-121, Zlatkovići, Samokovo kod Novog Brda,Nikoljdan.
-169, Mutavdžići (Stojanovići i Stojančevići), Niš, Nikoljdan.
-177, Paraćinci (Matejići, Radžići, Pantići, Markovići i Simići), Sikirica (desni sliv Velike Morave), Nikoljdan.
-184, Petrovići (Prešići, Ivkovići, Golubovići, Paunovići, Lukići, Vujičići, Nenadovići i Tanaskovići), Sjenica, Jovanjdan.
-187, Popovići, Sjenica, Nikoljdan.
-191, Radovanovići, Sjenica, Pantelijevdan.
-192, Radosavljevići (Čalobrići-Lazarevići), Sikirica (desni sliv Velike Morave), Nikoljdan.
-202, Simići (Jasenkovići i Simići), Resava, Ilindan.
-205, Solunci (Dobošarevići-Stojanovići; i Jankovići), Solun, Mitrovdan.
-227, Cvetkovići (Savići-Stankovići; Dimitrijevići, Đorđevići i Cvetkovići), Preljina, Savindan.

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:

-242, Benčići (Cvetkovići), Vidin (Bugarska), ne kaže se koju slavu slave.
-245, Bidžići (Živkovići), Resava, Nikoljdan.
-264, Veljkovići, Resava, Nikoljdan.
-266, Vojničani, Vojnik (Resava), Sv. Nastasije.
-299, Dobrosavljevići, Resava, Nikoljdan.
-301, Dostanići, Rabovo kod Vidina (Bugarska), Aranđelovdan.
-304, Dragutinovići, Stari Vlah (Gornja Moravica), Jovanjdan.
-315, Đurđevići, Resava, Đurđic.
-320, Živkovići, Rabovo kod Vidina (Bugarska), Nikoljdan.
-328, Ignjatovići (Marinkovići), Knjaževac, Nikoljdan.
-330, Iličići (Panići), Gložani (desni sliv velike Morave), Đurđic.
-335, Jovanovići, Trešnjevica (Jasenica), Nikoljdan.
-340, Jončići, tetovo (Makedonija), Nikoljdan.
-344, Juručki (Milovanovići i Miljkovići), Juruci (Makedonija), Nikoljdan.
-347, Kitići (Stojanovići), Rakovica (Vidin-Bugarska), Jovanjdan.
-361, Kulčani (Nešići, Petkovići i Lilići), Kula (Bugarska), Nikoljdan.
-362, Kumrijići, Kumanovo (Makedonija), Mratindan.
-368, Lalići, Resava, Nikoljdan.
-375, Majstor-Jovanovići, Knjaževac, Nikoljdan.
-379, Marinkovići, Resava, Nikoljdan.
-384, Markovići, Resava, Nikoljdan.
-405, Milojkovići, Resava, Nikoljdan.
-406, Milosavljevići, Resava, Nikoljdan.
-441, Pavlovići (Živkovići i Pavlovići), Resava, Nikoljdan.
-442, Pavlovići, Rajkinac (desni sliv Velike Morave), Đurđic.
-447, Pandurci, Rakovica-Vidin (Bugarska), Nikoljdan.
-463, Popovići, Resava, Nikoljdan.
-467, Predići (Stevanovići), Crkvenac (moravsko-resavski okrug), Nikoljdan.
-479, Radžići, Veliki Izvor, Stevanjdan.
-493, Sokolovići (Stankovići-Stojanovići; Miloševići i Sokolovići), Resava, Nikoljdan.
-499, Stamatovići (Matejići i Miljkovići), Resava, Nikoljdan.
-503, Stankovići, Knjaževac, Nikoljdan.
-504, Stankovići, Resava, Nikoljdan.
-505, Stankovići, Zaječar, Sv. Vasilije.
-506, Stankovići, Zlatovo (Mlava), Sv. Vasilije.
-507, Stanojlovići, Gložani, (desni sliv Velike Morave), Nikoljdan.
-514, Stojilovići, Samokovo kod Novog Brda, Aranđelovdan.
-520, Tatarčevići, Resava, Stevanjdan.
-525, Todorovići (Cvetkovići), Resava, Mratindan.
-526, Todorovići, Resava, Đurđic.
-529, Tomići, Sjenica, Sv. Petka.
-531, Tošići, Zagrađe (Timok), Nikoljdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-568, Asurdžići (Asurdžići i Đorđevići), Leskovac, Nikoljdan.
-578, Blagojevići, nepozneto (Petrovac), Nikoljdan.
-604, Vatkići (Veljkovići-Ristići; i Markovići), Veliki Izvor, Đurđic.
-627, Vulići (Petkovići), Veliki Izvor, Nikoljdan.
-632, Vučkovići, Knjaževac, Nikoljdan.
-654, Debeljački (Radojkovići), Tetovo (Makedonija), ne kaže se koju slavu slave.
-660, Donići (Stojanovići – Krstići i Donići), Zaječar, Savica.
-685, Đurići (Tošići i Đurići), Crkvenac (desni sliv Velike Morave), Nikoljdan.
-740, Jovanovići*, Vlasotinci, Ilindan.
*Iz ove porodice je g. Lazar Jovanović, bivši ministar privrede.
-749, Jovići (Milići), Veliki Izvor, Nikoljdan.
-752, Jovičići (Milojkovići), Veliki Izvor, Nikoljdan.
-766, Kačarevići (Živkovići, Markovići i Ristići), Knjaževac, Nikoljdan.
-778, Krstići, Zaječar, Nikoljdan.
-793, Lilčići, Zaječar, Nikoljdan.
-823, Mijailovići, Kusadak (Jasenica), Aranđelovdan.
-826, Mikići, Veliki Izvor, Nikoljdan.
-845, Milići (Milići i Ilići), Krivi Vir, Nikoljdan.
-869, Miloševići (Nikolići i Aranđelovići-Ranđelovići), Resava, Nikoljdan.
-890, Mujkovići (Pešići i Colići), Veliki Izvor, Savica.

-904, Nikolići, Bigrenica (Ravanica), Nikoljdan.
-908, Ninići (Nikolići), Vlaović (Bugarska), Nikoljdan.
-916, Pavličići, Sikirica, Nikoljdan.
-939, Petričkovići (Petrovići), Veliki Izvor, Nikoljdan.
-944, Petrovići (Mladenovići), Đunis, Nikoljdan.
-987, Radojkovići (Tomići i Stevanovići), Veliki Izvor, Nikoljdan.
-1030, Stajkići (Nikolići), Krivi Vir, Savica.
-1036, Stanojevići, Peć, Nikoljdan.
-1053, Stojanovići (Petrovići), Veliki Izvor, Nikoljdan.
-1062, Tanaskovići (Nikolići), Knjaževac, Todorova Subota.
-1103, Šiškovići, Novi Han, Nikoljdan.

Doseljeni u periodu od 1817. do 1903.godine:

-1126, Šarenkovići (Petrovići), Knjažeac, Jovanjdan.
-1156. Vujići, Račnik (Osanica), Nikoljdan.
-1171, Serdanovići, Banat, Đurđic.
-1187, Mangupi (Đorđevići), Knjaževac, Đurđic.
-1196, Trupalići (Petrovići), nepoznato (Resnik), Đurđic.
-1201, Vačići (Đorđevići i Todorovići), Vidinska Rakovica (Bugarska), Nikoljdan.
-1206, Madžarevići (Vučkovići), Mađarska, Nikoljdan.
-1211, Nedeljkovići, Vidin (Bugarska), Nikoljdan.
-1219, Dilići (Vučkovići), Vlaović (Bugarska), Nikoljdan.
-1333, Anđelkovići, Domus Potok (Osanica), Nikoljdan.
-1417, Stefanovići, Smederevo, Stevanjdan.
-1440, Petkovići, Lovci (Osanica), Nikoljdan.
-1489, Prvanovići, Veliki Izvor, Nikoljdan.
-1496, Krstići, nepoznato (Batočina), Trifundan.
-1557, Ilići, nepoznato (Brzan), Aranđelovdan.
-1576, Radivojevići, nepoznato (Novo Selo), Đurđic.
-1602, Nedeljkovići, nepoznato (Batočina), Lučindan.
-1611, Toškovići, Žitorađa (Toplica), Lučindan.
-1631, Živanovići, nepoznato (Miraševac), Đurđic.
-1642, Nikolići, Trn (Bugarska), Nikoljdan.
-1658, Rusimovići, Rakovica (Bugarska), Aranđelovdan.
-1667, Pavlovići, nepoznato (Badnjevac), Đurđic.
-1684, Kojići, Dublje (Resava), Nikoljdan.
-1688, Milisavljevići, nepoznato (Markovac), Stevanjdan.
-1692, Stevanovići, nepoznato (Brzan),Đurđic.
-1704, Miletići, nepoznato (Brzan), Jovanjdan.
-1729, Đorđević, nepoznato (Brzan), Nikoljdan.
-1739, Miličići, nepoznato (Markovac), Sv. Ćirilo i Metodije.
-1778, Krstići, Knjaževac, Nikoljdan.
-1782, Mandići, nepoznato (Batočina), Nikoljdan.
-1785, Mijatovići, nepoznato (Batočina), Nikoljdan.
-1804, Milojkovići, Svilajnac, Nikoljdan.
-1809, Stojadinovići, nepoznato (Novo Selo), Alimpijevdan.
-1814, Matići, nepoznato (Markovac), Aranđelovdan.
-1818, Pavličići (Pavlovići), nepoznato, (Novo Selo), Srđevdan.
-1834, Dajkovići, Belopavlići (Crna Gora), Začeće Sv. Jovana.
-1853, Miladinovići, nepoznato (Donja Rača), Nikoljdan.
-1865, Mitrovići, Trn (Bugarska), Nikoljdan.
-1872, Marinkovići, nepoznato (Markovac), Nikoljdan.
-1942, Ognjanovići, Prislonica (Čemernica), Aranđelovdan.
-1997, Spasići, nepoznato (Batočina), Nikoljdan.
-2019, Paunovići, nepoznato (Markovac), Aranđelovdan.
-2044, Krstići, Jagodina, Nikoljdan.
-2063, Jocići, Dragoševac (Lugomir), Mratindan.
-2074, Skokići, Crkvenac (Resava), Jovanjdan.
-2091, Đorđevići, Lozovik (Belica), Đurđic.
-2119, Jovanovići, Jagodina, Đurđic.
-2146, Stevanovići, Crna Bara (Mačva), Đurđevdan.
-2193, Petrovići* (Milenkovići, Petrovići i Ivanovići), nepoznato, starinci, Sv.Petka.
-2212, Jovanovići*, Velika Plana, 1815*, Sv. Petka.
-2213, Petkovići*, Velika Plana, 1815*, Sv. Petka.
-2256, Ivkovići*, Palanka, 1880*, Sv. Petka.
-2258, Nikolići*, Palanka, 1880*, Aranđelovdan.
-2271, Stevanovići*, Velika Plana, 1893*, Sv. Petka.
-2276, Stojanovići*, Velika Plana, 1900*, Sv. Petka.
*Romi, godina doseljavanja.
-2290, Nikolići**, Magarevo (Makedonija), 1879**, ne slave.
-2298, Hristići**, Malovište, 1894**, ne slave.
-2301, Mijajilovići**, Magarevo, 1898**, ne slave.
**Cincari, godina doseljavanja.

Ostali podaci o naselju.

U Lapovu je 1903. godine bilo178 rodova u 990 kuća sa 5607 stanovnika. Među njima je i 3 roda cincarska. Godine 1910. broj kuća je porastao na 1168 a brooj stanovnika na 6718. Godine 1921. ovde je živelo 5924 stanovnika. Godine 1910. čaršija je imala 182 a selo 5636 stanovnika a 1921. godine u varošici je bilo 228 a u selu 5924 stanovnika.
U Lapovu je crkva slična onoj u Brzanu. Ona je sagrađena 1826. bodine a do tada su meštani išli na molitvu u manastir Miljkovo. Crkvena slava je Trnova Petka 26 jula/8 avgusta.
Lapovo ima dva groblja. Jedno je na Golom Brdu za Donji a drugo pod Bilom za Donji Kraj.
Zavetina je Prvi dan Duhova. Tada se nosi i litija.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Todorović

    Postovani,poticem iz famille Todorovic (Vačić) zelim da ovim putem dodam da je prvi zabelezeni podatak o Todorovicima datira iz 1834. Godine… Marko Todorovic je dosao iz okoline i pravca Čačka… isto tako u mom rodnom domu jos uvek se čuva depeša kralja kojom se odobrava promena imena Lapovo u Lapovo Varoš. Inace lapovo je dobio naziv po poljani koja se nazivala Hlapova poljana. ..