Poreklo stanovništvo sela Borci (po knjizi Guberevac), opština Rača – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Borci (Guberevac) se prostiru na obema stranama reke Rače i njene desne pritočice Krčmare. Kuće su podignute na stranama brda i kosanica, koji nemaju naročitih imena ili se nazivaju po imenu kraja koji su na njima.
Vode.
U Borcima se služe bunarskom vodom i vodom iz kopanih đermova. Bunara-izvora ima sedam i to: Pavlovićki i Simićki – u Letovištu; Zapadnik – u Ćosićima, Ćosićki u Lekićima; Bajin i Sretenovićki u potoku Mučibabi više seoskih kuća. Najjača živa voda je Bučina u polju Bučjaku. U selu ima 12 kopanih đermova.
Rača plavi seoska polja u ravni svoje doline samo kada su isuviše velike vode. Tada im nanosi dosta štete. Krčmara, Mučibaba, Pribaševac i Đerdap ne plave selo i ne čine selu nikakve štete.
Zemlje i šume.
Njive i livade su obično izvan sela a ima ih u manjoj meri i u samom selu između pojedinih krajeva. Njive izvan sela su udaljene od krajnjih seoskih kuća i do jedan čas pešačkog hoda. Šuma je u Bučjaku, na Kosi i Kolarnici.
Seoski atar zahvata prostor veličine 1088 hektara. Od toga dolazi na ziratno zemljište 971 hektar – njive 801 i livade 170 hektara. Šume su površini veličine 117 hektara.
U ataru sela Borci svoja imanja imaju meštani Saranova (Jasenica), Miraševca, Velikog i Malog Krčmara, Lužnica, Gornjih i Donjih Jarušica. Borčani-Guberevčani imaju svoje zemlje u atarima sela Saranova, Gornjih i Donjih Jarušica.
Tip sela.
Na levoj strani Rače su krajevi Drenovača i Selo ili Gegetaš a na desnoj strani su svi ostali, koji se nizvodno ređaju ovako: Brdo, Letovište, Lekići (Lekićki) i Ćosići (Ćosićki) krajevi.
Kroz kraj Selo vodi mala ulica, u kojoj su kuće gotovo ušorene. Ostali krajevi imaju po jednu krivudavu ulicu, te selo izgleda kao drumsko, iako kroz njega vode samo seoski-lokalni putevi.
U seoskim krajevima jasno se izdvajaju grupe kuća većih rodova, koje su međusobno udaljene 300 do 500 metara. U Selu su takve grupe kuća: Jovikićka, Matejevićka i Osaćanska; u Lekićima su – Lekićka i Matejaševićka; u Letovištu – Velemukićka i Matejaševićka; u Drenovači – Jovikići; u Ćosićima – Ćosisćka i u Brdu – Velemukićka.
Staro ime selu.
Meštani kažu da je njihovo selo nazvano Guberevac, stoga što je u njemu bila veoma gusta šuma, da se čovek u njoj osećao kao pod guberom. Drugi vele, da su među osnivčima sela bila dva brata bez ikoga svoga. Oba su umrla istog dana, pa kako nisu imali ničega, komšije ih pokriše guberom, po čemu je selo dobilo današnje (tadašnje) ime. Međutim, nijedno od ova dva tumačenja nije verovatno. Po svoj prilici ime su doneli osnivači sela ili koji od starijih osnivačkih rodova, što je utvrđeno ispitivanjem porekla stanovništva. Starac Mihailo Jovanović kazuje da su Ćosići treći po starini rod u selu, doseljeni ovamo iz dragačevskog sela Guberevca. Oni su ovde zatekli Velemukiće i Matejaševiće, kojima su rekli odakle su došli te tako primiše ime ovog dragačevskog naselja.
Selo je centar Guberevca a zbog čega se zove i Gegetaš nikome nije poznato. Drenovača je dobila naziv po drenovom lugu, Brdo je nazvano, jer je na brdu a Letovišta po letnjim stanovima-trlima. Ostali krajevi su dobili ima po najbrojnijim rodovima u njima.
Starine u selu.
U Borcima (Guberevcu) je do skora postojalo neko staro groblje u Gegetašu, pored Rače. Osim njega postoje i ruševine neke stare crkve kod Pantićkih kuća na potoku Mučibaba. Oba mesta su danas pod ziratnim zemljištem a pomen na njih je ostao po imenima mesta – Madžarsko Groblje i Crkvina. Naziv Trmčište održao je uspomenu na tursko doba.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Borci (Guberevac) su osnovani pre 160 godina. U početku je imao samo dva roda u dve kuće. To su bili Velemukići i Matejaševići, kao što je već rečeno. Nešto kasnije su dobegli Ćosići. Od tri osnivačka roda selo ima danas 62 doma, više od polovine ukupnog broja kuća u selu.
Po vremenu postanka najstariji kraj je Selo ili Gegetaš, pa Ćosići, oba su nastala u doba Druge seobe. U vreme Kočine Krajine postali su krajevi Brdo, Drenovača i Lekići. Za vreme Karađorđevih ratova osnovano je Letovište. Ćosići i Letovište su osnovani na trlima.
Borci(Guberevac) su prvi put zapisani u svim popisima, spiskovima mesta i na kartama do polovine XIX veka. Oni su upisani u Upisnik 1818. godine, Naznačeniu 1819. godine, u Popisnik 1822. godine, u Vukov spisak u Danici 1827. godine, u Pirhov spisak u Putovanju 1829. godine i u Gavrilovićev Rečnik 1845. godine. U Rečniku po tadašnjem pravopisu kao Guberevacđ a kod Pirha u originalu kao Guberewaz.
Selo je naraslo u podjednakoj meri rađanjem i novim doseljavanjima. Za vreme Kočine Krajine dobilo je 3 roda, u doba Prvog ustanka 6 rodova i posle 1815. godine 11 odova.
Guberevac (Borci) je naseljen iz 14 oblasti. Iz Timoka je došlo 5 odova, iz Lepenice -3, Kosova -2, Jasenice -2, Gruže -2. Dragačevo, Kolašin, Bosna, Mačva, Nišava, Stara Srbija, Makedonija i Crna Gora su dali po jedan rod.
Svi su doseljenici do 1815. godine dobegli u ovo selo u zbegove a posle 1815. godine doseljeni su kao uljezi -6 rodova a na kupljeno imanje, na slobodnu zemlju, kao dovodak, kovač i dunđer po jedan rod.
Poreklo porodica.
Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:
Doseljeni u periodu od 1690. do 1736. godine.
-18, Božići (Matejaševići-Pantići, Milanovići, Živanovići, Matejaševići, Obradovići, Vilipovići, Maksimovići i Tošići), Studenica (Kosovo), Usekovanje.
Doseljeni u periodu od 1737. do 1787. godine:
-96, Velemukići (Simići-Simičići; Srećkovići, Jovanovići, Timotijevići i Milojevići), Belo Polje (Kosovo), Mitrovdan.
-102, Vukićevići (Petrovići), Belopavlići, Aranđelovdan.
-224, Ćosići (Stevanovići, Petrićevići, Markovići, Miloševići, Rankovići, Timotijevići, Milutinovići, Petrovići i Ilići-Nikolići), Guberevac (Dragačevo), Aranđelovdan.
Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:
-339, Jovikići (Jovičići – Markovići, Ilići i Đukići-Stankovići), Kolašin (Stara Srbija), Mratindan.
-369, Lekići (Golubovići, Petrovići i Nikolići), Knjaževac, Nikoljdan.
-437, Osaćani (Savići i Simići), Osat (Bosna), Jovanjdan.
Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:
-631, Vučkovići, Zaječar, Alimpijevdan.
-643, Gmitrovići, Zaječar, Nikoljdan.
-800, Manojlovići, Knjaževac, Nikoljdan.
-835, Miletići, Župa, Nikoljdan.
-853, Milovanovići, Gruža, Đurđic.
-959, Prvulovići (Brkići), Zaječar, Đurđic.
Doseljeni u periodu od 1818. do 1903. godine:
-1132, Obradovići, nepoznato (Goločelo), Stevanjdan.
-1162, Stamenkovići, Kumanovo (Makedonija), Mitrovdan.
-1587, Gružani, Ljuljaci (Gruža), Sv. Vartomolej.
-1588, Lazarevići, Mačva, Tomindan.
-1743, Nikolići, nepoznato (Lužnice), Andrijevdan.
-1759, Milivojevići, Saranovo, Aranđelovdan.
-1807, Stanojlovići, Pirot, Nikoljdan.
-1888, Nestorovići, Saranovo, Đurđic.
-2041, Arnautovići, Peć, Ignjatijevdan.
-2265, Markovići*, nepoznato, 1889*, Sv. Petka.
*Romi, vreme doseljavanja.
Ostali podaci o selu.
Guberevac (Borci) je 1903. godine imao 23 roda u 122 kuće sa 707stanovnika, od kojih je jedan rod romske nacionalne pripadnosti. Godine 1910. broj kuća je porastao na 141 a broj stanovnika na 841. Na dan 31. januara 1921. godine broj stanovnika je opao na 747.
Seosko groblje je na Golaću u Lekićkom Kraju.
Zavetine su Mladenci i Poljobranija a litija se nosi na Drugi dan Sv. Trojica.
IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)