Poreklo prezimena, selo Cvetojevac (Aerodrom-Kragujevac)

Poreklo stanovništva sela Cvetojevac, Gradska opština Aerodrom, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Cvetojevac je na levoj strani Lepenice i sa obe strane potoka Gluvaća.

Vode.

Na desnoj strani potoka Gluvaća postoji izvor Seoski Bunar a na levoj Živadinovićki Bunar. Kako oni ne daju dovoljno vode za potrebe celog sela, Cvetojevčani kopaju bunare-đermove. Za sada ih ima četrdeset.
Gluvać ne šteti seoska polja ni kada su najveće vode i najvlažnije godine. Reka Lepenica, koja teče istočnom ivicom soskog atara, plavi imanja u ravni svoje doline i zasipa ih muljem.

Zemlje i šume.

Njive, livade i zabrani su oko sela na daljini do 4 kilometra. Livade su najbolje u dolini Lepenice.
Atar sela Cvetojevca zahvata prostor veličine od 750 hektara i to: njive 500, livade 230 i šume 20 hektara. Ziratne zemlje ima ukupno 730 hektara.

Tip sela.

Selo se deli na dva kraja: Ova'(Ovaj) i Ona'(Onaj) Kraj. „Ovaj“ Kraj je na severnoj ili levoj a „Onaj“ Kraj na južnoj ili desnoj strani seoskog potoka. Krajeve deli potok i kuće su im naspramne.
Seoski krajevi sastavljeni su od kućnih grupa. Takve grupe imaju u Ovom Kraju – Biorci i Sretenovići; a u Onom Kraju su Mladenovići, Asurdžići, Mijailovići, Šaponjići i Dramići.

Ime selu.

Stariji ljudi pričaju da je njihovo selo dobilo ime po nekom čoveku o imenu Cvetoje, koji je prvi došao u zbeg na ovo mesto, ali mu je rod docnije izumro.
Oba kraja imaju obadva naziva, jer meštani svakog kraja za svoj kažu „Ova’“ a za drugi „Ona’“ Kraj.

Starine u selu.

U ataru Cvetojevca postoji Džidovsko ili Staro Groblje, više vodenice sa desne strane potoka Gluvaća. O njemu meštani ne znaju ništa da kažu. U samom selu se mestimično raspoznaje kaldrma Starog Druma, koji se pružao kroz ovo selo. Ime polja Odžine Livade opominju na negdašnji život Turaka u ovom mestu.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Cvetojevac je osnovan za vreme Kočine Krajine, oko 1789. godine. Osnovalo ga je pet rodova: Asurdžići, Biorci, Mijailovići, Mladenovići i Sretenovići. Oni danas u selu imaju 54 kuće, a to je skoro polovina od ukupnog broja.
U Upisniku, Naznačeniu i Popisniku ovo selo je zapisano kao Cvetoevac. Kod Vuka u Danici i kod Pirha pravilno je zapisano (Zwetojewac), a u Gravrilovićevom Rečniku kao Cvetoevacđ.
Bugraski 1845. i Milenković 1850. godine su ga uneli u svoje karte, prema pravopisu toga vremena, kao Cvetojevacđ.
Selo je u podjenakoj meri raslo razgranjavanjem rodova – usled rađanja i raspadanja zadruga – i novim doseljavanjima. U Prvom ustanku selo je dobilo 8 rodova a posle 1815. godine 15 rodova.
Cvetojevac je dobio svoje stanovništvo iz devet oblasti. Lepenica mu je dala 7 rodova, Timok i Stara Srbije po pet, Đetinja je dala 4 roda, Resava – 3 a ostale oblasti po jedan rod: Desni sliv Golijske Morave, Gruža, Dragačevo i Bugarska.
U zbegove je došlo 13 rodova, na ženino imanje 5, u službu 4, na imanje 3 roda, kao dunđeri, opančar i preudajom po jedan rod.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine.

-235, Asurdžići (Živadinovići i Anđelkovići), Zaječar, Đurđic.
-244, Biorci (Krsmanovići, Markovići, Mijailovići, Babovići, Đurđevići, Jovanovići i Đorđevići), Bior (Stara Srbija), Jovanjdan.
-391, Mijailovići (Stevanovići), Peć, Đurđevdan.
-423, Mladenovići (Milenkovići, Ristići, Ilići, Milosavljevići, Miloševići, Stevanovići, Lazarevići i Mladenovići), Zaječar, Mitrovdan.
-497, Sretenovići (Vučetići), Zaječar, Đurđevdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-586, Bojovići (Spasojevići, Miloševići i Petrovići), Sjenica, Sv. Petka.
-635, Vučovići (Nikolići), Resava, Nikoljdan.
-666, Dramići (Markovići i Nikolići), Goričane (čačansko-trnavski okrug), Stevanjdan.
-765, Katići (Krstići i Miletići), Knjaževac, Nikoljdan.
-773, Kostići, Knjaževac, Jovanjdan.
-925, Pavlovići, Novi Pazar, Aranđelovdan.
-993, Radulovići (Srećkovići), Resava, Sv. Petka.
-1101, Šaponjići (Vukajlovići, Šaponjići, Joksimovići, Milosavljevići i Miloševići), Nova Varoš, Stevanjdan.

Doseljeni u periodu od 1819. do 1903. godine:

-1143, Paunovići (Uroševići), Dragačevo, Đurđic.
-1173, Stojanovići, Resava, Mitrovdan.
-1222, Milisavljevići, Gruža, Jovanjdan.
-1433, Damnjanovići (Najdanovići), nepoznato (Botunje), Nikoljdan.
-1470, Nikolići, nepoznato (Grbice), Nikoljdan.
-1606, Petrovići, Trn (Bugarska), Stevanjdan.
-1627, Stevanovići, nepoznato (Jovanovac), Nikoljdan.
-1639, Milanovići, Užice, Aranđelovdan.
-1648, Filipovići, Užice, Đurđevdan.
-1706, Radisavljevići (Pavlovići), Požega, Pantelijevdan.
-1836, Jovanovići, nepoznato (Botunje), Nikoljdan.
-1974, Milenkovići, nepoznato (Jovanovac), Đurđic.
-2066, Milojevići, nepoznato (Mečkovac), Đurđic.
-2098, Milićevići, nepoznato (Korman), Nikoljdan.
-2189, Stokovići, Požega, Nikoljdan.

Ostali podaci o selu.

U Cvetojevcu je 1903. godine bilo 28 rodova u 112 kuća sa 634 stanovnika a 1910. godine Cvetojevac je imao 134 kuće i 793 stanovnika da bi 1921. godine broj stanovnika opao, zbog stradanja u Velikom ratu, na 735.
Groblje je jedno za celo selo. Ono je u sredini sela na levoj strani potoka Gluvaća.
Seoska zavetina je Sv. Luka a litija se nosi na Trojički Beli Četvrtak.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

*

DODATAK: Popis poreskih glava (turski tefter) iz 1836. godine, arhivski dokumenti (omogućio saradnik portala Poreklo Nenad Spasić):

Stranica 1
Stranica 2