Poreklo prezimena, selo Cerovac (Aerodrom-Kragujevac)

24. maj 2015.

komentara: 5

Cerovac, crkva Sv. TrojicePoreklo stanovništva sela Cerovac, Gradska opština Aerodrom, Grad Kragujevac- Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Položaj sela.

Cerovac je na obema stranama Cerovačkog Potoka, koji teče od izvora Cerovca i utiče sa leve strane u potok Limovac.

Vode.

Cerovčani se služe vodom sa izvora-bunara i đermova. Selo ima pet izvora-bunara: Češma i Cerovac su u Gornjem Kraju, Vodice i Potok u Donjem Kraju i Laćimovac u Laćimovcu. Laćimavac je prvi po jačini. Zbog znatne udaljenosti ovih izvora od mnogih seoskih kuća u Cerovcu je do sada iskopano 13 đermova.
Cerovački Potok plavi samo livade, kada se na svakih pet-šest godina izlije iz svog korita. Ponekad i Limovac može svojom vodom da poplavi seoska imanja, ali mu nikada ne nanosi veće štete.

Zemlje i šume.

Najviše je polja i zabrana van sela, udaljenih 45 minuta pešačkog hoda od poslednjih seoskih kuća.
Seoski atar zahvata prostor veličine 986 hektara. Od toga je pod ziratnom zemljom 928 – njive 845 i livade 93 hektara – dok je pod šumom 57 hektara.
U cerovačkom ataru imaju svojih imanja samo meštani Desimirovca a Cerovčani imaju svoje zemlje u atarima Desimirovca, Vojinovca, Lužnica, Resnika, Velikog i Malog Krčmara.

Tip sela.

Selo se deli na tri kraja: Gornji Kraj, Donji Kraj i Laćinovac. Gornji Kraj je sa obe strane seoskog potoka, odmah ispod Beogradskog Druma, Donji Kraj je niže od njega a Laćimovac je skoro kilometar istočno od Gornjeg Kraja. Krajevi su međusobno rastavljeni seoskim imanjima.
Gornji i Donji Kraj se dele na mahale – kućne grupe. U Gornjem Kraju su: Božinovićka, Veselinoićka i Ćirkovićka Mala; a u Donjem Kraju: Ćirkovićka, Lazarevićka, Bogdanovićka, Vučkovićka i Jovanovićka Mala.

Ime selu.

Meštani pričaju da je njihovo selo nazvano po izvoru Cerovcu, koji je bio u turskom cerovom lugu, kada su begunci počeli naseljavati seoski Gornji Kraj.
Gornji i Donji Kraj nazivaju se po svom položaju na Cerovačkom Potoku. Kako je nastalo ime Laćimovac niko ne zna da objasni.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Cerovac je osnovan krajem 1804. godine, u doba Prvog ustanka. Osnovalo ga je devet rodova: Ćirkovići, Božinovići, Bogdanovići, Jovanovići, Vučkovići, Lazarevići, Dunići, Đorđevići i Najdanovići. Od njih je u selu 113 domova što je oko 6/7 od ukupnog broja kuća u ovom selu. Sva tri kraja postala su gotovo istovremeno mada je prvi zbeg bio u Gornjem Kraju.
Cerovac je pravilno upisan u Upisnik, Naznačenie, Popisnik, kod Vuka u Danici i kod Pirha – u originalu Zerovaz.
Ovo selo nije uneseno ni u jednu kartu do 1853. godine, zaključno.
Selo je najvećim delom naraslo rađanjem i razgranjavanjem rodova. Posle 1815. godine ono je dobilo samo 4 roda.
Gotovo sve stanovištvo Cerovca – 11 rodova je poreklom iz Timoka. Samo su dva roda iz drugih oblasti, Stare Srbije u Bugarske.
Devet rodova dobeglo je ovamo u zbegove a po jedan rod vodi poreklo od doseljenika na imanje, uljeza, pečalbara i sluge.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine.

-579, Bogdanovići (Bogdanovići, Živanovići i Markovići), Veliki Izvor, Nikoljdan.
-582, Božinovići (Božinovići, Živanovići i Milojkovići), Veliki Izvor, Đurđic.
-634, Vučkovići, Veliki Izvor, Nikoljdan.
-671, Dunići, Veliki Izvor, Sv. Ćirilo i Metodije.
-678, Đorđevići (Đorđevići, Jovanovići-Seizovići; i Paunovići), Veliki Izvor, Sv. Petka.
-746, Jovanovići (Nešići i Nikolići), Veliki Izvor, Nikoljdan.
-785, Lazarevići (Stanojčići), Veliki Izvor, Nikoljdan.
-892, Najdanovići, Veliki Izvor, Ignjatijevdan.
-1081, Ćirkovići (Prvulovići, Ćirkovići, Živulovići, Srećkovići, Stojanovići, Gmitrovići, Markovići, Milovanovići i Ognjanovići), Veliki Izvor, Đurđic.

Doseljeni u periodu od 1820. do 1903. godine:

-1148, Veselinovići (Veselinovići, Petrovići i Pešići), Veliki Izvor, Aranđelovdan.
-1185, Jankovići, Kolašin (Stara Srbija), Mratindan.
-1331, Mijailovići, Veliki Izvor, Aranđelovdan.
-1802, Krstići, Trn (Bugarska), Aranđelovdan.

Ostali podaci o selu.

Cerovac je 1903. godine imao 13 rodova u 131 kkći sa 852 stanovnika da bi 1910. godine u selu bilo157 domova sa 1012 stanovnika a 31. januara 1921. godine u njemu živelo 880 stanovnika.
Seosko groblje je kod Češme između Gornjeg i Donjeg Kraja.
Zavetina su Mladenci a litija se nosi na Trojički Beli Četvrtak.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. šone

    Napomenuo bih da u tekstu nisu navedeni Nikolići, koji se smatraju za ogranak Lazarevića. U “Lepenici” od Todora Radivojevića izdatoj 1911. piše da Lazarevića ima ukupno 13 kuća i to 6 upisanih kao Lazarevići i 7 kao Nikolići. Zanimljivo je da je u njoj kao i na ovoj stranici navedeno da im je slava Sveti Nikola što je netačno jer obe familije slave Vavedenje. Raspitivao sam se kod starijih i niko ne zna da su familije u međuvremenu menjale krsnu slavu, tako da se autoru potkrala greška. Ostaje neotkrivena i veza između rodonačelnika Lazara i Nikole koji su živeli za vreme Prvog ustanka. Postoje verzije da je Lazar bio otac, stric, pa čak i očuh Nikoli koga je majka dovela iz prvog braka iz Goločela. Ukoliko neko nešto zna o tome, ovo je pravo mesto za to. Pozdrav.

  2. Milodan

    šone!

    Proverio sam. Greške nisu isključene. Niti imam problem to da priznam.
    U knjizi “Naselja u Lepenici” NEMA Nikolića u Cerovcu. Lazarevića ima i to baš onako kako je u ovom tekstu ovde napisano. Doselili su se iz Velikog Izvora i slave Nikoljdan.
    Dakle, nisam pogrešio što ne znači da niste u pravu.
    Pozdrav!
    Slobodan Milić, Milodan.

    • šone

      Pogrešno sam se izrazio, izvinjavam se. Nisam mislio na Vas kao autora ovog teksta, već na T. Radivojevića na koga ste se pozvali, koji je napravio grešku pre jednog veka. U “Lepenici – antropogeografska ispitivanja” je upisao da Lazarevići (Nikolići 7 k., Lazarevići 6 k.) red. br. 785 slave Nikoljdan. U izdanju “Naselja u Lepenici” koju je izašla dvadesetak godina kasnije nije ispravljena greška, čak je i Nikoliće izostavio.
      Inače, rodovi koji su došli u Cerovac iz Velikog Izvora kod Zaječara su, lingvistički gledano, poreklom ili sa Kosova ili su Timočani, starosedeoci. Pored ove dve struje u V. Izvoru i danas žive doseljenici iz Bugarske iz Tetevena, gde postoji selo Goljam Izvor. Neku godinu pre Prvog srpskog ustanka oni su iz Velikog Izvora naselili i selo Dublje kod Svilajnca. Svi oni govore jednim jezikom, “izvorskim”, za koji je potreban prevodilac i za srpski i za bugarski i danas je predmet istraživanja. S obzirom da Cerovčani nemaju ni najmanju trunku ovog jezika, ostaje dilema od kojih su iz Velikog Izvora, od “kosovljana” ili “starinaca”.
      Pozdrav,
      Nenad Nikolić

      • Malisa

        Toliko rasprave oko mojeg prezimena
        Bato, ne zna se tacna veza izmedju Lazarevica, Nikolica i Petrovica ali bliska jeste (krvna ), kao i Vavedenje koje svi slave. Sto se tice porekla , oko prvog srpskog ustanka u nekoliko talasa doseljeni iz Velikog Izvora inace Kosovljani .

  3. Nenade i ti Maliso!Vi ste deca i nemate pojma.Kad sam ja slusao price matorih vi ste brljali po pepelu.Mi smo nasi,slavimo istu slavu i ne uzimamo se medju sobom.Dakle Malisa pitanje je samo da li si mi brat ili sinovac.Pozdrav od verovatno strica!!!