Poreklo prezimena, selo Rakinac (Velika Plana)

7. maj 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Rakinac, opština Velika Plana. Prema studijama Jovana Erdeljanovića “Etnološka građa o Šumadincima” i Todora Radivojevića “Naselja u Lepenici” i Lepenica”. Priredio saradnik portala Poreklo Stevan B. Cvetković.

Rakinac

Rakinac je naselje u Srbiji u opštini Velika Plana u Podunavskom okrugu.

Leži južno od Velike Plane.

Koordinate                             44°23′24″N 21°12′20″E

Nadmorska visina                  179 m

Stanovništvo (2011)              943 ▼

POREKLO STANOVNIŠTVA

a) Todor Radivojević: „Lepenica“

Doseljeni 1690-1736. godine:

28 – Đorđevići (23) – Kosovosv. Đorđe

– Đorđevići (21)

– Milićevići (2)

46 – Martinovići (18) – Kosovo sv. Nikola

– Arbijaši (Ivanovići) (5)

– Ristići (4)

– Filipovići (3)

– Ivanovići (2)

– Miloševići (2)

– Nikolići (Uroševići) (1)

– Petrovići (1)

65 – Radojkovići (10) – Senica sv. Simeun

– Radojkovići (7)

– Glišići (2)

– Antonijevići (1)

75 – Teofilovići (25) – Kosovo sv. Petka

Teodorovići (13)

– Teodorovići (6)

– Velikići – Jovanovići (5)

– Milisavljevići (2)

– Rajičići (6)

– Ivanovići (3)

– Milisavljevići (2)

– Trunići (1)

Doseljeni 1737-1787. godine:

93 – Brankovići (6) – Kosovo sv. Đorđe

– Brankovići (5)

– Jankovići (1)

176 – Pavlovići (6) – Senica sv. Vasilije

194 – Rakići (5) – Kuršumlija sv. Đorđe

– Rakići (*Milićevići) (5)

– Topličići (1)

219 – Timotijevići (4) – Senica –     sv. Nikola

– Timotijevići (2)

– Tanaskovići (2)

– Marinkovići (1)

Doseljeni 1788-1803. godine:

367 – Lazovići (14) – Stragačina zas.s.Maskova užič. Moravički – Aranđelov-dan

– Lazovići (6)

– Markovići (5)

– Maksimovići (3)

371 – Lugavci (13) – Preljina sv. Đorđe

– Lugavci (9)

– Jovanovići (4)

458 – Petronijevići (3) – St. Vla. už. Moravički – sv. Alimpije

– Petrovići (2)

– Mijailovići (1)

523 – Terzići (*Spasojevići) (2) – Senica sv. Nikola

Doseljeni 1804-1814. godine:

557 – Aleksići (3) – Nova Varoš sv. Nikola

644 – Govedarovići (19) – V. Izvor sv. Nikola

696 – Živanovići (33) – V. Izvor sv. Nikola

Neškovići (33)

– Neškovići (14)

– Cankovići (4)

– Ivkovići (3)

– Manojlovići (3)

– Mickovići (3)

– Petkovići (3)

– Vučkovići (2)

– Živanovići (1)

705 – Živulovići (14) – Zaječar sv. Nikola

– Živulovići (13)

– Stankovići (1)

792 – Lekići (6) – Zaječar sv. Trifun

806 – Marisavljevići (4) – Velika PlanaĐurđev-dan

813 – Maslaći (13) – Masloševo (Jasenica) – sv. Jovan

– Maslaći (9)

– Pantići (4)

843 – Milisavljevići (6) – V. Izvor sv. Nikola

Sretenovići (6)

– Sretenovići (3)

– Čuljkovići (2)

– Milisavljevići (1)

888 – Mratinkovići (11) – Zaječar Aranđelov-dan

– Mratinkovići (7)

– Mrašići (3)

– Davidovići (1)

961 – Prvulovići (5)  – V. Izvor –  sv. Nikola

970 – Radisavljevići (5) – Kraguj., gružanski sv. Đorđe

994 – Rajići (3) – Timok sv. Nikola

1115 – Sarići (*Radovanovići) (3) – V. Izvor Mitrov-dan

1119 – Simići (5) – Pirot –    sv. Đorđe

– Simići (1)

– Aleksići (4)

1049 – Stojadinovići (6) – V. Izvor Aranđelov-dan

1070 – Stojadinovići (2) – Zaječar Varvarica

1091 – Cekići (7) Vražogrnac Aranđelov-dan

– Cekići (1)

– Mijatovići (6)

Doseljeni 1824. godine:

1204 – Manojlovići (1) – nepoznato – Lapovo Mitrov-dan

Doseljeni 1827. godine:

1224 – Trunići (4) – Srem Vrači

Doseljeni 1829. godine:

1228 – Miljkovići (5) – nepoznato – Krčmare sv. Đorđe

Doseljeni 1833. godine:

1297 – Krstići (2) – nepoznato – Sipić sv. Nikola

Doseljeni 1841. godine:

1345 – Živojinovići (2) – Resava, morav. Resav. sv. Mrata

Doseljeni 1842. godine:

1355 – Ilići (*Terzići) (2) – Užice sv. Jovan

Doseljeni 1843. godine:

1370 – Jovanovići (1) – nepoznato – Guberevac –  sv. Đorđe

Doseljeni 1844. godine:

1382 – Jovanovići (4) – nepoznato – Batočina – Aranđelov-dan

Doseljeni 1846. godine:

1391 – Avramovići (2) – nepoznato – N. Adžibegovac sv. Alimpije

Doseljeni 1848. godine:

1405 – Kojadinovići (2) – Resava sv. Đorđe

Doseljeni 1852. godine:

1445 – Lazarevići (1) – Bitolj Vavedenje

Doseljeni 1858. godine:

1518 – Jankovići (3) – Arilje Đurđev-dan

Doseljeni 1861. godine:

1555 – Aćimovići (2) – Puhovo (Dragačevo) – Aranđelov-dan

Doseljeni 1863. godine:

1589 – Marisavljevići (1) – Pirot Aranđelov-dan

Doseljeni 1867. godine:

1671 – Popovići (3) – nepoznato – N. Adžibegovac Aranđelov-dan

Doseljeni 1873. godine:

1767 – Antonijevići (2) – nepoznato – Lapovo sv. Stevan

Doseljeni 1873. godine:

1796 – Rusimirovići (1) – Rn. Klisura Aranđelov-dan

Doseljeni 1876. godine:

1832 – Stankovići (1) – nepoznato – Gradac  – Aranđelov-dan

Doseljeni 1878. godine:

1848 – Krstići (1) – Ćurkovica (Pčinja) – sv. Jovan

Doseljeni 1882. godine:

1902 – Đuknići (1) – Banat Aranđelov-dan

Doseljeni 1882. godine:

1911 – Stojanovići (1) – Trn sv. Nikola

Doseljeni 1885. godine:

1947 – Đokići (1) – nepoznato – N. Adžibegovac sv. Jovan

Doseljeni 1890. godine:

2020 – Rančići (1) – nepoznato – Crni Kao Aranđelov-dan

Doseljeni 1891. godine:

2029 – Mirkovići (1)  – nepoznato – Radovanje Aranđelov-dan

Doseljeni 1893. godine:

2072 – Radovanovići (1) – nepoznato – Lapovo sv. Pantelija

Doseljeni 1901. godine:

2166 – Božinovići (1) – nepoznato – Markovac sv. Đorđe

Doseljeni 1863. godine:

2237 – Ivkovići (2) – nepoznato – sv. Petka – (Cigani)

Doseljeni 1875. godine:

2288 – Nikolići (1) – Goleš (Maćed.) –  . – (Cincari)

 

b) Jovan Erdeljanović: „Etnološka građa o Šumadincima“

 

U selu su ovi rodovi:

 

Cekići, (6 k., sv. Arhanđel) su Kosovci; predak. Ceka ratovao u vreme Karađorđa.

Nikšići, Arbijaši (8 k., sv. Nikola), predak ubio „detla” arbijom, pa ga prozvali Arbijašom.

Govedarski, Govedarovići (18 k,., sv. Nikola) su iz Krivog Vira u timočkoj Crnoj Reci.

Neškovići, Krivovirci (30 k., sv. Nikola).

Đorđevići (25 k., Đurđevdan) su od Sjenice.

Radojkovići (10 k., sv. Simeun) su od Sjenice.

Ognjanovići, Milisavljevići (20 k., Petkovica) doselili su se od Javora; oni su bili treća kuća u Rakincu.

Maslaći (8 k., sv. Jovan) su iz Užičkog okruga, bili su najpre u Masloševu u Jasenici.

Prvulovići (7 k., sv. Nikola), doselio se ded Jovan iz Temske.

Lugavci (10 k., sv. Đorđe) su iz sela Lugavčine, gde i sad imaju rod.

Trunići (8 k., Vračevi), ded, iz Belegiša u Sremu, prizetio se u kuću pravih Trunića; ima i sad njihova roda u Belegišu (Mijailovići).

Pavlovići (11 k., sv. Vasilije) su iz Gruže.

Živulovići (14 k., sv. Nikola), praded Živul Avramović doselio se iz sela Borovca kod Knjaževca.

Miškovići (7 k., sv. Nikola) su od Sjenice; imaju jednu otseljenu porodicu u Makovac.

Lazovići (15 k., sv. Arhanđel) su od Javora; ima nekoliko porodica u Radovanju, odakle su jedni došli ovamo. Ima ih otseljeiih u Glibovcu (Milinkovići).

Stojančevići (1 k., Savica, 5. decembar).

Marisavljevići (6 k., Đurđic), došao ded Marisav iz Velike Plane, gde mu je ostao brat Ranisav, od koga su tamošnji Ranisavljevići. Kazuje se, da, su starinom Sjeničani.

Jankovići (3 k., Đurđic) su od Ivanjice.

Milenkovići, Lekići (6 k., sv. Trifun), doveo im neko dedu Miška iz Timoka.

Đukići (7 k., sv. Arhanđel) su Sjeničani.

Rajići (3 k.., sv. Nikola) su iz Krivog Vira u timočkoj Crnoj Reci.

Popovići (3 k., sv. Arhanđela) su iz Novog Adžibegovca; rod su im tamošnji Popovići.

Aleksići, Pejanovići, Simići (5 k., Đurđevdan) su Kosovci; imaju odeljenike u Osipaonici.

Živkovići (2 k., sv. Nikola), dovela majka dva sina iz Domuz-Potoka u kuću Mratinkovića, starinom su Kosovci.

Jovanovići (4 k., sv. Arhanđel) su iz Batočine, dovela ih majka, i sad tamo imaju rod.

Nikolići (1 k., ne slave) su Cincari iz Skoplja.

Lazarevići (1 k., Vavedenje) je iz Bitolja; bio je ,,mehandžija”.

Jovanovići (2 k.) došli iz Petke u Bosni, u vreme rata Čupićeva s Kulinom.

Živojinovići (2 k., ov. Mrata) su Timočani.

Toplice (1 k., Đurđic i Đurđevdan) su iz Toplica u Toplici. Ded Radojla se doselio. On je izdao Stanoja Glavaša, a, Turci mu zato dali „spahiluk”, pa, je bio „spahija nad Rakincem” (njemu se nosio desetak).

O MESTU

a) Todor Radivojević: „Naselja u Lepenici“

Rakinac je ne obema stranama Širokog potoka koj utiče u Raču s leva uvrh sela Markovca. Sem toga je znatan deo njegov na desnoj strani potoka Gibavice koji utiče u moravište Glogovačko Blato.

Stanovnici šumadijskih pobrđa ne računaju ovo selo u Šumadiju, jer je ono na poslednjim izdancima tih pobrđa gotovo onde gde ona prelaze u moravsku ravan.

Selo je sastavljeno od šest krajeva koji se zovu: Gornji, Selište, Donji, Skripuša, Kupusina i Srčanik. Gornji Kraj je na obema stranama seoskog potoka. Selište je na desnoj strani istoimenog potoka koji odvaja ovaj kraj od Gornjega, a razdaljina im iznosi oko jednog kilometra. Donji kraj počinje sa sastava potoka Selište i Skripuše, odakle nastaje Široki Potok, na čijem su obema stranama kuće ovog kraja. Široki Potok odvaja Donji Kraj od Gornjega, među kojima je otstojanje oko deset minuta hoda. Skripuša je uglavnom na desnoj strani istoimenog potoka, a nekoliko joj kuća prelazi na levu stranu. Od Selišta je deli brdo Ornice, a udaljenje im iznosi dvanaest minuta. Kupusina je na obema stranama potoka Kupusine (to je naziv Širokog Potoka ispod Selišta). Od nje do Selišta ima 3,5 km. Među njima su polja Vukovac, Salavat i Kasapnica. Srčanik je s obeju strana istoimenog potoka, ufanjen od Kupusine pola časa, a od ostalih krajeva skoro pun čas hoda.

U Rakincu nema nijednog jačeg izvora, pa se zato seljani služe samo vodom iz kopanih đermova, kojih je 57 na broju. Od njih su dva na točak, dvadeset i jedan na vreteno i trideset pet ručnih s kotlajkom.

Široki Potok i Gibavica preko leta su suvi. Kada pak nadođu, prilikom jakih ili dugotrajnih kiša, plave seoska polja, ali im ne nanose mnogo štete.

Ziratna je zemlja u selu između krajeva i oko sela na daljini do dva časa hoda. Polja i zabrani su na mestima koja se zovu: Ađuri, Ajdučki Potok, Bara, Brankovo Brdo, Brestova Bara, Bukovina, Burdelji, Velika Svinja, Veliko Brdo, Veliko Polje, Vukovac, Vunato Polje, Gaj, Gibavica, Gibavička Bara, Gornja Livada, Gornji Kapovac, Grobljansko Brdo, Divanište, Dolovi, Donja Livada, Donji Kapovac, Đurđevo Brdo, Zelena Bara, Zovin Potok, Zukvar, Jazbina, Jaruga, Jasenjak, Kamalj, Kapovac, Karličica, Kasapnica, Klenjar, Ključić, Kovanluk, Krainka, Krnjčevo Brdo, Krušar, Krčevina, Kupusina, Kućište, Lazina Jaruga, Lazino polje, Lipar, Liparić, Lomara, Mala Svinja, Malo Brdo, Malo polje, Mandrljica, Madžarka, Nedino Brdo, Ornice, Padine, Pinosava, Plandište, Poljana, Polje, Popovo Brdo, Potok, Rečica, Sadovi, Salavat, Svinje, Selište, Skripuša, Srednje Polje, Srčanik, Staro Brdo, Topoljak, Ugari, Ugrovina, Cankov Bunar, Cerjak, Crkvina, Česti, Čikarac, Široki Potok i Šušenjak.

Rakinački hatar veliki je 2272 hektara. Na ziratnu zemlju dolazi 1900 ha. (njive 1400 ha., livade 500 ha.), a na šume 372 ha. U šumsku površinu uračunata su i 22 hektara zajedničke opštinske šume sa selom Radovanjem u Drenovčiću. Osim toga i crkvena šuma u Dolovima. Njive i livade su u drugom ziratnom redu, a šume u drugom (328 ha.)i trećem (44 ha.) šumskom redu.

U rakinačkom hataru imaju imanja seljani sela Baničine (Jasenica), Bošnjana, Donje Rače, Markovca, Novog Adžibegovca i Radovanja, a pored njih neki građani iz varošice Rače i Velike Plane (Jasenica). Rakinčani pak imaju svojih polja u hatarima Lapova, Markovca, Novog Adžibegovca, Radovanja, Velike Plane i Starog Adžibegovca (neposredni levi sliv Velike Morave).

Seoski krajevi su sastavljeni od mahala. U Gornjem Kraju su mahale: Neškovićka, Govedarovićka, Lazovićka, Maslaćka, Mratinkovićka, Stojančevićka, Đorđevićka i Lekićka; u Donjm Kraju: Živulovićka, Stojadinovićka, Teofilovićka, Brankovićka i Rakićka; u Kupusini: Đorđevićka, Martinovićka, Lugavci, Martinovićka i Teofilovićka; u Skripuši: Pavlovićka, a u Srčaniku: Neškovićka i Teofilovićka.

Rakinac je 1903 godine imao 60 rodova u 338 domova sa 2060 duša (prema popisu od 31. decembra 1900. godine). Jedan rod sa dve kuće bio je ciganski, jedan rod sa jednim domom cincarski. Godine 1910 u selu je bila 401 kuća sa 2378 duša, a na dan 31. januara 1921. godine ovde je živelo 2116 stanovnika.

Priča se, da je u ovo selo najpre došao neki čiča Raka, po kome je najpre zbegovište, a zatim naselje, nazvano Rakinac. Pre toga se ovo selo zvalo Stekojevac, ali je to ime napušteno kad su seljani prešli iz Selišta na Rakinac u današnjem Gornjem Kraju.

Gornji i Donji Kraj dobili su imena po svom položaju. Prvi je na brdu, a drugi je kao u nekoj dolji. Kupusina je prozvana po istoimenom mestu gde je zasnovana i gde je ranije sađen kupus. Selište je najstariji kraj seoski, koji je neko vreme bio napušten pa zatim ponovo naseljen. Nazive Skripuša i Srčanik saljani ne umeju da protumače.

Rakinac je osnovan pre 180 godina, tj u doba Prve seobe. Osnovala su ga četiri roda: Martinovići, Teofilović, Radojkovići i Đorđevići. Oni danas imaju u selu 76 domova, tj više od petine ukupnog broja. Njegovi krajevi: Kupusina, Skripuša i Srčanik postali su od seoskih trla.

Ali iako je tako davnog postanka, Rakinac se prvi put pominje tek u Upisniku 1818 godine, zatim u Naznačeniku i Popisniku, pa kod Vuja i Pirha i naposletku u Rečniku J. Gavrilovića kao (Rakinacъ’; u Pirhovom originalu stoji Rakinaz).

Na Ruskoj karti od 10 vrsta 1831 godine zapisan je kao kod gavrilovića (Rakinacъ), a na Milenkovićevoj karti kao Rakinac.

Rakinac je gotovo u podjednakoj meri rastao novim doseljavanjem u svim periodima. U doba druge seobe, dobio je 4 roda (22 kuće), za vreme Kočine krajine 4 roda (32 doma), o Prvom ustanku 19 rodova (156 kuća), a posle 1815 godine 29 rodova (52 doma). Broj njegovih kuća povećao se poglavito propadanjem zadruga.

Selo je naseljeno iz 17 raznih oblasti. Najveći broj rodova (15 sa 28 kuća) došao je iz Lepenice, a najviše rodova poreklom je iz Timoka (13 rodova sa 122 kuće). Iz Stare Srbije doseljeno je 6 rodova 39 domova, s Kosova 4 roda 72 kuće, iz Golijske Moravice 3 roda 20 domova, iz Bugarske 3 roda 6 kuća. Po dva roda došli su iz Jeasenice (17 domova), Nišave (6 kuća), Resave (4 doma), Maćedonije i jedan rod, i to: Gruža i Toplica po 5 domova, Srem 4 kuće, Đetinja i Dragačevo po 2 doma, a Vranjska Pčinja jednu kuću.

Najveći broj rodova (31) i domova (286) poreklom je od doseljenika koji su ovamo dobegli u zbegove. Ostalo je pak stanovništvo doseljeno ovako: 9 rodova (20 kuća) kao dovoci, 6 rodova (12 domova) kao sluge, 4 roda (4 kuće) na ženino imanje, 3 roda (5 domova) kao nadničari, 2 roda (5 kuća) kao terzije, pa dva roda sa po dva doma kao pečalbari i dunđeri, a jedan rod sa dve kuće kao kovač.

U Selištu, na Crkvinskom Brdu, koje se kao jezičak spušta do sastava potoka Skripuše i Selišta, ima neka stara Crkvina po kojoj je i brdo nazvano istim imenom. Tu su se do skora poznavali temelji stare crkve. Održao se dosad samo jedan kamen koji je bez sumnje služio kao oltar. Dok Rakinac nije imao crkvu, ovde je držana služba Božja i vršeno pričešćivanje naroda. Tu se i sada iskuplja narod o Svetom Lazaru (na Lazarevu Subotu), jer se misli da je ovu crkvu gradio knez Lazar.

Postoji priča, da je u polju Vukovcu bilo pre Kosovske bitke selo Vukušić. Tu su na mestu Salavatu ostaci Starog Groblja za koje narod veruje da je staro-srpsko i da su se u njemu kopali stanovnici Vukušuća.

7 km zapadno od Rakinca, u seoskom hataru, ima još jedno staro groblje, zvano Grobljišta, u Svinjama. Pričaju da je između potočića Velike i Male Svinje bila crkva, čije temelje i zidine seljani još i danas izoravaju i iskopavaju. Tu je bio jak izvor koji je oticao potokom na kome je, desetak metara niže izvora, bilo dvanaest vodenica, te se otud ovo mesto zove Vodeničište. Ovu su vodu, veruje se, zatvorili Madžari u doba kada je Austrija vladala Srbijom, tj u prvoj polovini XVIII veka (od 1718 do 1739 godine). To su, veli se, postigli na taj način što su u zemlju natrpali mnogo slanine i bivoljih koža, te je odvratili na drugu stranu. Otud je zemljište na ovom mestu mekano i gnjilo tako da njime ne može preći stoka čak ni u najsuvljim godinama.

Izgleda da je u Skripuši bilo preistorijsko naselje. O tome svedoči parčad od grnčarije i crepulja, bakarno posuđe i vartišta koji se nalaze prilikom oranja i kopanja. Seljani su mi kazivali, da su ranije nalazili ovde čitave gomile kamenog oruđa.

U Kupusini ima neko staro groblje, koje narod zove Madžarsko Groblje i veruje, da je ono iz doba austrijske okupacije ovog kraja. Na Madžare potseća i ime polja Madžarka, a na Turke naziv polja Divanište.

U seoskoj porti kod crkve imaju 4 trpezare.

Crkva slavi letnjeg Sv. Arhanđela 13/26 jula.

Selo ima dva groblja. Jedno je u Ađurima za Gornji kraj, a drugo u Mandrljici za sve ostale krajeve.

Seoska su zavetina Mladenci. Selište i Skripuša preslavljaju Svetog Lazara, a Skripuša ima zavetinu o Mladencima. Litija se nosi na prvi dan Sv. Trojice.

b) Jovan Erdeljanović: „Etnološka građa o Šumadincima“

Ovo selo je između Lapova i Velike Plane, zapadno od Novog Sela (Adžibegovca). Voda Slatina je kraj rečice Gibavice i kraj puta, više koga nastaje Piculjica. Rakinačka alija Drenovčić je vod Palanke, a u Dolovima je crkvena alija. Između Markovca i Pinasave su Vađure, pa Gvozdenjak u Donjoj Rači, Čekerac, Kasapnica u strani prema Salavatu. Poviše Čekerca je Plandište. Gotovo sva ta imena su stara i nepoznata porekla.

Crkvina u Rakincu je na mestu Selišta. I sad je očuvan kamen s krstom, koji je okrenut zapadu, veravatno časna trpeza. Okolo je bilo malo kamenja, po svoj prilici od temelja neke stare crkvice brvnare. Od starina, kao i sad, dolazi mnogobrojno naroda na sv. Lazara, kada selo slavi. Vele, da su u staro vreme služila tu po četiri sveštenika. Po pomenutom Selištu se nalaze crepovi od posuđa, a nalazili su i zlatan novac.

U mestu Svinje bilo je staro groblje, a drugo staro groblje bilo je u Nenadovoj Njivi, u Salavatovu. Stojančevićsko Groblje zove se po tame što je bilo svojina sadašnje porodice Stojančevića. Predanja o vodi u Svinjama, je kao i o staroadžibegovačkoj Mlaki, da su je Madžari zatrpali i zatvorili slaninom i kožama, pa zato izlazi pomalo masna voda. Ovo je tako rasprostranjeno narodno predanje, da mu mora biti neke stvarne podloge.

Na mestu Selištu u rakinačkom kraju Selu nađena je srebrna para Regenbogenschüsselchen u veličini pola dinara, koja o jedne strane ima lik o vencem, a s drute strane je neka ženska prilika koja goni četiri konja. Nađen je i jedan austriski srebrni novac iz 1666. god. Stevan Đorđević, mehandžija, dao je za muzej tri stara novca: turski, iskopan u sredini sela, u bašti, na dubini oko 30 sm; drugi mali, probušen (služio za nakit), od mesinga, nađen u sredini sela u zemlji koja je izbačena prilikom kopanja temelja za opštinsku mehanu; treći je novčić krajcara iz 1816. god., nađena na njivi. Panta Govedarević našao je u Gibavici gvozdenu sekiru kopajući u njivi, koja je obranjena i snešena u potok. Tu su nalaženi i mnogobrojni crepovd negdašnjeg naselja, selišta,.

Krajevi Rakinca ou: Srčanik, Kupušnjak, Gornji Kraj, Selište, Đukićski Kraj, Donji Kraj, Pavlovićski Kraj ili Skripuči i Selo.

IZVOR: Jovan Erdeljanović: „Etnološka građa o Šumadincima“; Todor Radivojević: „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“; Vikipedija.

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Stevan B. Cvetković

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Ivan Jovanović

    Ristić – Rakinac i Kupusina, od Martinovića (Sv. Nikola).
    U svom istraživanju T. Radivojević ih na jednom mestu ubraja pod Martinoviće gde navodi još tri roda koja su naselili/obnovili Rakinac. Takođe navodi mahale (krajeve) koje su imali. Tako je bila “Martinovićka” u Kupusini.

    Po mom porodičnom predanju moj navrdeda Jaćim Ristić je s porodicom prešao iz Rakinca u Kupusinu upravo na tu zemlju Martinovićku.

    Jaćim Ristić > Petar > Vukomir > Života Ristić (moj deda).

    Deda Žika je umro 1990 u Kupusini, imao 3 ćerke: Mirjanu (Kragujevac), Bojanu-Bojku (Rakinac – Govedarovići), i Dragicu (Beograd, Jovanović, moja majka). Njegova supruga je bila Milica-Milja Maslać, a njegova sestra je bila Budimka (udata Nikolić u V. Plani), a otac Vukomir je bio ugledan čovek u selu i okolini, nekoliko puta se ženio, a preminuo je u Velikoj Plani (oženjen popadijom iz Plane, kuća pored skretanja za Pokajnicu).
    Jaćim Ristić je bio rezervista, trećepozivac i učesnik Solunskog fronta. Preminuo je ~1940-ih u dubokoj starosti sa skoro 100 godina. Od njega je baba Budimka čula kad su Ristići počeli da žive u Kupusini.

    Danas smo blizak rod sa Maslaćima, Govedarovićima, Glišićima.