Poreklo prezimena, selo Male Pčelice (Stanovo-Kragujevac)

7. maj 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Male Pčelice (ranije Mala Pčelica, sada u sastavu Kragujevca), Gradska opština Stanovo, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Položaj sela.

Mala Pčelica je sa obeju strana Divostinske Reke.

Vode.

Selo se služi samo živom vodom. U njemu je pet bunara: Bunar kod Jasena, Česma i Buban i Kobiljači; dva bunara u Klakuri od kojih je jedan u istoimenoj jaruzi a drugi između Kostića i Maksimovića.
Ni reka ni potoci ne plave seoska polja ni prilikom najvišeg vodostanja, čak ni u najvlažnijim godinama.

Zemlje i šume.

Ziratno zemljište je skoro sve oko sela a vrlo ga je malo oko mahala. Polja su udaljena od krajnjih seoskih kuća najviše 40 minuta pešačkog hoda. Najbolje su paše u Debeževskom Polju, koje je daleko od sela nepunih pola sata hoda.
Atar Male Pčelice veliki je 878 hektara računajući u to i 40 hektara „selske“ šume u Debeljaku, oko pola sata hoda. Na ziratnu zemlju dolazi 358 – njive 238 i livade 120 hektara a na šume 180 hektara.
U ataru ovog sela svojih imanja imaju meštani Drače i Divostina a stanovnici Male Pčelice poseduju zemlju samo u kragujevačkom ataru.

Tip sela.

Mala Pčelica je sastavljena iz dve mahale, Klakure i Kobiljače, koje su međusoobno udaljene oko dvadeset minuta hoda. Obe su na obema stranama istoimenih potoka – i to Klakura na levoj a Kobiljača na desnoj strani Divostinske Reke.
U obema mahalama ima rodova čije su kuće zbijenije. Takve kućne grupe imaju u Kobiljači Alempijevići i Savići a u Klakuri Trćani i Maksimovići.

Ime selu.

Mala Pčelica je dobila svoje ime otuda što su na njenom današnjem mestu bili trmčanici (pčelinjaci) nekog turskog spahije. Po tim pčelinicima nazvano je najpre messto a zatim i seli Pčelica. Atribut Mala da je zbog toga što je u srezu levačkom biulo mesto koje se takođe zvalo Pčelica, kome je, kao većem naselju, dat atribut Velika.
Mahala KObiljača postala je po mestu Kobiljači, gde su nekada bile spahijske konjušnice sa kobilama (otud Kobiljača). Kako je nastao naziv mahale Klakura – ne zn se.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo je osnovano pre 98 godina, dakle u doba Prvog ustanka. Tada je nastala mahala Kobiljača a nekoliko godina kasnije Klakura. Naselje su zasnovala tri roda: Dimitrijevići, Savići i Tadići, od kojih danas u selu ima 12 kuća.
Ovo selo se us vim spiskovima mesta do 1846. Godine naziva Pčelice, i ti: u Upisniku, Naznačeniu, Popisniku, Vukovoj Danici, Pirhovom Putovanju (Ptschelize) i u Gavrilovićevom Rečniku.
Mala Pčelica je unesena samo u dve karte iz prve polovine XIX veka. Na Ruskoj karti iz 1831. godine kao Pčeluna i na Milenkovićevoj 1850. godine kao Pšelipđ.
Selo je naraslo poglaviito novim doseljavanjem. Posle osnivačkih rodova došlo jeovamo u zbegoe u doba Prvog ustanka 9 rodova a posle 1815. godine 13 rodova.
Stanovništvo je poreklo iz osam oblasti. Najveći broj rodova – osam – dala mu je Stara Srbija. Iz Lepenice je doseljeno 5 rodova, iz Golijske Moravice 4 roda, iz Gruže -2 a po jedan rod poreklom je iz Pčinje, Hercegovine, Nišave i desnog sliva Golijske Morave.
Deset rodova je sošlo u zbegove, šest na kupljena imanja, dva na oslobođenu zemlju, dva roda kao uljezi a po jedan rod vode poreklo od pečalbara, sluge i od preudate žene.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine.

-558, Alempijevići (Alempijevići, Blagojevići, Stančići, Milanovići i Simići), Novi Pazar, Nikoljdan.
-650, Dabeževići (Glišovići i Milićevići), Novi Pazar, Aranđelovdan.
-657, Dimitrijevići (Petrovići i Stevanovići), Hercegovina, Nikoljdan.
-744, Jovanovići, Sjenica, Aranđelovdan.
-797, Maksimovići (Minići, Arsenijevići i Srećkovići), Novi Pazar, Lučindan.
-817, Matovići (Matejići-Matići), Novi Pazar, Mratindan.
-818, Matorčevići (Vilotijevići-Vilotići), Stari Vlah (užičko-moravički okrug), Đurđic.
-1012, Savići (Milenkovići i Radojevići), Novi Pazar, Stevanjdan.
-1061, Tadići, Stari Vlah (užičko-moravički okrug), Đurđic.
-1079, Trćani (Vidovići-Vidosavljevići; Petrovići, Gvozdenovići, Vujići, Grujići, Markovići i Stevanovići), Trća-zaseok sela Smiljevca (užičko-moravički okrug), Đurđevdan.

Doseljeni u periodu od 1819. do 1903. godine:

-1141, Kostići (Džolovići, Teodosijevići. Opšte prezime Ristići-Ristovići), Stari Vlah (užičko-moravički okrug), Nikoljdan.
-1146, Stanići, Peć, Aranđelovdan.
-1447, Milovanovići, Toponica (Gruža), Nikoljdan.
-1493, Stevanovići, Vučkovica (Gruža), Aranđelovdan.
-1526, Pantovići, Ratina-desni sliv Golijske Morave, Đurđic.
-1590, Markovići, nepoznato (Kutlovo), Stevanjdan i Nikoljdan.
-1726, Aćimovići, nepoznato (Krčmare), Jovanjdan.
-1812, Đorđevići, Vranje, Nikoljdan.
-1943, Simići, nepoznato (Dragobraća), Tomindan.
-2043, Vučićevići, Belo Polje (Stara Srbija), Nikoljdan.
-2114, Ristići, Pirot, Nikoljdan.
-2137, Živanovići, nepoznato (Cerovac), Nikoljdan.
-2149, Veljkovići, nepoznato (Drača), Nikoljdan.

Ostali podaci o selu.

U Maloj Pčelici su 1903. godine živela 23 roda u 68 domova sa 421 stanovnikom, prema popisu iz 1900. godine. Prema popisu od 31. decembra 1910. godine u selu je bilo 77 kuća sa 551 stanovnikom a na dan 31. januara 1921. godine u selu je živelo 548 stanovnika.
Seosko groblje je na Brdu u sredini sela, između obeju mahala.
Zavetina je Sreda-Sredoposnica a litija se nosi na Trojički Beli Četvrtak.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.