Poreklo prezimena, selo Popović (Rača)

3. maj 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Popović, opština Rača – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Položaj sela.

Popović je na desnoj strani reke Rače, sa obeju strana Šibinskog i Smrdanskog Potoka.

Vode.

Meštani se služe vodom iz bunara-izvora i đermova. U selu su samo dva bunara; stara Turska Česma u Međupi koja se do skora zvala Klenovac a danas Česma ili Seoski Bunar i Bubajićka Bunarina u selu. U tim bunarima ima dovoljno vode za celo selo ali su oni daleko od mnogih kuća te su stoga meštani počeli kopati đermove, koji do sada ima šesnaest.
Rača plavi seoska imanja i nanosi im znatne štete, naročito stoga što ih zasipa peskom. Seoski potoci siromašni su vodom, leti često presušuju i nikada ne plave popovićka polja.

Zemlje i šume.

Njive, livade i po neki zabran su oko sela a vrlo je malo ziratne zemlje u samom Popoviću između njegovih pojedinih krajeva. Ima polja koja su udaljena od krajnjih seoskih kuća i do 5 kilometara.
Seoski atar zauzima prostor veličine 951 hektar i to: ziratna zemlja 884 hektara – njive 826 i livade 58, a šume je 66 hektara i jedan hektar seoske utrine.
U ataru Popovića svojih imanja imaju meštani Miraševca i Viševca a Popovićani nemaju svojih polja van svoga sela.

Tip sela.

Sa leve strane Šibinskog Potoka je kraj Mađupa ispod brda Humova i odvojena je od ostalog sela pomenutim potokom. Između njega i Smrdanskog Potoka je sredina sela, koju meštani zovu Selom, Popovićem i Veličkovskim Krajem. Na desnoj strani Smrdanskog Potoka je Glišićki Kraj. Selo je ispod Smrdana a Glišićki Kraj pod njivama, između kojih je Smrdanski Potok.
Seoski krajevi su sastavljenih od kućnih grupa – mahala, međusobno udaljenih 100 do 150 metara. Selo (kraj) ima tri mahale: Veličkovićku, Janikićku i Stevanovićku. Glišićki Kraj četiri: Stevanovićku, Glišićku, Đorđevićki u Lukićku a Mađupa tri: Mijailovićku, Prvulovićku i Kosovce.

Ime selu.

Meštani pričaju da je njihovo selo dobilo ime po nekome popu, koji je poreklom iz jednog od osnivačkih rodova ovoga sela. Gliđšićki Kraj se zove po Glišićima; Selo (kraj) što je u sredini sela; Mađupi po Mađupcima (Ciganima), koji su ranije ovde živeli. Selo (kraj) se naziva još i Popovićem (opšte ime za celo naselje) i Veličkovskim Krajem – po rodu Veličkovića. Mahale imaju imena glavnih rodova, koji u njima žive.

Starine u selu.

Starina u ovom elu nema ali se održala uspomena na tursko doba u imenima polja Straževice i Beglučine.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Popović je osnovan pre 150 godina – u vreme Druge seobe. Po starosti prvo mesto zauzima Mađupa a Selo i Glišićki Kraj postali su docnije i istovremeno. Mađupa je prvobitno postala od privremenih naselja – čergi.
Zanimljivo je da so ovo staro naslje ne nalazi ni u popisima, ni u rečnicima mesta, ni na kartama sve do popisa 31. decembra 1874. godine, kada je prvi put uneseno u popisne spiskove.
Popović je rastao novim doseljavanjima i razgranjavanjem rodova. Četiri roda dobegla su ovamo za vreme Kočine Krajine, osam rodova u o Prvom ustanku a posle 1815. godine doseljeno je 6 rodova.
Selo je dobilo svoje stanovništvo iz šest oblasti. Najveći broj doseljenika došao je iz Timoka – devet, sa Kosova -4, Stare Srbije -3, po dva roda je došlo iz Lepenice i Jasenice a jedan rod je došao iz Makedonije.
U zbegove ovamo je došlo 15 rodova, na ženino imanje -3, po jedan rod vodi poreklo od kolara, kirajdžije i od preudate žene.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1737. do 1787. godine.

-97, Veličkovići (Veličkovići – Petrovići, Stojanovići, Dimitrijevići i Trivunovići; Pavlovići – Milivojevići i Nešići; i Dimitrijevići), Sjenica, Nikoljdan.
-108, Glišići, Kolašin (Crna Gora), Nikoljdan.
-175, Pavlovići (zovu se još Kosovci i Petrovići od kojih su Vidojevići-Stanojevići; i Pavlovići), Kosovo, Aranđelovdan.

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:

-389, Mijailovići (Mijailovići, Miljkovići i Milenkovići), Knjaževac, Nikoljdan.
-465, Prvulovići (Stevanovići), Knjaževac, Nikoljdan.
-533, Tuvegdžići (Milovanovići i Stojkovići), Knjaževac, Stevanjdan.
-552, Štitarci (Jovanovići i Prvulovići), Staro Korito (Timok), Nikoljdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-595, Bubajići (Milanovići), Knjaževac, Jovanjdan.
-675, Đorđevići (opšta prezimena su još Đokići i Živkovići; i Milenkovići) Knjaževac, Đurđic.
-698, Živići, Knjaževac, Nikoljdan.
-724, Janikići (Stojanovići), Kosovo, Lučindan.
-761, Karići (Radovanovići), Kosovo, Đurđic.
-816, Matići (Matići, Arsići i Joksimovići), Sjenica, Lučindan.
-855, Milovanovići, Knjaževac, Trifundan.
-917, Pavlovići (Petrovići, Radovići, Markovići, Simići, Stevanovići i Glišići), Kosovo, Đurđic.

Doseljeni u periodu od 1833. do 1903. godine:

-1299, Lukići (Matići i Lukići), Knjaževac, Jovanjdan.
-1360, Petruševići (Petrovići), Kumanovo (Makedonija), Nikoljdan.
-1735, Jovanovići, nepoznato (Mečkovac), Sv. Petka.
-1773, Živulovići, Saranovo, Sv. Petka.
-2136, Đuričići, Baničina (Jasenica), Nikoljdan.
-2160, Marčići, nepoznato (Donja Rača), Nikoljdan.

Ostali podaci o selu.

-U Popoviću je 1903. godine živeo 21 rod u 107 kuća sa 632 stanovnika da bi 1910. godine selo imalo 119 domova i 719 stanovnika. Na dan 31. januara 1921. godine u njemu je živelo 666 stanovnika.
Groblje je u varošici Rači kod stare crkve.
Zavetina su Mladenci a litija se nosi na Prvi dan Sv. Trojica.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.