Poreklo prezimena, selo Ilićevo (Pivara-Kragujevac)

2. maj 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Ilićevo (do 1954. godine Mečkovac), Gradska opština Pivara, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Ilicevo

Položaj sela.

Ilićevo (Mečkovac) je na obema stranama suvog potoka Bara koji teče samo posle bujnijih kiša, inače je korito bez vode zbog čega ga drugačije zovu Suvi Potok. Severozapadnom stranom atara ovog sela teče reka Lepenica a zapadno prolazi Kragujevački Drum i železnička pruga Lapovo – Kraljevo.

Vode.

U selu imaju šest bunara-izvora, koji su toliko bogati vodom da bi mogli podmiriti potrebu za vodom celo selo. Glavni među njima je Buban u Gornjem i Radovanova Voda u Donjem Kraju. Međutim, meštani i pored njih kopaju đermove, da bi imali vodu bliže svojim kućama. Za sada ih ima četiri.
Za vreme vlo vlažnih godina Lepenica plavi seoska polja u ravni svoje doline. To biva vrlo retko. Inače selo ne strada od poplava.

Zemlje i šume.

Ziratno zemljište je malim delom u selu između krajeva a mnogo većim izvan sela do 4 kilometra daljine. Šume ima prilično oko sela. Ona je sva mlada i uzabranjena. Nejvišđe je u Gaju, Dubravi, Kosači i Šaljegarniku.
Seoski atar zauzima površinu od 795 hektara i to: Ziratno zemljište 636 – njive 320 i livade 316, a šuma 159 hektara.
U ataru ovog sela imaju svojih imanja samo Kragujevčani a stanovnici Ilićeva imaju svojih polja u atarima Jabučja i Tevriča.

Tip sela.

Seoske kuće su na stranama brda Lipare i Dubrava. Na prvome je Gornji Kraj – levo od potoka; a na drugome Donji Kraj – desno od potoka. Krajevi se primiču jedan dugome sa svojim krajnjim kućama. Tu se stvara sredina sela. Kroz Donji Kraj vodi jedna ullica koja izgleda kao šor, jer su kuće podignute sa obeju njenih strana.

Staro ime selu.

Stariji ljudi pričaju da je njihovo selo dobilo ime po nekoj mečki koja je, pre 110 i više godina, udavila jednog popa u Gaju, kada se vraćao u Kragujevac. Ispitivanjem je utvrđeno da je ovo tumačenje izmišljeno. Seosko ime nije postalo ovde već su ga doneli njegovi osnivači Mihailovići (koji se zovu još i Matići i Stojkovići). Ovi su dobegli ovamo iz sela Mečkovca zajedno sa Pavlovićima i Krdžalićima.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Ilićevo (Mečkovac) je osnovan, prema narodnoom pamćenju, u doba Kočine Krajine, pre 115 godina. Međutim, oni se pominju kao Mickovaz još za vreme austijke okupacije Srbije između 1718. i 1739. godine. Selo su osnovali tri već pomenuta roda, koja danas u njemu imaju 32 doma ili više od polovine od ukupnog broja.
U Upisniku 1818. godine, Naznačeniu 1819. godine i Popisniku 1822. godine Mečkovac je pravilno zapisan. Kod Vuka u Danici 1827. godine i kod Pirha u Putovanju 1829. godine isto tako (Metschowaz). U Gavrilovićem Rečniku 1846. godine – po tadašnjem pravopisu piše Mečkovacć.
Selo je više raslo razgranjavanjem zadruga nego novim doseljavanjima. Za vreme Prvog ustanka ovamo je dobeglo 5 rodova a posle 1815. godine 9 rodova.
Mečkovac je naseljen iz šest oblasti. Po pet rodova poreklom je iz Vranjske Pčinje i Lepenice, Poljanice – 3 roda, Stare Srbije -3 i po jedan rod iz Makedoonije i Vlasine.
U zbegove je dobeglo ovamo 8 rodova, koji danas imaju u selu 46 kuća. Tri roda su došli kao doseljenici, dva kao sluge, dva kao uljezi i po jedan kao kirajdžije i pečelbar.
Mečkovac (Ilićevo) je prvobitno bio u današnjem Selištu, koje meštani nazivaju i Starim Selom. Odatle je premešten pred početak Prvog ustanka. Meštani navode kao razlog ovom pomeštanju nezdravo zemljište u nizini. Ipak, veća je verovatnoća da je do toga došlo zbog poplava Lepenice i janičarskih pustošenja, pošto je naselje bilo na Kragujevačkom Drumu, kojim su se janičari često kretali.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine.

-360, Krdžalići (Živkovići), doseljeni iz Mečkovca (Poljanice), Đurđevdan.
-388, Mijailovići (Mijailovići, Matići – Živadinovići; Stojkovići – Dimitrijevići. Mijailovići se posebno prezivaju: Milenkovići, Mijailovići, Stevanovići, Babići – Stankovići; i Gazdići – Stojanovići), Mečkovac (Poljanice), Aranđelovdan.
-443, Pavlovići, Mečkovac (Poljanica), Nikoljdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-584, Bojadžići (Vasiljevići i Jovanovići), Novi Pazar, Jovanjdan.
-637, Gajići, Vranjska Pčinja, Nikoljdan.
-743, Jovanovići, Vranje, Sv. Ćirilo i Metodije.
-1029, Stajići, Vranje, Mitrovdan.
-1037, Stanojevići, Vranje, Aranđelovdan.

Doseljeni u periodu od 1838. do 1903. godine:

-1320, Maksimovići, Peć, Stevanjdan.
-1487, Miloševići (Miletići, Miloševići i Rakići – Rakovići), Berane (Makedonija), Nova Godina.
-1527, Stankovići, nepoznato (Korman), Nikoljdan.
-1622, Markovići, Vranje, Aranđelovdan.
-1813, Živkovići, nepoznato (Brzan), Jovanjdan.
-2174, Petrovići, nepoznato (Donja Sabanta), Jovanjdan.
-2191, Vićentijevići, nepoznato (Lužnice), Đurđevdan.
-2192, Radovanovići, nepoznato (Lužniuce), Aranđelovdan.

Ostali podaci o selu.

-Mečkovac (Ilićevo) je 1903. godine imao 17 rodova u 58 domova sa 356 stanovnika da bi 1910. godine u njemu bilo 76 kuća sa 489 stanovnika. Na dan 31. januara 1921. godine ovde je živelo 515 stanovnika što je retkost u lepeničkom kraju da bude više stanovnika nego pre Velikog rata.
U sredini sela, u Porti, nalaze se tri trpezare.
Groblje je na Brdu kod Ilijine Vode blizu Kragujevačkog Druma.
Seoska zavetina su Blagovesti a litija se nosi na Prvi dan Sv. Trojica.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Ilina voda

    Mečkovačko groblje je na brdu iznad Iline vode, tu je granica između Kragujevca (Iline vode) i Mečkovca. Mečkovac je promenio ime u Ilićevo 1954. Tako se zove po dr Mihailu Iliću, prvom socijalističkom poslaniku u skupštini Kraljevine Srbije, koji je rođen u Mečkovcu.