Poreklo stanovništva sela Novi Milanovac, Gradska opština Aerodrom, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Novi Milanovac je na obema stranama Prnjavorskog Potoka i potoka Gluvaća (Gluvaćanskog) koji utiče u Lepenicu ispod jovanovačke železničke stanice.
Vode.
Novi Milanovac ima četiri bunara sa živom vodom. To su Adica u Pavićevskom Kraju, Đonovićki Bunar više Gluvaćana, Gajićki u Gluvaćanima i Drenjak u Župljanskom Kraju. Bez obzira što oni imaju dovoljno vode, bunari nisu u stanju da podmire potrebe celoga sela, a uz to su dosta daleko od priličnog broja kuća, te su zbog toga meštani iskopali sedam đermova.
Nijedan seoski potok ne plavi selo i ne šteti njihova imanja. Osim pomenutih nema više tekućina u ataru Novog Milanovca.
Zemlje i šume.
Polja su većinom van sela, udaljeni do 40 minuta hoda od kajnjih seoskih kuća. Šuma im je sva nova a ima je samo u Jaruzi i Ravnicama.
Atara Novog Milanovca zahvata prostor veličine 657 hektara. Na njive dolazi 324, livade 321 i na šume 12 hektara.
U ataru Novog Milanovca svoja imanja nemaju meštani susednih sela. Isto tako ni meštani Novog Milanovca nemaju svoje zemlje u atarima drugih sela.
Tip sela.
Selo je podeljeno na pet krajeva, koji se zovu: Brđani (Radulovići), Prnjavor (Prnjavorci), Gluvać (Gluvaći, Gluvaćani), Pavićevići (Pavićevićevci) i Župljani (Župljanski Kraj). U svakom seoskom kraju postoji po jedan glavni rod sa grupisanim kućama, dok su ostali rodovi znatno manji. Glavni rodovi su u Brđanima – Radulovići; u Prnjavoru – Prnjavorci; u Gluvaću – Gluvaćani; u Pavićevskom Kraju – Pavićevići i u Župljanskom Kraju – Župljani.
Ime selu.
Selo je do srpsko-turskih ratova za oslobođenje zvalo Pusto Selo, a posle ratova je dobilo današnje ime, po kralju Milanu, jer su se za vreme tih ratova naši oficiri koreli vojnike ovoga sela, što mu ne izmene ime. Naziv Pusto Selo došao je otuda što ga je, krajem XVIII veka, kuga gotovo opustela.
Nazivi krajeva su dobili imena po prezimenima glavnih rodova dok je Prnjavor nazvan po Prnjavoru manastira Studenice, odakle se ovamo doselio njegov glavni rod. Gluvać je nazvan po istoimenom zaseoku sela Duboko u slivu Đetinje, odakle je poreklom njegov glavni rod.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Novi Milanovac je zasnovan u doba Kočine Krajine, pre oko 115 godina. Osnovala su ga četiri roda; Bradići, Gluvaćani, Župljani i Pavićevići, koja danas u selu imaju 24 doma što čini 3/8 od ukupnog broja.
Ovo selo, pod imenom Pusto Selo, prvi puta se nalazi na Ruskoj karti 1831. godine, zatim u Gavrilovićevom Rečniku 1846. godine. Do 1866. godine pri popisu se redovno unosi pod tim imenom sve do 1884. godine, kada selo menja ime u Novi Milanovac.
Novi Milanovac je rastao u približno jednakoj meri rađanjem i novim doseavanjem. U doba Prvog ustanka dobegla su ovamo tri roda a pose 1815. godine 10 rodova.
Selo je dobilo svoje stanovništvo iz sedam oblasti. Sama Lepenica mu je dala 4 roda, Đetinja 3 roda, Hercegovina 3 roda; po dva roda doseljena us iz Timoka, Crne Gore i Stare Srbije dok je iz Župe doseljen samo jedan rod.
Sedam rodova dobeglo je ovamo u zbegove, šest rodova je došlo u ovo selo na ženino imanje, tri roda kao sluge i jedan rod ima svog predaka – nadničara.
Poreklo porodica.
Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:
Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine.
-254, Bradići, Hercegovina, Mratindan.
-287, Gluvaćani (Milenkovići, Gajići, Vidosavljevići i Trivunovići), Gluvać-zaseok sela Duboka u Đetinji, Stevanjdan.
-438, Pavićevići (Sretenovići), Užice, Stevanjdan.
Doseljei u periodu od 1804. do 1814. godine:
-963, Prnjavorci (Glišići, Todorovići i Mićanovići), Morača (Crna Gora), Aranđelovdan.
-992, Radulovići (Mijailovići, Jovanovići i Sretenovići), Veliki Izvor, Aranđelovdan.
-1021, Simovići, Orašac kod Priboja, Aranđelovdan.
Doseljeni u periodu od 1841. do 1903. godine.
-1348, Milići, nepoznato (Cvetojevac), Aranđelovdan.
-1363, Stevkovići, nepoznato (Jovanovac), Sv. Petka.
-1365, Aksentijevići (Đonovići), Hercegovina, Nikoljdan.
-1407, Marijičići, Prizren, Sv. Aleksandar Nevski.
-1449, Mirkovići, Hercegovina, Đurđevdan.
-1502, Predojevići, nepoznato (Čumić), Stevanjdan.
-1731, Ilići, Knjaževac, Nikoljdan.
-1794, Rajkovići, Crna Gora, Nikoljdan.
-1979, Terzići, Užice, Sv. Vrači.
-2012, Stankovići, nepoznato (Petrovac), Nikoljdan.
U selu žive i Vidosavljevići koji slave Aranđelovdan. Oni su prešli u Prnjavorski kraj u domaćinstvo Milovanović koji su inače bili poreklom iz Crne Gore, a nisu imali potomke. Ovo je informacija koju je dodao saradnik portala Poreklo Nenad Spasić, koji navodi još jedan noviji rod: – Stojanovići, doselili oko 1970. godine iz Hercegovine selo Šipačno kod Nevesinja. Slave Đurđevdan i Đurđic.).
Nenad Spasić nam je poslao i spomenicu Mijaila Maksimovića, koji nije imao direktnih potomaka pa je posinio Radomira Milovanovića, koji je upravo iz napred pomenute porodice Milovanović.
Na linku ispod možete pogledati spomenicu koju je Mijailu Maksimoviću 1878. dodelio kralj Milan Obrenović:
Ostali podaci o selu.
Novi Milanovac je imao 1903. godine 17 rodova sa 57 domova u kojima je – 1900. godine – živelo 346 stanovnika. Godine 1910. broj kuća iznosio je 68 a stanovnika 444. Na dan 31. januara 1921. godine u selu je živelo 422 stanovnika.
U seoskoj porti imaju šest sofri.
Selo ima dva groblja. Jedno je u Brđanima za celo selo a drugo je u Gluvaću gde se ukopavaju Marijići i Mirkovići iz Prnjavorskog Kraja.
Seoska zavetina je Bela Subota, a litija se nosi na Drugi dan Duhova.
IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
*
DODATAK 1: Popis poreskih glava (turski tefter) iz 1836. godine, arhivski dokumenti (omogućio saradnik portala Poreklo Nenad Spasić):
Stranica 1
Stranica 2
DODATAK 2: Popis stanovništva iz 1863. godine
Rolna 1
Rolna 2
Rolna 3
Rolna 4
Rolna 5
Rolna 6
Rolna 7
Rolna 8
Komentari (0)