Poreklo prezimena, naselje Markovac (Velika Plana)

26. april 2015.

komentara: 7

Poreklo stanovništva naselja Markovac (i zaseoka Pinosava) , opština Velika Plana – Podunavski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“, kao i knjizi Jovana Erdeljanovića “Etnološka građa o Šumadincima”. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Markovcu
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Markovcu

 

Položaj naselja.

Markovac je na ravni lepeničke doline na onom mestu gde ona prelazi u Pomoravlje. Naselje je podignuto na levoj strani Lepenice i na obema stranama Rače, osim toga sa obeju strana Carigradskog i Svilajnačkog Druma i glavne železničke pruge Beograd – Niš. Najveći deo ovog naselja je gotovo u ravnostranom trouglu, koji grade pomenta dva druma i reka Rača.

Vode.

U Markovcu nema nijedne žive vode već se celo naselje služi samo vodom iz kopanih đermova, kojih ima oko 250, više nego koliko ima kuća u ovom mestu.
U vrhu naselja utiče u Raču, sa leve strane, Široki Potok. Rača se uliva u Lepenicu odmah iza krajnjih kuća – Donjeg Kraja. Potok ne plavi selo a Rača šteti polja i useve gotovo svake druge godine. Štetila ih je do 1897. godine i Lepenica, ali je te godine promenila svoj tok, posle velikih poplava i umesto korita ostavila mrtvaju u kojoj ima vode samo u vreme dugotrajnih kiša. Velika Morava najviše plavi ne samo polja nego i kuće markovačke. Od njenih povodnja najviše strada Ključ, koji ova reka neprestano odronjava i smanjuje a to je najplodnije polje ovog mesta. U vrlo vlažnim godinama spoje se u markovačkim poljima vode Rače, Lepenice i Velike Morave, te ceo kraj izgleda kao morem potopljen. Tada selo ostaje bez letine a kuće, ljudi i stoka stradaju od vode.

Zemlje i šume.

Gotovo sva markovačka polja su u ravni, na levoj strani moravsko-lepeničke doline. Imanja su van sela na jedan čas hoda od krajnjih kuća.
Seoski atar zahvata površinu od 2540 hektara. Od toga dolazi na njive i livade 2269 hektara a na šume-zabrane 271 hektar.
Po kvalitetu zemljišta Markovac stoji na prvom mestu među svim lepeničkim naseljima. Selo ima zajedničku „selsku“ šumu na mestu zvanom Gaj i njena površina uračunata je u pomenuti šumski prostor.

Tip naselja.

Markovac je zbijeno i ušoreno naselje. Deli se na Gornji i Donji Kraj, među kojima nema granice, jer se ne može tačno reći, gde prestaje jedan i postaje drugi. Taj deo se zove sredina sela ili Selo, u njemu je markovačka osnovna škola. Gornji Kraj se zove i Panjevac a Donji – Beglučina.
Šorovi su na Carigradskom i Svilajnačkom Drumu a tako isto i na nasipu, koji vodi u Novo Selo. Osim ovih šorova imaju još važnijih ulica, koje se obično seku sa šorovima i međusobno pod kosim uglovima.
U ovome naselju jasno se izdvajaju mahale ili kućne grupe većih rodova. U Gornjem Kraju najveće su: Pavlovići-Nikoljci, Čerkenovići, Brkići, Miškovići-Đorđevci i Jagorovići; a manji su: Pavličići, Nikolići, Miletići i Milići. U Donjem Kraju veće kućne grupe imaju: Jeremići-Resavci, Jocići, Bećarevići, Savkići i Čerkenovići; a manje: Vrmdžići, Stanimirovići, Čepurci, Milankovići, Obradovići, Pavlovići-Nikoljci, Popovići, Dimitrijevići, Miljkovići, Rakići i Tokići.

Ime naselju.

Po pričanju meštana Markovac je dbio ime po nekom begu Marku, koji je držao zemljište današnjeg seoskog atara kao svoje imanje. Ovaj spahiluk je nazvan Markovo a po tome docnije naselje Mrkovac.

Starine u naselju.

U ataru ovog naselja izvađeno je iz starog moravskog nanosa jedno kremeno koplje iz praistorijskog vremena. Inače, nisu nađeni tragovi pomenutog naselja.
Ime polja Beglučina upućuje na negdašnje tursko gospodarstvo, kada su turski begovi bili vlasnici ovih naših zemljišta.

Postanak naselja i poreklo stanovništva.

Markovac spada u najstarija lepenička naselja, jer je osnovan pre oko 210 godina. Oba njegova kraja postala su u isto vreme. Naselje je osnovalo 7 rodova: Krivokuće, Konići, Avramovići, Pavlovići-Nikoljci, Miškovići-Đorđevci, Jagorovići i Čekenovići. Krivokuće su izumrli a od ostalih 6 rodova selo danas ima 112 kuća, nešto manje od četvrtine ukupnog broja.
Bez obzira što je jedno od najstarijih i najveći lepeničkih naselja Markovac se ne pominje u literaturi pre 1818. godine a na kartama pre 1922. godine.
U Upisniku 1818. godine, u Naznačeniu 1819. godine, u Popisniku 1822. godine, Kod Vuka u Danici 1827. godine i u Pirhovom Putovanju 1829. godine pravilno je zapisano – kod Pirha u originalu Markovaz. U Gavrilovićevom rečniku 1846. godine piše Markovacđ.
Po vremenu doseljavanja markovački rodovi se dele u pet grupa, ima ih iz svih doba naseljavanja Lepenice. O Prvoj seobi došli su pomenuti osnivački rodovi, za vrem Druge seobe dobeglo je ovamo 6 rodova, u doba Kočine Krajine 16 rodova, o Prvom ustanku 27 rodova a posle 1815. godine doseljena su 63 roda iz čega se vidi da je naselje raslo novim naseljavanjima ali isto ztako i rađanjem i razgraničavanjem rodova.
Markovčani su poreklom iz 22 oblasti. Najviše ih je iz Resave -25 rodova, desnog sliva velike Morave -17, Lepenice -16, Moravice -13, po 6 rodova došlo je iz Stare Srbije, Timoka, levog sliva Velike Morave. Iz Crne Gore došlo je u Markovac 5 rodova, Kosovo -4, po tri Nišava i Makedonija, po dva Jasenica, Belica i Vlasina a po jedan rod: Lugomir, levi sliv Binačke Morave, Dragačevo, Osanica, Kalenićka Reka, Mlava, Rzav i Stari Vlah.
Svi markovački rodovi doseljeni do 1815. godine dobegli su ovamo u zbegove -56 rodova, doseljenici -13, dovoci -10, sluge -7, kovači -4, dunđeri -2, bojari -2, nadičari -2 i po jedan rod: abadžija, ćurčija, potkivač, stolar i pečalbar.
Markovac je najpre bio na mestu koje se danas zove Lučica. Ono je na samoj obali Morave. Odatle su se premestili zbog poplava u Šljivare – današnje Selište. Kako se reka primakla selu ono se po drugi put premesilo na današnje mesto, podalje i od V. Morave i od Lepenice.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1690. do 1736. godine.

-12, Avramovići (Milisavljevići i Stojanovići), Gložani (d. sliv V. Morave), Jovanjdan.
-34, Jagorovići (Milanovići, Milojkovići, Milosavljevići, Miloševići, Milojevići, Petrićevići, Jagorovići, Pantići i Petrovići), Kosovo, Pantelijevdan
-40, Konići (Stanojevići i Stevanićevići), Peć, Mitrovdan.
-55, Miškovići (Spasojevići i Mišići), Kosovo, Đurđic.
-57, Pavlovići* (Marjanovići, Pavlovići, Markovići, Filipovići, Ilići, Korunovići, Kočići, Milanovići, Paunovići, Petrovići, Aksići, Marinkovići, Petkovići i Radisavljevići), Kovanica (Resava), Nikoljdan.
*Iz ove porodice je veliki dobrotvor srpske trgovačke omladine pok. Jevta Pavlović i njegov brat g. Đoka Pavlović, čuveni pravni pisac i predsednik Kasacije u penziji.
-81, Čerkenovići (Bogosavljevići, Vučkovići, Docići, Čerkenovići, Veljkovići, Đurići, Stojanovići, Ivanovići i Miljkovići), Prizren, Đurđic.

Doseljeni u periodu od 1727. do 1787. godine:

-94, Brkići (Brkići, Vučkovići, Jovanovići i Maričići), Mitrovica (Kosovo), Jovanjdan.
-129, Jeremići (Ilići, Jeremići, Nešići, Milenkovići, Ivanovići i Lilići), Glogovac (desni sliv V. Morave), Nikoljdan.
-172, Obradovići (Stevanovići), Glogovac (Desni sliv V. Morave), Nikoljdan.
-174, Pavličići (Vasići, Pavličići i Blagojevići), Kosovo, Stevanjdan.
-193, Rakići (Radivojevići, Milovanovići i Nenadovići), Sedlare (Resava), Nikoljdan.
-209, Stanimirovići (Stanimirovići, Anđelkovići i Velimirovići), Glogovac (desni sliv V. Morave), Nikoljdan.

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:

-238, Babići, Stalać, Aranđelovdan.
-243, Bećarevići (Jovanovići), Belušić (Levač), Nikoljdan.
-267, Vrmdžići (Milutinovići i Nedići), Vrmdža (Moravica), Jovanjdan.
-302, Dragići, Gložani (desni sliv V. Morave), Aranđelovdan.
-366, Lazići, Vrmdža (Moravica), Tomindan.
-392, Miladinovići, Vrmdža (Moravica), Aranđelovdan.
-396, Miletići (Milojevići), Zaječar, Sv. Vrači.
-414, Miljkovići, Stari Adžibegovac (Staro Selo), Nikoljdan.
-417, Mirčići (Jovanovići, Mirčići i Nenkovići), Novi Han (Timok), Nikoljdan.
-429, Nešići, Peć, Jovanjdan.
-431, Nikolići (Stevanovići i Mitrovići), Gložani (desni sliv V. Morave), Aranđelovdan.
-435, Nonići, Vrmdža (Moravica), Jovanjdan.
-463, Popovići (Popovići, Savići i Ilići), Veliki Popović (Resava), Nikoljdan.
-484, Savkići (Matići, Milovanovići, Savkići i Lukići), Sedlare (Resava), Nikoljdan.
-495, Srejići (Krstići i Srejići), Sedlare (Resava), Đurđic.
-500, Stanajići, Vrmdža (Moravica), Sv. Vrači.

Doseljeni u priodu od 1804. do 1814. godine:

-554, Aksići, Kolašin (Stara Srbija), Mratindan.
-556, Aleksići, Krivi Vir (Crna Reka), Aranđelovdan.
-585, Bojići, Kupinovac (Resava), Nikoljdan.
-651, Damnjanovići, Kotraža (Dragačevo), Nikoljdan.
-683, Đurđevići (Stevanovići, Đurđevići i Radomirovići), Vrlan (Resava), Đurđic.
-726, Jankovići, Soko Banja, Nikoljdan.
-742, Jovanovići (Jovanovići, Milovanovići i Miloševići), Glogovac (mor. despot.), Aranđelovdan.
-755, Jocići, Lukovo (Crna Reka), Lazarevdan.
-772, Kostići, Soko Banja, Jovanjdan.
-832, Milenkovići (Nešići), Krivi Vir, Nikoljdan.
-846, Milići (Katići-Prvulovići), Soko Banja, Nikoljdan.
-849, Milkići, Soko Banja, Nikoljdan.
-854, Milovanovići, moravsko-resavski, Ilindan.
-881, Mitići, Zaječar, Varvarica.
-945, Petrovići, Zaječar, Sv. Petka.
-950, Pešići (Krunići i Pešići), Soko Banja, Jovanjdan.
-1007, Ristići, Krivi Vir, Aranđelovdan.
-1022, Simonovići, Grabovac (Resava), Aranđelovdan.
-1024, Spasići, Krivi Vir, Nikoljdan.
-1030, Stajkići (Nikolići), Sedlare (Resava), Nikoljdan.
-1073, Tokići (Prokići, Tokići i Stepanovići), Prizren, Srđevdan.
-1078, Trenići (Milenkovići), Lukovo (Crna Reka), Aranđelovdan.
-1089, Cvetkovići (Micići), Grabovac (Resava), Nikoljdan.
-1096, Čvarkovići (Stevanovići), Medveđa (Resava), Lučindan.
-1098, Čepurci (Jevtići i Mitrovići), Čepur (desni sliv V. Morave) v. Vrači.

Doseljeni u periodu od 1815. do 1903. godine:

-1121, Anđelkovići, Soko Banja, Aranđelovdan.
-1164, Švabići, Štiplje (Belica), Đurđic.
-1177, Božinovići, Grabovac (Resava), Đurđic.
-1249, Živkovići, Knjaževac, Aranđelovdan.
-1330, Ivanovići, Bresje (desni sliv V. Morave), Aranđelovdan.
-1336, Erkići, Stari Adžibegovac (Staro Selo), Pantelijevdan.
-1347, Krgići (Milenkovići), Stari Adžibegovac (Staro Selo), Nikoljdan.
-1373, Lalići, Svilajnac, Alimpijevdan.
-1386, Boškovići, Ravna Gora (Veliki Rzav), Jeremijevdan.
-1387, Živojinovići, nepoznato (Donja Rača), Nikoljdan.
-1438, Miladinovići, Svilajnac, Đurđic.
-1444, Ilići, Dubnica (desni sliv V. Morave), Aranđelovdan.
-1475, Vojinovići, Pirot, Nikoljdan.
-1488, Nedeljkovići, Kumanovo (Makedonija), Aranđelovvdan.
-1507, Stojanovići, Vrlan (Resava), Jovanjdan.
-1523, Milojevići, Svilajnac, Aranđelovdan.
-1540, Đorići, Svilajnac, Aranđelovdan.
-1560, Katići, Crkvenac, (desni sliv V. Morave), Simeundan.
-1575, Petkovići, Deven (Timok), Nikoljdan.
-1586, Zajkovići, nepoznato (Lapovo), Nova Godina.
-1600, Miškovići, nepoznato (Rakinac), Nikoljdan.
-1624, Nešići, Crkvenac (desni sliv V. Morave), Nikoljdan.
-1634, Ivkovići, Pirot, Aranđelovdan.
-1654, Miljkovići, Svilajnac, Nikoljdan.
-1662, Ilići, Svilajnac, Đurđic.
-1663, Ilići, Vlasotinci, Nikoljdan.
-1676, Gavrilovići, Štiplje (Belica), Lučindan.
-1683, Katići, nepoznato (Lapovo), Đurđic.
-1687, Miladinovići, Glogovac, Jovanjdan.
-1696, Ginovići, Viteževo (desni sliv V. Morave), Aranđelovdan.
-1720, Petrovići, Svilajnac, Mitrovdan.
-1749, Trujići, Glogovac, Sv. Petka.
-1769, Vučići, Dublje (Resava), Nikoljdan.
-1801, Kitići, nepoznato (Lapovo), Jovanjdan.
-1829, Milojevići, Vakup (Moravica), Mratindan.
-1845, Gmitrovići, nepoznato (Crni Kao), Aranđelovdan.
-1852, Markovići, Peć, Jovanjdan.
-1862, Jovanovići, Krnjevo (levi sliv V. Morave), Nikoljdan.
-1866, Pavlovići, Kamenovo (Mlava), Jovanjdan.
-1880, Radovanovići, nepoznato (Rakinac), Mitrovdan.
-1883, Stojkovići, nepoznato (Novo Selo), Aranđelovdan.
-1922, Jovčići, nepoznato (Lapovo), Nikoljdan.
-1952, Stanojevići, Stari Adžibegovac (Staro Selo), Jovanjdan.
-1978, Stamenkovići, Sredor (Vlasina), Aranđelovdan.
-2013, Timotijevići, nepoznato (Rakinac), Nikoljdan.
-2053, Rankovići, Krnjevo (levi sliv V. Morave).
-2071, Petkovići, nepoznato (Lapovo), Nikoljdan.
-2082, Živkovići, Oparić (Kalenićka Reka), Joovanjdan.
-20855, Nastići, Svilajnac, Jovanjdan.
-2088, Petronijevići, nepoznato (Rakinac), Alimpijevdan.
-2101, Nikolići, nepoznato (Donja Rača), Nikoljdan.
-2117, Đokovići, Palanka (Jasenica), Nikoljdan.
-2140, Jeremići, nepoznato (Lapovo), Nikoljdan.
-2151, Dimitrijevići, Gložani, Tomindan.
-2158, Kojići, nepoznato (Lapovo), Nikoljdan.
-2167, Vesovići, Kušiljevo (desni sliv V. Morave), Nikoljdan.
-2221, Romanovići (Romi), Svilajnca, doseljeni 1850. godine, Aranđelovdan.
-2241, Milići (Romi), Žabare (Jasenica), 1864, Sv. Petka.
-2255, v(Romi), nepoznato, 1880, Sv. Petka.
-2261, Manojlovići (Romi), Bagrdan, 1884, Mitrovdan.
-2283, Naumovići (Cincari), Magarevo (Makedonija), doseljeni 1854. godine, Alimpijevdan.
-2299, Dimčići, Magarevo (Makedonija), 1897, Nikoljdan.

Ostali podaci o naselju.

Godine 1903 selo je imalo 118 rodova sa 499 domova u kojima je -1900. godine – živelo 3005 stanovnika. Međi njima su bila dva cincarska roda i četiri roda ciganska. Prema popisu od 1910. godine u Markovcu je bila 571 kuća sa 3416 stanovnika, računajući i meštane Pinosave a 31. januara 1921. godine broj stanovnika se smanjio na 3112.
Kod seoske crkve, u porti, ima jedna trpezara. Crkvena slava je Mala Gospojina.
Seoska slava je Car Konstanitin i Carica Jelena a litija se nosi na Mali Spasovdan.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

__________

Poreklo stanovništva varošice Markovac, opština Velika Plana. Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“ akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj naselja.

Markovac je na raskrsnici puteva Lapovo-Velika Plana i Rača-Svilajnac.

Prvo mesto starog Markovca bilo je na mestu „u Dutova“ kod sadašnjeg mosta na Moravi, drugo je bilo u Lučici, treće je Šljivara i četvrto u mestu Viđišu. Prvo se izmeštalo zbog Turaka a kasnije zbog poplava Morave. Po pričanju baba Milojke Vasićeve u vremenu Karađorđevog prelaska u „Nemačku“ (1813. godine) veći deo starog Markovca „izbegao“ je na današnje mesto, a jedan deo je još bio na starom mestu. Kad su se Markovčani doselili, onda su na Viđišu bili lugovi, koje su istrebili i opet nazvali Markovac. Viđiš Morava nikada nije plavila, a staro mesto jeste.

Zemlje.

Kraj Morave je Rujište, gde su markovačke njive, do njega je Ljuljevac, njive i livade do Morave. Morava ga je „prokinula“, pa je polje ostalo na desnoj strani. Dalje su Lučice, zemlja pored Morave, Ozorovac – njive pored Morave, staro ime, Livada kraj Morave oko mosta; dalje uz Moravu nema markovačkih njiva ali ih ima oko starog korita Lepenice; Pljošta -njive, tu nema ništa od starina; do njih, opet oko korita, Peskova – njive; Vrovina do njih i Rujišta. Sa leve strane rečice Rače je Jasenovo. Tu je bio „jasenar“, sada su tu njive. Do njih i do naselja je Ozorovačka Livada, nekada bile livade, sada njive.

U Kapovcu je izmešano markovačko zemljište „sas Rakinčani“ (iz Rakinca). Dalje do rečice Rače su Vućare – obuhvata i Parloge. U Širokom Potoku ima i markovačkog zemljišta. Na severu od njega je Dobroglava. Brdo Klenovac je u ataru lapovskom, mada markovčani imaju tamo mnogo zemlje i vinograde. I mesto Prevrće je lapovsko. Opštinska zemlja markovačka je kod Bošnjana, ostala iz ranijih vremena.

Starine.

Na južnoj strani samog mesta, blizu crkve, nađeno je staro groblje u šljivarima, od sasvim nepravilnog, omanjeg kamenja.

Podaci o naselju.

Staro groblje starog Markovca bilo je u Ozorovcu, pa ga je Morava raznela oko 1870. godine. Danas nema nikakvih tragova od tog groblja. Tada su markovčani izabrali novo mesto za groblje u brdu Panjevcu. Tu se najpre počeli sahranjivati novi doseljenici, pa onda i stari markovčani. Baba Milojka Vasićevapamti, da je kod Švabića kuća, blizu sadašnjih kuća, bilo vrlo staro groblje, sa prostim i grubim kamenjem. Kasnije je to kamenje rastureno i od njega su podignute kuće. Prilikom iskopavanja ovog kamenja nalazili su ljudske kosti.

Markovac je tako zbijeno naselje te iz tih razloga nema potrebe za podelom na mahale, pa ih i nema.

Ime naselju.

Kada je predak Pavlovića došao u stari Markovac, tada su u njemu bile samo tri kuće: Konića, pretka Avrama Gavrića i nekog Krivokuće. Avramov otac Markobio je iz Lapova i lovio je ribu na staroj Lepenici. Po njemu je Markovac dobio ime. I danas ima rod toga Marka u Lapovu. O Krivokući se zna samo to da ima u Novom Adžibegovcu rod Krivokuće.

 

Poreklo stanovništva.

Iz starog Markovca doselili su se ovi rodovi:

Konići. Oni su prvi prešli na Viđaš, Mitrovdan.

Pavlovići, čukunded Milosavdoselio se iz Kovanice u okolini Ćuprije, bežeći od Turaka. Imaju staro kumstvo u Kušiljevu. Đoka i Jefta Pavlović, trgovci u Beogradu su od ovog roda, Nikoljdan.

Pavlovići drugi su u izumiranju, ovamo su došli iz Lapova, Jovanjdan.

Obradovići su stari rod, imaju kumstvo u Brzanu kod Lapova, Nikoljdan.

Petrićevići, Milojevići i Miloševići su jedan i stariji rod, imaju kumstvo u Lapovu, Pantelijevdan

Mlađi rodovi su:

Brkići su starinom iz Sedlara u Resavi; imaju staro kumstvo u Radošinu kod Svilajnca, Jovanjdan.

Damjanovići su iz Kotraže u Jasenici, pod Rudnikom, Nikoljdan.

Čerkenovići, zovu ih i „Arnautima“, doselili su se iz Sedlara pre dvesta godina i prvo se naselili na mesto Šljivare, Đurđic.

Stanimirovići, predak Stanimirse preselio iz starog Markovca, Nikoljdan.

Vasići se dobili prezime po pretku Vasi, jednom od šestorice braće, Stevanjdan.

Popovići ne znaju za svoju starinu, Nikoljdan.

Matići i Stojkovići, praded se doselio iz Dvorišta, u Resavi u stari Markovac, imaju staro kumstvo u Despotovcu, koje i danas drže, Nikoljdan.

Đurđevići ne znaju za svoju starinu, Đurđic.

Milutinovići ne znaju za svoju starinu, Jovanjdan.

U Novom Markovcu su ovi rodovi:

Milijići i Prvulovići, „Banjčani“ su od Banje, Nikoljdan.

Naunovići, otac se doselio iz Makedonije, Mali Božić (Nova Godina -Sv. Vasilije)

Lalići, majka ga dovela iz Svilajnca, Alimpijevdan.

Toskići su iz Svilajnca, Đurđic.

Trujići su Vlasi iz Viteževa u Resavi, ne slave.

Ćinovići su Vlasi iz Kušiljeva, ne slave.

Bećarovići, predak Nikola Bećar se doselio iz okoline Jagodine, Nikoljdan.

Brzočići su iz Brzohode u Resavi, Aranđelovdan.

Kumanovčani su iz Kumanova, Aranđelovdan.

Đorđevići i Petrovići su davno doseljeni ali ne znaju odakle, Sv. Petka.

Stanojići i Stevanovići su stari doseljenici, Sv. Vrači.

Čepurci i Jevtići su iz Čepure kod Paraćina, Sv. Vrači.

Gadžići, predak pobegao od Turaka iz Glogovca kod Jagodine, Nikoljdan.

Lazići su se doselili ili ne znaju odakle, Tomindan.

ProkićiArnauti“ su verovatno stari doseljenici, Srđevdan.

Arnautovići su iz Stare Srbije, Jovanjdan.

Čalići i Dimitrijevići su stari doseljenici, Sv. Vrači.

Jovanovići su doseljeni odnekud, ne znaju odakle, Nikoljdan.

Miljkovići su iz Starog Adžibegovca (Starog Sela), Nikoljdan.

Srejići su iz Dubnice u Resavi, Aranđelovdan

Babići su iz starog Markovca, Aranđelovdan.

Stevanovići i Đorđevići su iz starog Markovca, Aranđelovdan.

Bojići su iz starog* Markovca, Nikoljdan.

Spasići su po svoj prilici „Banjčani“, Nikoljdan.

Kostići su iz starog Markovca, Jovanjdan.

Aleksići su „Torlaci“, Aranđelovdan.

Pešići i Lepenčići su „Torlaci“, Jovanjdan.

Nešići su „Torlaci“ iz Krivog Vira u timočkoj Crnoj Reci, Nikoljdan.

Anđelkovići, ded prešao iz starog Markovca, Aranđelovdan.

Jovičići su od „Timoka“, prvo se naselili u staro selo pa otud ovamo, Sv. Petka.

Erkiši su iz Starog Adžibegovca (Starog Sela), Pantelijevdan.

Miletići, „Torlaci“ su od Timoka, Nikoljdan.

Petković je došao ženi u kuću iz Lapova, Nikoljdan.

Markićevi su došli oko 1850. godine iz Starog Adžibegovca (Starog Sela), Nikoljdan.

Miškovići, Karađorđeva sestra im je bila baba, Đurđevdan.

Posle se naselilo još nekoliko rodova od Banje aleksinačke, „Banjalije“, kako su iz zvali. Banjalije su:

Nešići**,

Popovići,

Lazići,

Anđelkovići , Aranđelovdan i

Kostići.

*Piše „stari Markovac“ sa malo „s“, jer to nije bio zvaničan naziv mesta.

**Za ostale novonaseljene familije ne piše koju slavu slave, izuzev Anđelkovića.

 

IZVOR: „Etnološka građa o Šumadincima“ akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

*  *  *

Poreklo stanovništva zaseoka Pinosava, naselje Markovac, opština Velika Plana – Podunavski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Opšte napomene.

Pinosava je naselje osobite vrste. Ona nije ni selo, ni zaselak, ni kraj, ni mahala. Na njenom današnjem mestu bilo je do 1885. godine polje istog imena na kome su se sticali atari sela Donje Rače, Rakinca i Markovca. Te godine odvojiše se od pomenutih sela neki rodovi i stalno nastaniše u Pinosavi na svojim dotadašnjim letnjim naseljima – trlima. Tako je postalo ovo interesantno naselje, koje potpada pod tri opštine – donjo-račansku, rakinačku i markovačku i pod dva sreza – lepenički i oraški. Pinosavci se osećaju kao stanovnici jednog naselja, te niko od njih nikada neće reći da je iz sela čijoj opštini pripada, već iz Pinosave. Sva je prilika da će ovo naselje vremenom postati zasebno selo.

Položaj zaseoka.

Pinosava je sa obeju strana Dolovskog Potoka koji utiče sa leve strane u reku Raču. Kroz nju prolazi drum koji spaja Raču, preko Markovca, sa Svilajncem. Deo Pinosave sa leve strane Dolovskog Potoka i levo od druma idući Markovcu, naseljen je iz Donje Rače. Na desnoj strani potoka, ali levo od nasipa su doseljenici iz Rakinca a desno od potoka i druma su bivši Markovčani. Dakle, naselje ima tri dela: donjo-račanski, rakinački i markovački.

Vode.

U delu donjo-račanskom je jedan đeram, u rakinačkom, takođe, jedan a u trećem su dva đerma. Žive vode Pinosava nema.
Dolovski Potok ne plavi pinosavska polja a ne plavi ih ni potok Kapovac, koji teče ivicom ovog naselja. Rača, koja teče južno od Pinosave, pričinjava dosta štete imanjima, ali to biva jedanput u deset i više godina.

Zemlje i šume.

Polja i zabrani pinosavski su oko ovog naselja, najdalje na 25 minuta pešačkog hoda. Njive i zabrani su poglavito na mestima zvanim: Gaj, Dolovi, Drenjar i Lapovsko. Livade su u Potoku i Reci. Njihova površina uračunata je u atare sela iz kojih je Pinosava naseljena.

Ime zaseoku.

Naselje je dobilo svoje ime po nazivu polja na kome je osnovano. Kako je postao naziv polja niko na zna da objasni.

Postanak zaseoka i poreklo stanovništva.

I pored toga što je Pinosava nastala tek 1885. godine, njeni su rodovi su znatne starosti. Dva su roda dobegla u Lepenicu u doba Kočine Krajine a šest rodova za vreme Prvog ustanka.
Pinosavci su doseljeni u Lepenicu iz četiri oblasti. Moravica je dala tri roda, Timok dva, Stara Srbija dva i Stari Vlah jedan rod.
Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni-poreklo, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine.

-392, Miladinovići, Markovac (Vrmdža – Moravica), Aranđelovdan i Jovanjdan.
-458, Petronijevići (Midžići), Rakinac (Stari Vlah, užičko-moravički okrug), Alimpijevdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-624, Vukosavljevići, Soko Banja, Đurđic.
-871, Miloševići, Soko Banja, Alimpijevdan.
-947, Petrovići, Sjenica, Jovanjdan.
-1049, Stojadinovići, Rakinac (Veliki Izvor), Aranđelovdan.
-1054, Stojanovići, Sjenica, Nikoljdan.
-1070, Todorovići, Rakinac (Zaječar), Varvarica.

Ostali podaci o zaseoku:

-Pinosava je 1903. godine imala 8 rodova. Ona nikada nije zasebno popisana i ne pominje se ni u rečnicima mesta niti je ucrtana u bilo koju kartu.
Naselje je postalo od trla a sve su njegove porodice doseljena na privremena poljska naselja. Umrli se ukopavaju u tri grobalja, svaki deo u groblja odakle su doseljeni u ovaj zaseok.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Slaviša Dimčić

    Imam primedbu na poreklo porodice Dimčić. Moj pradeda Dimitrije Dimčić rođen je u Gopešu kraj Bitolja 1879.g. od Oca Đorđa i majke Minke Spoa.Inače messto Gopeš je podno planine Bigla i formirano je posle pada Moskopolja 1768.g. U Adžbegovac ga je doveo otac Đorđe 1884.g a u godini koju ste naveli poslao ga je na miraz u dom Radovana Brkića za mlađu mu kći Milunku. Tako da su Dimčići iz Gopeša a ne Magareva.Ja i danas tamo imam rođake sa kojima održavam srdačne rodbinske veze.Za Vašu informaciju . Zto molimim da se ovaj pogrešan podatak popravi.Zahvaljujem.

    • Milodan

      Slaviša Dimčić!

      Nemam razloga da Vam ne verujem, napisao sam TAČNO onako kako u knjizi piše a da li je to istina ili ne ja to ne znam i nisam ovlašćen niti za to imam tehnničke mogućnosti da vršim ispravke,
      To je stvar urednika portala Poreklo.
      Pozdrav!
      Slobodan Milić, Milodan

  2. Aleksandar Ilić

    A gde su Vicentijevici?

  3. Milodan

    Aleksandar Ilić !

    Vićentijevića u Lepenici ima samo u Mečkovcu po korišćenim knjigama i nigde više.

    Slobodan Milić, Milodan

  4. Mali Đokica

    Fali velika porodica Kojadinovića iz Markovca, jedan od ogranaka Čerkenovića, zajedno sa Docićima i Bogosavljevićima, po tri sina Nedeljka Čerkenovića iz Sedlara kod Despotovca, porkelom iz Prizrena, kog su Turci ubili u Hasanpašinoj (danas Smederevskoj) Palanci, kad su i prezimena promenjena.

  5. Vladan Jovanović

    Što se tiče komentara na predmetne tekstove o naselju Markovac i stanovništvu istog smatram da su u redu i opravdani ali i da nisu u redu.
    Nisu u redu zato što su , kako je i navedeno, predmetni tekstovi na osnovu istraživanja rađenih neposredno posle 1900-te godine te su saradnici portala ta istraživanja preneli bez nekih novih momenata .
    Komentari su u redu zato što ta istraživanja iz vremena posle 1900-te godine nisu detaljno urađena pa, stvarno, nedostaju podaci za dosta porodica koje naseljavaju Markovac.
    Ja lično sam u prethodnih pet godina uradio skoro detaljna istraživanja i pripremio materijal o naselju i stanovništvu Markovca koji će, nadam se, biti odštampan sledeće godine u vidu monografije naselja.
    Sada pomažem ove komentare u sledećem :
    – Dimitrije DIMČIĆ nije Dimčić već je Đorđević a njegovi potomci su Dimčići.
    – Vićentijevića ima oduvek u Markovcu ali su “skriveni” pod prezimenima Aksić i Jovanović a potomci su Vićentija Jovanovića.
    – Kojadinovići jesu od velike familije Čerkenovića ali ne od Nedeljka već od brata mu Trifuna.
    Dobrosav (Doca) i Bogosav (Boca) su Nedeljkovići a Kojadin (Koca) je Trifunović.

    Pozdrav za sve koji imaju interes i volju za očuvanje sećanja na naše pretke – bez njih ne bi smo ni mi postojali.

    Vladan Jovanović – Markovčanin