Poreklo stanovništva sela Lužnice, Gradska opština Aerodrom, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Lužnice su jugozapadno od Beogradskog Druma na obema stranama potoka Limovca i jugozapadno od njega po stranama kose Rajca. Potok Limovac meštani nazivaju i Lužničkom Rekom.
Vode.
U Lužnicama je šest bunara sa živom vodom. Gornji Kraj ima dva: Vuletinac (Vuletinu Vodu) i Ćirinicu (Ćirinu Vodu); a Donji Kraj četiri: Brod, Dumaču, Paunov Do i Katansku Baru. Kako ovi bunari-izvori ne daju dovoljno vode za celo selo a i zbog daljine od većine seoskih kuća, meštani su do sada iskopali 50 bunara.
Limovac plavi seoska polja sama kada su visoke vode; inače im ne nanose štete. Drugih tekućica nema u ovom selu.
Zemlje i šume.
Ziratna zemlja i zabrani su van sela. Do najdaljih imanja potrebno je pešačiti čitav sat hoda od krajnjih seoskih kuća.
Seoski atar je veličine 2050 hektara. Na njive dolazi 1649, livade 274 i na šume 127 hektara – od čega je 8 hektara zajednička „selska“ utrina na Sobovici, a ostalo je lična svojina.
U Lužničkom ataru sva zemlja pripada Lužničanima, koji osim toga imaju svojih polja u atarima sela Vojinovca, Velikog i Malog Krčmara.
Tip sela.
Lužnice su drumsko naselje sa razređenim kućama. Selo ima dva kraja, Gornji i Donji. Gornji je na brdima a Donji niže njega na zaravni sa obe strane Limovca. Ovi krajevi postepeno prelaze jedan u drugi i sastaju se kod crkve, škole i opštinske sudnice, gde je sredina sela – zvano Selo. Glavna ulica ide kroz oba kraja i izlazi na Beogradski Drum. Krajevi su sastavljeni od mahala – grupe kuća većih rodova. U Gornjem Kraju su takve mahale: Jovanovići-Đorđevci, Karići, Lazarevići, Mijovići, Stevanovići, Rakićevići, Ristići, Madžarevići i Dragovići. U Donjem Kraju: Slavkovići, Jovanovići-Đorđevci, Đorđevići, Živanovići, Veljkovići, Đurđevići, Paunovići, Banjčevići i Mikići.
Ime selu.
Neki meštani su kazivali, da je njihovo selo dobilo ime po gustoj lužničkoj šumi u kojoj je bilo prvo naselje a i ceo današnji atar seoski. Međutim, ovo objašnjenje je natačno, jer su ga doneli osnivači seoski, Đurđevići i Živanovići, koji su poreklom iz sela Lužnica u Crnoljevi blizu Prizrena.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Lužnice je osnovalo šest rodova pred kraj XVII veka. Ovo su osnivački rodovi: Đurđevići, Živanovići, Karići, Madžarevići, Mikići i Stevanovići. Oni danas u selu imaju 49 domova.
Donji Kraj je stariji od Gornjeg u koje su meštani počeli prelaziti kada se selo namnožilo i kada starim Topolskim Drumom prestaše ići turske čete i janičari.
Selo je poraslo poglavito razgranjavanjem rodova, broj kuća se povećavao deobom i raspadanjem zadruga. Doseljavanjem novih rodova u manjem delu se selo povećavalo mada je doseljeno dosta rodova. U doba Kočine Krajine doselilo se 6 rodova, za vreme Prvog ustanka 12 rodova a posle 1815. godine 9 rodova.
Lužnice se pominju još krajem XV veka u Kruševskom Pomeniku kao Ložnica, potom u prvoj polovini XVIII veka, i to: u Izveštaju o selima valjevske episkopije 25 novembra 1735. godine, u raspravi Dr. Drag. Pavlovića kao Luschiza između 1718-1739. godine i kod Langera kao Luschiza 1738. godine.
U Karađorđevom delovodnom protokolu pominje se kao Lužnica pod brojem 620 od 28. maja 1813. godine.
Ima je u Upisniku 1818. Godine, Naznačaniu, Popisniku, kod Vuka u Danici, kod Pirha u Putovanju i u Gavrilovićevom Rečniku 1846. godine. Vuk i Pirh su je pravilno zapisali a na ostalim mestima piše Lužnica. U Pirhovom originalu piše Luschnize.
Lužnice je dobilo svoje stanovništvo iz 9 oblasti. Najviše ih je došlo iz Stare Srbije -10 rodova i Timoka -10. Iz Lepenice su doseljena 3 roda, sa Kosova -2, Crne Gre -2, Bosne -2 a iz Osanice, Mlave, Bugarske, desnog sliva Golijske Morave po jedan rod.
U zbegove je došlo 24 roda, 3 roda su došla na imanje, 2 kao uljezi i po jedan rod vodi poreklo od sluge, dunđerina, terzije i dućandžije.
Lužnice su najpre bilo u današnjem Selištu na desnoj strani Beogradskog Druma. Odatle su premešteni krajem XVIII veka zbog čume na Rajac, a drugi put za vlade kneza Miloša radi sašoravanja – na današnje mesto.
Poreklo porodica.
Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:
Doseljeni u periodu od 1690. do 1736. godine.
-29, Đurđevići, Sjenica, Jovanjdan.
-31, Živanovići, Sjenica, Đurđic.
-39, Karići (Pavlovići), Kosovo, Đurđic.
-48, Madžarevići, Sjenica, Đurđic.
-49, Mikići u Lužnicama su doseljeni u periodu od 1690 do 1736. godine iz Sjenice, slave Nikoljdan.
-70, Stevanovići (Stevanovići, Pavlovići i Radosavljevići), Kosovo, Stevanjdan.
Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:
-311, Đorđevići (Janjići-Stojadinovići; Žikići i Živadinovići), Debelica (Timok), Nikoljdan.
-336, Jovanovići (Cvetkovići, Veljkovići, Prvulovići, Lazarevići, Marinkovići, Stankovići, Božinovići, Jankovići, Vilipovići, Kovačevići, Milisavljevići, Mladenovići i Momirovići), Jakovac (Timok), Đurđic.
-450, Paunovići, Jakovac (Timok), Alimpijevdan.
-475, Rakićevići, Jelašnica (Timok), Đurđevdan.
-491, Slavkovići (Slavkovići, Arunovići, Glišići, Radojevići, Miloševići i Srećkovići), Jakovac (Timok) Sv. Gligorije.
-545, Čolići, Jakovac (Timok), Nikoljdan.
-551, Špiljovići, Zablaće (Čačak), Jovanjdan.
Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:
-592, Brzakovići, Sjenica, Đurđic.
-663, Dragovići, Sjenica, Đurđevdan.
-701, Živkovići (Ristići), Veliki Izvor, Đurđic.
-741, Jovanovići, Sjenica, Nikoljdan.
-763, Katanići, Sjenica, Sv. Vasilije.
-785, Lazarevići (Stanojčići), Sjenica, Lazarevdan.
-796, Maksimovići, Mlava (Požarevac), Nikoljdan.
-824, Mijovići (Mijovići i Lazići), Bosna, Sv. Petka.
-956, Popovići, nepoznato (Desimirovac), Đurđic.
-969, Radivojevići, Sjenica, Đurđic.
-988, Radojkovići, Novi Han, Nikoljdan.
-1005, Ristići, Bosna, Đurđevdan.
-1023, Slepčevići (Vićentijevići, Petrovići i Dimitrijevići), Sjenica, Đurđevdan.
Doseljeni u periodu od 1815. do 1903. godine.
-1108, Jovići, Komarice (Osaica), Nikoljdan.
-1128, Veljkovići (Nedeljkovići i Radovanovići), Knjaževac, Aranđelovdan.
-1137, Banjčevići, Brestovačka Banja, Aranđelovdan.
-1443, Stevići, nepoznato (Ramaća), Sv. Vrači.
-1695, Vasiljevići, nepoznato (Veliki Šenj), Đurđic.
-1971, Đorđevići, Trn (Bugarska), Aranđelovdan.
Ostali podaci o selu.
U selu su 1903. godine živela 33 roda u 248 domova sa 1717 stanovnika. Godine 1910. broj kuća je iznosio 286 i broj stanovnika 1872 da bi na dan 31. januara 1921. godine broj stanovnika, zbog stradanja u Velikom ratu, pao na 1592.
Selo ima crkvu sagrađenu 1873. godine. Ona je u sredini sela. U njenoj Porti ima 25 trpeza.
Groblje je u Gornjem Kraju između potoka Limovca i Beogradskog Druma.
Lužnice imaju dve zavetine: Mali Spasovdan – četvrtak posle Spasovdana – i Evangelista Jovana 8/21 maja. Litija se nosi u nedelju po Đurđevdanu.
IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
26. jun 2015. u 23:13
dejan
A jel imate mozda neki podatak o familiji Mikic, sa kojeg prostora su dosli i kada?
27. jun 2015. u 00:43
Milodan
Na način kako su pisane knjige “Lepenica” i “Naselja u Lepenici” to je, Dejane, vrlo teško utvrditi.
27. jun 2015. u 14:49
dejan
Pomislio sam, posto su Mikici jedna od sest familija osnivaca Luznica,da mozda postoji jos neki podatak odakle su dosli.
27. jun 2015. u 18:34
Milodan
Pošto nemam potvrdu poslatog komentara, ponavljam:
Mikići u Lužnicama su doseljeni u periodu od 1690 do 1736. godine iz Sjenice, slave Nikoljdan.
Izvinjavam se, moj propust.
Pozdrav!
P.S.
Molim administratora da “ubaci” Mikiće u Lužnice.
Hvala!
27. jun 2015. u 20:09
Milodan
Mikići su “pod brojem” 49, odmah ispod Madžarevića.
2. jun 2016. u 23:35
ratko jovanovic
Nemam nikakvih podataka o poreklu stanovnika sela Dol u Lužnici seockim mahalama rodoslovu i slavama. Selo Brestov Dol je dva kilometra od sela Dol. Da li zna neko nesto o tom selu.
3. jun 2016. u 13:00
Milodan
Ratko!
Na ovom linku ima dosta toga:
http://www.poreklo.rs/2015/03/22/poreklo-prezimena-selo-brestov-dol-babusnica/
Pozzz!