Poreklo prezimena, selo Drača (Stanovo-Kragujevac)

11. april 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Drača, Gradska opština Stanovo, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Drača je na obema stranama Milanovačkog Druma, čas i četvrt hoda severozapadno od Kragujevca. Idući Gornjem Milanovcu, desno od druma, je seoski kraj Mali Potok – na obema stranama istoimenog potoka. Levo od nasipa su Gornji i Donji Kraj na potoku Krivači, levoj pritočici Dračke Reke. Kuće ovih krajeva su podignute ispod brda Visibaba, na kosi Đermanovcu i na zaravnjenom temenu kose Bara.

Vode.

Selo je vrlo bogato živom vodom, koje ima mnogo u samom selu i njegovom ataru. Ti izvori obično se nazivaju česme ili vode. Ima ih Gornjem Kraju – pet, u Donjem Kraju – 10 i u Malom Potoku – tri. Svi se zovu po prezimenu rodova na čijem su imanju. U seoskom ataru su tri izvora na Đermanovcu, jedan ispod Visibabe, jedan u Kopilovcu (Stublina), jedan u Zmijnjaku, Jedan u Lipi (Đurina Voda), jedan u Rujevici (Hajdučka Voda) i jedan na Jasenjaku. Osim toga u Drači ima i 20 kopanih đermova.
Jugoistočnom stranom sela teče Reka od Lipa, koju zovu Reka ili Dračka Reka. Selo je na njenoj levoj strani. Ona plavi imanja u Pirevu i Polju. U nju se uliva Rogojevački Potok sa potočićem Zmijnjakom, baš kod škole ispod manastira Drače, gde kod manastirske vodenice u nju utiče potok Krivača. Svi ovi potoci teku u dubokim jarugama i ne izlivaju se ni kod najvećih vodostaja.

Zemlje i šume.

Ornice i livade su manjim delom u samom selu – između njegovih delova a većim van sela udaljeni preko časa hoda od krajnjih seoskih kuća. Sve šume su izvan sela. Gde su njive tu su i livade. Šume su na Rujevici, Bogosavljevici, Lipi, Straževici, Gaju, Ravnom Gaju, Zmijnjaku, Grabaku, Kusjaku, Stankovoj Glavici, Sladunju, Debeljaku, Bakčini i Krivači.
Atar sela Drača zahvata prostor od 1302 hektara, i to pod ziratnom zemljom 940 – njive 540 i livade 400 hektara. Pod šumom je 362 hektara.
Zajednička šuma i utrina su na Rujevici, Lipama i Ajdučkoj Kosi.
U ataru ovog sela svja polja imaju meštani Divostina i Prekopeče a stanovnici Drače imaju svoja imanja u oba pomenuta sela.

Tip sela.

U svakom dračkom kraju izdvajaju se grupe kuća pojedinih jačih rodova. U Donjem Kraju te su grupe: Ćurčići, Garašani, Alempijevići, Ilići i Pejovići. U Gornjem Kraju su: Ilići, Arnautovići, Brankovići i Radovanovići. U Malom Potoku – koji je nastao na trlima – samo jedna grupa – Bisenijići.

Ime selu.

Selo je dobilo ime po manastiru Drači, koji se pominje još u Vrdničkom Pomeniku s kraja 16. veka ili početkom 17. veka. Manastir je dobio ime po mestu gde je podignut i gde je pre toga bio trnjak ili drača. Samo naselje je osnovano namestu zvanom Šljap, pa se neko vreme tako nazivalo.

Starine u selu.

U starine koje predstavljaju ranijeg naselja spada Staro Groblje u Pirovu. Groblje je bilo hrišćansko. Druga starina je Crkvina a treća je mesto zvano Straževica, gde je za vreme Turaka bila straža za čuvanje druma.

Znamenitosti u selu.

Manastir Drača je vrlo živopisnog položaja. Izgrađen je baš na samom ulazu Dračke Reke u klisuru, na njenoj levoj strani. Sa svih strana manastir opkoljavaju visoka brda.
Pred ulazom u manastirsku portu podignuta je, na sprat, manastirska mehana. U porti je lep jednospratan konak, koji je podigao poznati narodni prvak Toma Vučić Perišić. Tu je i lepa manastirska česma, koja spada u najbolje vode lepeničke. I nju je sazidao Vučić. Osim nje ima, van porte, još jedna jaka česma gde voda teče iz same stene.
Crkva je ozidana od tesanog kamena. Očuvana je dosta dobro iz razloga što je bio udaljen od Kragujevca i Milanovačkog Druma, gde su i kuda su se kretali Turci. Izmenjen je ikonostas, jer su prethodni znatno oštetili janičari na jedan vrlo ružan način. Slike na zidovima i svodu nisu obnavljane, već i danas stoje onako oskrnavljene.
O istorijatu ovog manastira pisali su Panta Srećković, Joakim Vujić, Milan Đ. Milićević i J. Veselić.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Drača spada u najstarija lepenička naselja, jer je osnovana pre 210 godina. Ona se pominje o selima valjevske eparhije iz novembra 1735. godine, zatim kao Draza 1738. godine, pa između 1718. i 1739. godine. Iz zapisa na manastirskim vratima koja vode u mušku i žensku crkvu vidi se da je manastir postojao 1735. godine, te je verovatno da je tada postojalo i selo, koje mu je bilo prnjavor.

Selo je osnovala četiri roda: Ćurčići, Bisenijići, Ilići i Garašani. Oni danas u ovom selu imaju 73 kuća, više od polovine od ukupnog broja. Ćurčići su Kolašinci. Kada su došli u Šumadiju, jedan njihov deo se odvojio i prešao u Srem, gde su osnovali selo Ćurčiće a drugi je ostao ovde u Drači. Ilići su Prištinci. Doselili su se najpre u gružansko selo Dragušicu, gde su živeli neko vreme, pa su odatle prešli u ovo selo. Garašani su Bjelopavlovići, koji su doseljeni u Draču iz kolubarskog sela Garaša, u koje su došli iz Crne Gore.
U Upisniku iz 1818. godine i Naznačeniu 1819. godine i u Popisniku 1822. godine – zapisano je pravilno. Tako isto i kod Vuka 1827. godine, Pirhovom Putovanju (Dratscha) 1829. godine i u Gavrilovićevom rečniku 1816. godine u kome je na drugom mestu zabaležena kao Drača manastira Prnjavora.
Selo je raslo poglavito rađanjem i deobom zadruga. Za vreme Kočine Krajine došlo je dva roda, u doba Prvog ustanka 4 roda i posle 1815. godine 9 rodova.
Drača je naseljena iz 13 oblasti. Najveći broj rodova – 6 došlo je iz Stare Srbije, iz Makedonije i Gruže – 2, dok je iz ostalih oblasti došao o jedan rod – Kolašina, Kosova, Crne Gore, Hercegovine, Bugarske, Srema, Lepenice, Čemernice i Starog Vlaha.
Doseljenici do 1815. godine su doseljeni ovamo u zbegove. Docniji doseljenici su došli ovde kao sluge – 4 roda, na imanje – 2, kao dovodak, uljez, nadničar po jedan rod.

Poreklo porodica:

Redni broj–prezime (ogranci)-odakle su doseljeni-Krsna slava.
Doseljeni u periodu od 1690. do 1736. godine:

-18, Bisenijići (Jovanovići, Stepanovići, Jolići, Jovančevići-Đorđevići; Obradovići i Pavlovići), Belo Polje (Stara Srbija), Jovanjdan.
-23, Garašani (Ristići, Jagličići, Mijajlovići, Milovanovići, Milojevići, Milojičići i Radosavljevići), Belopavlovići (Crna Gora), Đurđic.
-32, Ilići (Mijatovići, Kozakovići, Ilići, Mijajlovići, Veljanići, Jovanovići i Milčevići-Babići), Priština, Nikoljdan.
-78, Ćurčići, Kolašin (Stara Srbija), Nikoljdan.

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:

-232, Alempijevići (Lazarevići), Sjenica, Sv. Jevstatije.
-496, Sremčevići (Glišići, Mijailovići i Pavlovići), Srem, Alimpijevdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-563, Arnautovići (Radojičići), Novi Pazar, ne kaže se koju slavu slave.
-591, Brankovići (Markovići), Trn (Bugarska), Nikoljdan.
-934, Pejovići (Radosavljevići), Hercegovina, Ignjatijevdan.
-973, Radovanovići (Đakovići i Đekići), Sjenica, Jovanjdan.

Doseljeni u periodu od 1815. do 1903. godine:

-1147, Baralići (Marjanovići), Radmilović (Gruža), Nikoljdan.
-1165, Vasiljevići, Sjenica, Đurđic.
-1550, Petrovići, Lipnica (Gruža), Đurđevdan.
-1699, Živkovići, Grabovica (Čemernica), Đurđic.
-1755, Ivanovići, Ivanjica, Đurđevdan.
-1893, Pešići, nepoznato (Teverič), Aranđelovdan.
-1915, Avramovići, Berane (Makedonija), Mitrovdan.
-1970, Vukadinovići, Sjenica, Aranđelovdan.
-2021, Timotijevići, Kumanovo (Makedonija), Alimpijevdan.

Ostali podaci o selu.

Drača je 1903. godine imala 19 rodova sa 126 domova u kojima je, 1900. godine, živelo 469 stanovnika. Godine 1910. broj kuća iznosio je 139 a broj stanovnika 1030 da bi 31. januara 1921. godine, zbog velikog stradanja u Velikom ratu, u ovom selu živeo samo 461 stanonik.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.