Poreklo prezimena, selo Divostin (Stanovo-Kragujevac)

6. april 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Divostin, Gradska opština Stanovo, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Manastir u Divostinu posvećen Blagovestima
Manastir u Divostinu posvećen Blagovestima

 

Položaj sela.

Divostin je na obema stranama Milanovačkog Druma, severozapadno od Kragujevca, od koga je udaljen čas i četrt pešačkog hoda.

Vode.

Divostin spada u ona lepenička sela koja su najbogatija izvorima. Ima ih devet, od kojih su tri – Pervanovac, Česma i Šukovački Izvor u Gornjem i šest u Donjem Kraju od kojih se naročito ističu Kobiljača i Svetinja ili Divostinska Česma. Svetinja je kod crkve, lepo ozidana od kamena, teče na jednu lulu i spada i najjače i najbolje u celom području Lepenice. Streljačko udruženje je podiglo ovu divnu česmu sa poprsjem kralja Milana. Narod u okolini vruje u lekovitost ove vode od raznih bolesti. Iz ovih razloga u naročite dane ovde dolazi silan svet iz bliže i dalje okoline, da pije i da se umije vodom sa ovog „svetog“ izvora. I pored obilja u živoj vodi, seljani kopaju bunare, da bi imali vodu u svojoj blizini. Do sada ih ima tri i svi su u Donjem Kraju.
Divostinska Reka ne nanosi selu česte štete, jer plavi na svakih desetak godina kada potapa najniža polja seoska. Opasniji je potok Pervanovac, koji se češće razliva i potopi sva polja idući Kragujevcu.

Zemlje i šume.

Ziratna zemlja je između seoskih krajeva i van sela na daljini do 5 kilometara. U Šumaricama je „selska“ šuma veličine od 35 hektara. Nastala je na taj način, što je ovde bila ledina koju je celo selo zajednički pošumilo.
Seoski atar je veličine 601 hektar računajući tu i pomenutu „selsku“ šumu u Šumaricama. Od toga dolazi na ziratnu zemlju 405 – njive 360 i 45 – livade, dok šume zahvataju 196 hektara.
U ataru Divostina imaju svoja imanja meštani iz Drače, Poskurica i Kragujevca. Meštani Divostina imaju svoja imnja u atarima sela Drača i Poskurice.

Tip sela.

Divostin ima dva kraja; Gornji i Donji. Gornji Kraj je skoro četvrt časa hoda od druma, pod Radotićkom, Šukovskom i Bojovskom Glavicom i sa obe strana potoka Pervanovca. Donji Kraj je na obema stranama Divostinske Reke, počev od njenog izvora pa na niže. Kad se ide iz Kragujevca ka manastiru Drači, Gornji Kraj je desno a Donji levo od druma.
Oba divostinska kraja imaju po tri mahale ili kućne grupe. U Gornjem Kraju su mahale: Radotići, Šukovići-Šukovski i Maksimovići. U Donjem Kraju su mahale: Todorovići, Nektarijevići i Vujadinovići.
Ove mahale su međusobno udaljene 350 do 500 metara. Kroz oba kraja vode krivudave ulice.

Ime selu.

Selo je nazvano po istoimenom manastiru, na čijem je zemljištu podignut. Gornji i Donji Kraj su dobili mena prema položaju na kosi, koja deli vodu Pervanovca i Divostinske Reke.

Starine u selu.

U starine koje predstavljaju tragove ranijih naselja spadaju Crkvina, Staro Groblje i Staro Selo. Crkvina je na mestu gde su do skora bile ruševine i temelji manastira Divostina. Odmah do nje je Staro Groblje – hrišćansko – a ispod crkve je, desno od druma idući Kragujevcu, Staro Selo, u kome je nekad bio jak izvor Stublina.
Za manastir Divostin vele, da ga je sagradila nekakva lepota devojka za vlade despota Stevana Visokog. Zbog njegove divote dali su mu ime koje i on i selo danas imaju – Divostin. Kada ga je sagradila, ona se popela na Bojovsku Glavicu pa je, diveći se njegovoj lepoti, uzviknula:
-Divostine, divan li si! Grom te udario!
I tog trenutka navuče se gust oblak odonud sa brda, munje i grmljavina počeše nebo parati i prolamati, grom udari i – pogodi Divostin. Od veličanstvenog hrama ostadoše samo gomile ruševina, od kojih je docnije podignuta današnja seoska crkva.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Divostin je osnovan 1809. godine, kada se Karađorđe vraćao iz Sjenice i Novog Pazara i Šumadiju. On je postao od prnjavora manastira Divostin. Oba kraja nastala su istovremeno. Gornji su osnovali Radetići i Šukovići a Donji Vujadinovići, Nektarijevići i Todorovići. Od tih 5 osnavičkih rodova selo danas ima 49 domova, što je skoro 5/7 od ukupnog broja njegovih kuća.
-Selo je oko sredine 18. veka uneseno u kartu Hoamanovih poslednika kao Duverstein. Posle toga nalazi se tek na Ruskoj karti 1831. godine kao Divostine pa na Milenkovićevoj karti iz 1850. godine kao Divostinlj i na kraju, na Kipertovoj karti kao Diwostin.
U Upisnik 1818. godine uvedeno je kao Divostinj a u Naznačenie 1819. godine, Popisnik 1822. godine, kod Vuka 1827. godine i kod Pirha 1829. godine upisan je kao Divostin (Diwosstin). U Gavrilovićevom Rečniku iz 1846. godine zapisano je, prema tadašnjem pravopisu, kao Divostinđ.
Divostin je rastao rađanjem i doseljavanjem. Posle 1815. godine ovamo je doseljeno 12 rodova od kojih danas u selu ima 22 kuće.
Selo je naseljeno iz 6 oblasti, Stara Srbija mu je dala 8 rodova, Lepenica – 4, Nišava – 2, Gruža,Makednoja i Ibar po jedan rod.
U zbegove je došlo 5 rodova, na kupljeno imanje – 7, kao sluge – 2, a po jedan rod poreklo doseljenika su: abadžija, dunđer i baštovan.

Poreklo porodica:

Redni broj–prezime (ogranci)-odakle su doseljeni-Krsna slava.

Doseljeni u periodu od 1737. do. 1787. godine:

-88, Bataljevići, Sjenica, Lučindan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-618, Vujadinovići, Sjenica, Sv. Ćirilo i Metodije.
-895, Nektarijevići, Vapa kod Sjenice, Jelisijevdan.
-991, Radotići (Stevanovići), Kriva Reka kod Priboja, Nikoljdan.
-1066, Todorovići, Nova Varoš, Đurđevdan.
-1105, Šukovići, Sjenica, Lučindan.

Doseljeni u periodu od 1815. do 1903. godine:

-1200, Bojovići, Sjenica, Stevanjdan.
-1306, Jakovljevići (GajovićiGajići i Gajičići), Polumir – zaseok Odmenje (Ibar), Srđevdan.
-1337, Jankovići, Pirot, Nikoljdan.
-1388, Maksimovići, nepoznato (Donje Jarušice), Nikoljdan.
-1439, Milenkovići, Dubrava (Gruža), Nikoljdan.
-1476, Jevtovići, nepoznato (Ramaća), Sv. Vrači.
-1503, Prokovići, Sjenica, Đurđevdan.
-1534, Nikolići, Timok, Jovanjdan.
-1587, Zlatkovići, Veles (Makedonija), Nikoljdan.
-1870, Ilići, nepoznato (Cerovac), Aranđelovdan.
-2126, Petrovići, nepoznato (Dragobraća), Tomindan.

Ostali podaci o selu.

Divostin je 1903. godine imao 17 rodova u 71 kući sa 411 stanovnika. Na dan 31. decembra 1910. godine ovde je bilo 77 domova sa 508 stanovnika, a 31. januara 1921. godine broj stanovnike je iznosio 454.
Seosko groblje je na desnoj strani druma, idući Drači. Ono je prema crkvi blizu potoka Čerenovca. Do pre 56 godina bilo je u crkvenoj porti, odakle je ovamo premešteno. U porti imaju dve trpetare.
Zavetina su Mladenci a litija se nosi na Drugi dan Duhova.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.