Poreklo stanovništva sela Novo Selo (po knjizi i raniji naziv Novi Adžibegovac), opština Velika Plana – Podunavski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Novo Selo je na levj strani Lepenice i Velike Morave. Od prve je udaljeno 1,5 kilometra prema zapadu a od druge oko 3 kilometra ka jugozapadu. Seoske kuće su sa obe strane Carigradskog Druma i železničke pruge Beograd – Niš; one su gotovo u rečnoj ravni a samo je mali broj njihov na prelomu strana i doline.
Vode.
Kroz selo teče sa zapada na istok potok Gibavica koja se uliva u moravište – moravsku mrtvaju – Glogovačko Blato i koji prima sa leve strane potok Šupenjak. Ovi potoci ne pričinjavaju nikada znatnije štete seoskim poljima. Velika Morava i Lepenica plave ponekad ali njihove vode ne može da dosegne do seoksih kuća.
Stanovništvo se za sve potrebe služi samo vodom iz kopanih đermova. Retko koja ga kuća nema. U njima voda raste ili opada prema vodostaju Velike Morave, ali ne presušuje čak ni za vreme najsuvljih leta.
Zemlje i šume.
Polja i šume su većinom u neposrednoj blizini oko sela, ali do najdaljih se mora hodati čitav čas i po. Novo Selo ima u prostoru 1238,4 hektara od čega je pod njivama i voćnjacima 1070,35 ha, pod livadama 54 a pod šumama i utrinama 113,95 hektara. Ovde se uračunava i zajednička seoska šuma u Aliji, koja zahvata 14,04 hektara. Sva ziratna zemlja je u drugom ziratnom a sva šuma u drugom šumskom redu. U ataru Novog Sela imaju svoju zemlju meštani Rakinca, Radovanja, Markovca, Starog Sela na levom slivu, kao i Kušiljeva ili Glogovca na desnom slivu Velike Morave. Meštani Novog Sela pripada dosta zemlje u atarima Markovca, Rakinca, Radovanja, Lapova, Starog Sela, Kušiljeva i Velike Plane u neposrednom slivu Velike Morave.
Tip sela.
Novo Selo je zbijeno, drumsko i ušoreno selo. Ono se deli na dva kraja, koji prelaze jedan u drugi i zovu se Novo Selo i Vlaški Kraj. Rastavlja ih potok Gibavica gde su prvi na levoj a drugi na desnoj strani ovog potoka. Šorovi su na Carigradskom Drumu i na železničkoj pruzi koja prolazi kroz sredinu sela. Osim toga ima nekoliko sporednih ulica, koje se seku sa sa šorovima u obliku krsta ili pod kosim uglom.
U selu je 1903. godine bilo 67 rodova u 258 kuća sa 1378 stanovnika, među kojima su dva roda cincarska, 2 ciganska-romska i jedan rod arnautski. Pre početka Balkanskih ratova, 31 decembra 1910. godine selo je imalo 293 kuće sa 1608 stanovnika a 31 januara 1921. godine u njemu je živelo 1364 duša.
Danas su umrli kopaju u tri groblja: Jedno je u Livadi, drugo u Đermu a treće u Žaovu.
Litija se nosi na Prvi dan Svete Trojice a seoska zavetina je Vidovdan.
Ime selu.
Selu su dali ime njegovi osnivači, koji su se ovamo doselili iz Starog Adžibegovca (Starog Sela) zbog moravskih poplava. Ime Adžibegovac postalo je od imena Hadži-bega, za koga meštani kažu da je bio gospodar na kome je osnovan Stari Adžibegovac, sada Staro Selo. Vlaški Kraj je nazvan po tri roda doseljenih iz mlavskog sela Ždrela, koje su zvali Vlasima, jer su pored srpskog govorili i vlaški.
Starine u selu.
U Novom Selu postoje tri srednjovekovne srpske starine; Selište, Staro Groblje i Crkvina. Selište je u ravnici blizu Zapadne Morave. Njegovi bivši stanovnici su se raselili, kud-koji, po Srbiji za vreme Prvog ustanka. Staro Groblje je bilo u Žaovu, koje je danas poorano i uništeno i, bez sumnje, pripadalo je ranijem naselju. Meštani su kamenove sa tog groblja uzidali u svoje kuće. Tu je u blizini i Crkvina, gde su nađeni temelji crkve, kamen koji je služio kao časna trpeza i parčad od poleleja. Po ciglama se videlo da nije bila rimska, po svoj prilici bila je srednjovekovna srpska crkva. Na Karauli je bila straža u tursko doba za čuvanje druma od hajduka. Na Turke opominje i ime polja Beglučina.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Novo Selo (Novi Adžibegovac) spada u najmlađa lepenička sela, jer je osnovano oko 1830. godine. Selo postalo na privremenim naseljima (trlima) meštana Starog Sela – Starog Adžibegovca. Najpre se doselilo 20 a uskoro, za njima, još 25 rodova.
Novo Selo je raslo poglavito doseljavanjem, što se i danas dešava, jer ima dobre saobraćajne komunikacije kao i vanredno plodno zemljište.
Godine 1830. doseljeni su:
Redni broj, prezime(ogranak)-odakle su doseljeni-Krsna slava.
-1230,Aničići, Mozgovo (Moravica), Aranđelovdan.
-1231,Antići, Mozgovo, Nikoljdan.
-1232,Arsići (Jovanovići), Mozgovo, Nikoljdan.
-1233,Bogosavljevići (Milenkovići, Markovići i Spasojevići), Mozgovo, Alimpijevdan.
-1234,Bodići (Grujići), Mozgovo, Jovanjdan.
-1235,Bradilovići, Mozgovo, Nikoljdan.
-1236,Bugarčići (Jovanovići), Trn (Bugarsk), Đurđevdan.
-1238,Veselinovići, Mozgovo, Alimpijevdan
-1239,Vesići, Mozgovo, Aranđelovdan.
-1240,Vulići, Mozgovo, Jovanjdan.
-1241,Vučići (Mikići), Mozgovo, Jovanjdan.
-1242,Vučići, Mozgovo, Nikoljdan.
-1243,Genčići, Mozgovo, Nikoljdan.
-1244,Golubovići, Mozgovo, Đurđevdan.
-1245,Dačići, Dragačevo, Nikoljdan.
-1246,Đokići, Mozgovo, Jovanjdan.
-1247,Đorđevići (Đurići), Mozgovo, Nikoljdan.
-1248,Đurđevići, Mozgovo, Sv. Petka.
-1250,Jakovljevići, Mozgovo, Sv. Vrači.
-1251,Jovanovići, Mozgovo, Nikoljdan.
-1252,Jovanovići, Mozgovo, Aranđelovdan.
-1253,Jolkići (Paunovići i Jolkići), Ždrelo (Mlava), Velika Gospojina.
-1254,Kojići, Mozgovo, Andrijevdan.
-1255,Krštenići (Vojkići), Mozgovo, Sv. Petka.
-1258,Miljkovići, Mozgovo, Jovanjdan.
-1259,Nešići (Milenkovići), Mozgovo, Jovanjdan.
-1260,Nikolčići (Jovančići), Mozgovo, Aranđelovdan.
-1261,Petrovići (Đorđevići i Petrovići), Mozgovo, Nikoljdan.
-1262,Radovanovići, Ždrelo, Nikoljdan.
-1263,Rakići, Mozgovo, Đurđevdan.
-1264,Ružići, Mozgovo, Nikoljdan.
-1265,Savići, Vranje, Jovanjdan.
-1266,Spasići, Mozgovo, Aranđelovdan.
-1267,Spasojevići (Cvetkovići, Spasojevići i Pešići), Mozgovo, Aranđelovdan.
-1268,Srebrići, Mozgoo, Đurđevdan.
-1269,Stojadinovići (Stojanovići, Stojadinovići, Lazići i Nikolići), Sokobanja, Jovanjdan.
-1270,Stojakovići (Miloševići i Stojkovići), Kolašin (Stara Srbija), Mratindan.
-1271,Stojankovići, Mozgovo, Nikoljdan.
-1272,Stojanovići, Mozgovo, Nikoljdan.
-1273,Stojanovići, Mozgovo, Aranđelovdan.
-1274,Tomići, Mozgovo, Đurđevdan.
-1275,Trailovići, Ždrelo, Nikoljdan.
-1276,Trailovići, Mozgovo, Alimpijevdan.
-1277,Trujkići (Paunovići), Mozgovo, Velika Gospojina
-1278,Cenići (Vučkovići), Mozgovo, Aranđelovdan.
Doseljeni 1848. godine:
-1408, Rosići, Korunci (Crna Gora), Mratindan.
Doseljeni 1853. godine:
-1472, Radovanovići (Jovanovići i Radovanovići), Kušiljevo (Donji sliv V. Morave), Verižice.
Doseljeni 1857. godine:
-1511, Jovanovići, Kušiljevo, Nikoljdan.
Doseljeni 1858. godine:
-1520, Krstići, nepoznato (Markovac), Đurđevdan.
Doseljeni 1860. godine:
-1548, Pavići, Svilajnac, Đurđevdan.
Doseljeni 1878. godine:
-1846, Živkovići, nepoznato (Lapovo), Nikoljdan.
Doseljeni 1882. godine:
-1906, Mitrovići, Kušiljevo, Stevanjdan.
Doseljeni 1883. godine:
-1934, Radovanovići, Kopljare (Jasenica), Lučindan.
Doseljeni 1887. godine:
-1975, Milovanovići, Mala Plana (Jasenica), Sv. Vrači.
Doseljeni 1888. godine:
-1988, Miloševići, Kušiljevo, Sv. Petka.
-1994, Savići, Banat, Nikoljdan.
Doseljeni 1890. godine:
-2014, Vučkovići, Kose (Bugarska), Aranđelovdan.
Doseljeni 1893. godine:
-2054, Aćimovići, Bosna, Nikoljdan.
-2077, Stejići, Banat, Stevanjdan.
Doseljeni 1899. godine:
-2150, Vidojkovići, Paraćin, Nikoljdan.
Doseljeni 1900. godine:
-2156, Jankovići, Vranje, Aranđelovdan.
Doseljeni 1902. godine:
-2188, Ristići, Požarevac, Sv. Atanasije.
Cigani – Romi.
Doseljeni 1868. godine:
-2245, Petrovići, Garaši (Ljig), Sv. Petka.
Doseljeni 1873. godine:
-2251, Tomići, Baničina (Jasenica), Nikoljdan.
Cincari.
Doseljeni 1863. godine.
-2285, Trifunovići, Magarevo (Makedonija), Nikoljdan.
Doseljeni 1883. godine:
-2294, Jovanovići, Goleš (Makedonija), Sv. Atanasije.
Arnauti-Albanci.
Doseljeni 1895. godine:
-Andrejević, Debar (Makedonija), ne slave.
IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
*
DODATAK:Popis stanovnika Novog Adžibegovca iz 1863. godine
22. april 2015. u 13:33
natasasa
Moj otac je bio Novoadžibegovčanin koji je bio zaljubljen u istorijat svoje familije a i sela. Rođen je 1910. godine. U zaostavštini je ostalo više desetina, pa i stotina, strana kucanog teksta i zabeleški o svemu vezanom za Novi Adžibegovac. Tu njegovu zaostavštinu sada obrađujem i prebacujem u digitalni oblik.
Ne malo sam se obradovao kada mi je supruga ukazala na Vaš rad, a pogotovo što se pozivate na knjige Todora Radivojevića, za koje moj otac nije znao ili mu nisu bile dostupne. Knjige sam skinuo sa Interneta i njihovi delovi vezani za Novi Adžibegovac će biti pridodati očevom radu.
Na Vaš rad nemam nekih primedbi pošto ste se držali podataka sadržanih u knjigama. Jedina primedba bi bila da je naziv potoka ŠUŠENJAK a ne Šupenjak, no slova Š i P su jedno do drugih na tastaturi.
Sada bih se osvrnuo na knjige Todora Radivojevića.
1. Trebalo bi imati na umu da su istraživanja Todora Radivojevića završena i da su u njima obrađeni podaci zaključno sa 1903.godinom, i da je opšti deo rada pod nazivom „Lepenica“ objavljen 1910. godine u VII knjizi „Naselja“ (15. Knjiga Srpskog Etnografskog zbornika). Tek 14. februara 1930. godine rad se štampa kao posebna knjiga „Naselja u Lepenici“.
2. Zato me i čudi što, 6 godina od kako Lepenica ne protiče kroz Novi Adžibegovac, on navodi “Novi Adžibegovac je na levoj strani Lepenice i Morave. Od prve je udaljen 1,5 km. prema zapadu, a od druge oko 3 km. ka jugozapadu.”, što ste i Vi naveli u Vašem radu na portalu, kada:
Lepenica je od velike poplave 1897.godine, kada je Velika Morava presekla njen tok i skrenula je kod Rogota (teritorija Batočine – Lapova), tako da se kod Miljkovog manastira uliva u Veliku Moravu kao njena leva pritoka. Od te 1897.godine ona ne protiče kroz atare Markovca i Novog Sela. Njenim koritom je nastavila da teče njena leva pritoka reka Rača. Godine 1962. graditelji autoputa Bratstvo – jedinstvo su presekli tok reke Rače i skrenuli ga u Moravu na nekoliko stotine metara nizvodno od mosta za Svilajnac, tako da ni ona više ne prolazi kroz atar Novog Sela.
3. Što se tiče prikazanih podataka, Radivojević se u samom startu svoje knjige „Naselja u Lepenici“ na strani 6 u fusnoti broj 4 ograđuje rečima:
„Podatke o selu i poreklu stanovništva u njemu dobio sam vrlo teško, jer su seljani dugo vremena bili nepoverljivi prema meni ne znajući u kakvom ih cilju tražim. Svet se plašio povećanja poreza. I tek kada sam treće (uzastopne) godine ponovo došao u ispitivanja, uspeo sam da saznam što mi je bilo potrebno. U tome mi je mnogo pomogao Božidr Donić, učitelj seoski, koji mi je davao i pismena obaveštenja prilikom sređivanja građe.“
4. Sada bih se osvrnuo na porekla porodica:
4.1. Nikada nisam čuo da porodično prezime nasleđuje deda po unuku.
Takav presedan Radivojević čini sa prezimenom Spasojevići (br. 1267) koji u svom sastavu ima porodice: Spasojević, Cvetković i Pešić. U Novi Adžibegovac se naselio njihov zajednički predak Cvetko Mihailović (po ocu Mihailu) sa: sinom Milutinom (1772.) i unukom Pešom (1793.-1863.); sinom Milanom (1774.) i unukom Spasojem (1804.-); kao i sinom Ivanom (1776.) i unukom Mihailom (1808-1870.). Cvetko Mihailović je rođen u Kosovskom Kolašinu. Pre Kočinog rata (1788-1791.) sa svojim ocem Mihailom, naselio u Homoljsko selo Strmosten, gde je ostao oko trideset godina uglavnom se baveći stočarenjem. Ivanovi, odnosno Mihailovi potomci i dalje čuvaju i nose prezime svog najstarijeg pretka Cvetka Mihailovića – Kosovca, koji je jedini rođen na Kosovu, dok su njegovi sinovi i unuci rođeni u Strmostenu, a ostali potomci u Adžibegovcu. U popisima 1824 i 1832.godine Peša je popisan kao Peša M. Cvetković, dok njegovi potomci po njemu nose prezime Pešić. Spasojevi potomci nose novo prezime Spasojević po Spasoju.
4.2. Ako se kao referentni popis stanovništva uzme popis iz 1863.godine kada skoro niko u Srbiji nije ostao nepopisan, a čiji izvod za Novi Adžibegovac se može naći u knjizi Dr. Branka Peruničića: „Popis stanovništva i poljoprivreda sreza Jaseničkog 1863.god.” Izdanje SO Smed. Palanka 1978.god. strane 644-666, onda Radivojevićeve tabele sa prezimenima žitelja Novog Adžibegovca se ne mogu smatrati kao tačne. Neslaganje je kod velikog broja prezimena, od toga da ih upošte nema do toga da se ne slažu godine doseljavanja.
4.3. Ako se u istraživanje uključe i popisi ovaca i koza 1824. i 1832.godine, koje se mogu naći u knjizi Dr. Branka Peruničića: „Naselje i grad Smederevo“, tačnost podataka u knjizi “Lepenica” se dovodi u pitanje.
4.4. Kao zaključak opet se vratite na tačku 3 (tri).
[email protected]
19. mart 2021. u 16:48
natasasa
Rukopisi iz zaostavštine mog pokojnog oca Borisava (Stevana) Cvetkovića su kompletno digitalizovani i biće dostupni svakome ko se javi na moj email:
[email protected].
Rukopisi sadrže:
– knjigu : “MOJE NOVO SELO ADŽIBEGOVAC” – sve što se moglo naći u literaturi, a i lično doživeti do 1943.godine
– Rodoslov porodice CVETKOVIĆ – tabelarni pregled + kratki životopis za svakog navedenog člana do 2019. godine.
– Rodoslov porodice PEŠIĆ – tabelarni pregled + kratki životopis za svakog navedenog člana do 1988. godine.
– Rodoslov porodice SPASOJEVIĆ – tabelarni pregled + kratki životopis za svakog navedenog člana do 1988. godine.
– Nekoliko knjiga sa crticama iz života žitelja Novog Adžibegovca koje su pisane 1960-ih godina.
Sve ovo nudim i sajtu Poreklo.
Takođe, , Nadam se da ću, ako to dozvoli ova pošast, sve papire njegovih rukopisa predati i Istorijskom arhivu u Smederevskoj Palanci (koji pokriva opštinu Velika Plana i samim tim i Novo selo).