Poreklo prezimena, selo Dragušica (Knić)

10. februar 2015.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Dragušica, opština Knić – Šumadijski okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Položaj sela – topografske prilike.

Selo se nalazi na stranama krečnjačke Dragušičke Čukare i na temenu njenom, gde se ona spušta i čini blagu presedlinu između toga sela i Knića. Severna i severozapadna strana toga brega je jako strma, te je nemoguća i za nastanjivanje i za obrađivanje, te je stoga ona samo pošumljena.

Vode.

Izvori u selu su: Buban, Izvor i Kusovački Bunar. Ovaj poslednji je dobio ime od kada je jedna familija (Simovići) iz ovog sela proterana u Kusovac.

Zemlje i šume.

Seoske šume i utrine su na na Dragušičkoj Čukari – Strana i Zbeg.

Tip sela.
Selo je razbijenog tipa. Donji kraj u selu zovu Ratarica, dok za gornji kraj nemaju ime do Dragušica.

Starine u selu.

U selu postoje tri crkvine. Ostaci od njih su vrlo neznatni. U sadašnjem groblju bilo je starinsko groblje. Pored Gruže je tursko groblje.

Postanak sela i poreklo familija.

Nema nijedne familije u selu da je starija od Prvog srpskog ustanka. Sve su one doseljene, verovatno, 1809. godine. Dovde je dopirao atar Knića te im knez Teodosije iz Knića nije hteo dopustiti da se na njemu nasele. Onda se neki Đeka – knez i subaša pod Karađorđem – požali gospodaru na Knićane i Karađorđe im bude na pomoći. Tada je u Kniću, kažu, bilo svega sedam kuća. Nekoliko familja, koje su docnije ovde došle ili su opet od Sjenice ili obližnjih sela.
-Todorovići. Doselila se braća Radovan, Radosav i Milosav iz sela Mojstira na vodi Bistrici. Doselili su se za vreme Karađorđevog pohoda na Sjenicu. Od ukupno 25 kuća 17 ih je u Ratarici. Slave Jovanjdan.
-Krsmanovići. Doselila se braća Nedo – od koga nema potomaka – i Vuksan od Sjenice. Slave Jovanjdan.
-Blaćani. Doselila se braća Milić i Janićije iz sela Zablaća kod Sjenice u Karađorđevo vreme. Slave Đurđevdan.
-Bankovići su svi u Ratarici. Doselila se braća Banko i Marko iz Brusova kod Sjenice za vreme Karađorđa. Slave Lučindan.
-Krdžići su doseljeni za vreme Karađorđa od Sjenice. Simovići u Kusovcu su im familija. Slave Trifundan.
-Bojanići su u Ratarici. Došli su iz Knića pre oko 80 godina a starinom su od Sjenice. Slave Andrijevdan.
-Maksimovići su došli u ovo selo pre 40-50 godina a starinom su od Sjenice, odakle su došli u Srbiju za vreme Karađorđa. Slave Nikoljdan.
-Glišovići su došli pre 45 godina iz Miločaja. Slave Sv. Joakim i Ana.
-Vukojičići su došli pre 30 godina iz Kojinovića u Starom Vlahu. Slave Nikoljdan.
-Jelići su došli pre 30 godina iz sela Mangura u Starom Vlahu. Slave Đurđevdan.

IZVOR: Mihailo Dragić „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Radoje Savićević

    Ovde postoji jedna štamparska greška. Naime, selo iz koga su se doselili Todorovići zove se Mojstir i nalazi se na reci Bistrici (sadašnja opština Bijelo Polje).
    Takođe nedostaje i familija Radojković koja je zajedničkog porekla sa Todorovićima i koja takođe slavi Svetog Jovana.
    Knez Đeka koji se spominje je Đeka Todorović koji se spominje i u jednom pismu upućenom Knezu Milošu 14.aprila 1820. godine, kao jedan od gružanskih knezova.

  2. Aleksandar Bekan Todorovic

    Tako je, kao nosilac porodicne loze Todorovic, potvrdjuem ispavku! 🙂

  3. Dejan Krsmanovic

    Ja sam iz Dragusice od Krsmanovica.
    Imate gresku, nasa slava nije Jovandan nego Nikoljdan.