Poreklo prezimena, selo Vučkovica (Knić)

2. februar 2015.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Vučkovica, opština Knić – Šumadijski okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela – topografske prilike.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Selo se nalazi na zapadnim stranama razvođa slivova reka Lepenice i Gruže. Seoske kuće su poglavito na jednoj terasi ripanjske faze, ali se penju i na kačersku površ, koja je ispresecana sa nekoliko potoka u suvih jaruga. Manji broj vučkovačkih kuća spustio se u ribešku ravnicu i one su novijeg datuma; podignute su na mestima ranijih trla. Pored druma takođe ima nekoliko kuća.

Vode.

U selu ima nekoliko izvora ali se poglavito služe vodom sa bunara. U Sređanima su izvori Ilovača i Bubanac; u Štavljanima je izvor Slatina, koji skoro nikada ne presuši.

Tip sela, zemlje i šume.

Selo je razbijenog tipa. Deli se na tri kraja: Orašani, Sredina (Sređani) i Štavljani. Kuće su nepravilno rasturene i sa velikim okućnicama po stranama bregova ili njihovim temenima. Često jedna kuća zauzima čitav jedan breg i tu je ostalo imanje. Inače su njive van sela u ribeškoj ravnici. Mahala Štavaljani jasno je odvojena potokom Ilovačom i brdom Lipom. Između mahala su njive po stranama brda. Kuće prema ribeškoj ravnici nisu tako rasturene, jer je niža površ bolje očuvana i vrlo zgodna za naseljavanje, dok su u ostalim krajevima više razbijena u izolovana brda. Selo ima u polju desetak trla, gde se zimi čuva stoka, od Mitrovdana do Đurđevdana. Leti je stoka kod kuće u naročitim zgradama za to podignutim.
Šuma zvana Studenac, više škole, i Zmajevac su opštinske šume.

Starine u selu.

Ispod kafane sa desne strane druma je Latinsko Groblje. Na kamenim pločama nema nikakvih znakova niti natpisa. Priča se da je tu bila crkva. Danas nema od nje nikakvog traga, po narodnom verovanju ona je „odletela“.

Postanak sela i poreklo porodica.

U selu nema ni jedna familija koja se smatra starinačkom. Doseljavanje je izgleda bilo u vreme Prvog ustanka; samo jedna familija od današnjih može biti da je starija.

U zaseoku Orašanima su ove familije:

-Mišovići su najstariji doseljenici. Slave Aranđelovdan.
-Buđevci. Doselila su se braća Rako (Radič) i Pavle („Škrbac“) iz Buđeva; peto koleno do danas. Slave Aranđelovdan.
-Đerkovići. Ded Đerko je došao iz Buđeva i našao ovde svoje rođake Buđevce, pa se tu nastanio. Slave Aranđelovdan.
-Pavlovići. Došao ded iz Adžinih Livada (u Lepenici), gde se danas prezivaju Perovići*. Ima jedna kuća u Grošnici. Starinom su od Žabljaka u Crnoj Gori. Slave Jovanjdan.
*Po g. T. Radivojeviću ovi su od Vape-vode kod Sjenice.
-Mihajlovići. Otac došao iz Konjuše pre 35 godina ženi u kuću. Ne kaže se koju slavu slave.

U mahali Sredina su ove porodice:

-Mišovići su ista familija sa Mišovićima u mahali Orašanima.
-Jekići su od Buđevaca. Slave Aranđelovdan.
-Mekovići (Novičevići). Meko brat od strica Raku došao iz Buđeva. Slave Aranđelovdan.
-Guberina. Praded doseljen iz Guberina kod Buđeva. Slave Aranđelovdan.
-Barlovi. Došao praded iz Luka, po svoj prilici onih kod Nove Varoši. Imaju rodbinu u Vitkovcu i Čukojevcu (Donja Gruža). Slave Lučindan.
-Todorovići i Jokovići. Došao praded iz „Stare Srbije“ verovtano iz okoline Sjenice. Slave Jovanjdan.

U kraju Štavljani su ove porodice.

-Štavljani. Došao praded iz Štavlja kod Sjenice. Slave Đurđevdan.
-Mačužići. Čukunded došao od Sjenice pre Prvog ustanka. O imenu ove porodice priča se ovako: Jedan od Mačužića žalio se Todoru Tucaku na svoje prezime i tražio da ga promeni, a ovaj mu rekao:
-Ćuti ni moje nije bolje.
O nastanku prezimena – kažu – da im je bila velika zadruga pa imala mnogo staraca i svaki je imao po mačugu te zbog tolikih mačuga nazvaše Mačužići. Imaju rodbine u Grivcu, Ljubostinji i Guči. Slave Đurđevdan.
-Bogdanovići. Praded došao iz Štavlja. Slave Đurđevdan.
-Blagojevići. Pretka dovela majka iz Lipnice. Slave Nikoljdan.
-Zimonje su iz Crne Gore („od Cetinja“). Došla tri brata; jedan u Vučkovicu, drugi u Sibnicu a treći u Goračić u Dragačevu. Tvrde da je Bogdan Zimonjić, poznati hercegovački junak od iste porodice. Slave Aranđelovdan.
-Milojevići su jedna od starijih porodica, ali joj se ne zna poreklo. Slave Đurđevdan.
-Ćumići su poreklom iz Kolašina. Doselili se braća Radivoje (?) u Zakuti (od koga su današnji Kojići), Jovo se nastanio ovde, a jedan otišao u Stragare, gde iz zovu Kosovcima. Slave Sv. Petku.

IZVOR: Mihailo Dragić „Gruža“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Dobrivje

    Ima jos I drugih familija kao sto su Jovanovici, Spasojevici, Krunici itd ??