Poreklo prezimena, selo Velike Pčelice (Pivara, Kragujevac)

29. novembar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva Velike Pčelice (do 1965. Velika Pčelica), Gradska opština Pivara, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjizi Todora Bušetića „Levač“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

natpis ispod fotografije...
natpis ispod fotografije…

Položaj sela.

Sadašnji Levač čine prirodne granice: Gledićske Planine, Crni Vrh; od Crnog Vrha pravom linijom pored planine Juhor na Golijsku Moravu. Dakle, strogo uzevši Levač se nalazi između Gledićskih Planina, Juhora i Golijske Morave.

Na tom prostoru nalazi se selo Velika Pčelica.

Vode.

Meštani Velike Pčelice piju vodu sa izvora.

Tip sela.

Selo Velika Pčelica je selo zbijenog tipa.

Starine u selu.

Između Velike Pčelice i Donje Sabante postoji brdo Straža, gde je bila straža, koja je čuvala Kragujevac od turskih napada. Sa tog brda vidi se ceo Kragujevac a dvogledom Jagodina i Kruševac.

-U Velikoj Pčelici je Streljin Zbeg, tako nazvan po nekakvom starcu Strelji, koji je u planini Malom Jasiku krio narod od Turaka.

-Postoje razvaline u ovom selu od manastira Denjkovca i jedne bez imena. Denjkovac je ležao na obali Dulenke. Zid mu je visok jedan metar. Ima i kamen sa pločom časne trpeze.*

*Priča se da je tu živeo neki vladika sa kaluđerima. Neki hajduci naume da vladici otmu novac pa mu noću uhvate slugu u vinogradu više manastira. Primoraju ga da izazove vladiku napolje da mu otvori, rekavši da ga je uhvatila groznica. Vladika otvori, te mu tako upadni hajduci i zatraže mu novac. Vladika pođe sa njima u isposnicu Raletinac, gde je držao novac. U putu se razdani-svane. Hajduci ubiju vladiku i tu bude zakopan, te se to mesto sada zove Vladičin Grob.

U Velikoj Pčelici postoji 15 starih grobljišta, koje „srpskih“ koje „madžarskih“.

 

Poreklo stanovništva.

U Velikoj Pčelici ima 259 kuća.

Porodice su:

Piperi su doseljenici iz Crne Gore od Pipera. Priča se da su nekada zgrešili za nešto turskom vladaru. Ovaj onda zatraži od crnogorskog kneza da mu izda sve Pipere, obećavajući de neće više nikada udarati na Crnu Goru. Knez ima odmah naredi da se sele te se oni razbegnu koje-kuda. Još promene i slave, da bi se što bolje sakrili. Tako su ovi Piperi slavili Vidovdan a danas slave Aranđelovdan jesenji a preslavljaju Aranđelovdan letnji a ranije su preslavljali Sv. Ćirila i Metodija, te ni danas ne rade na taj dan.

Stalevići su se doselili iz Crne Gore, slave Aranđelovdan jesenji a prekađuju Aranđelovdan letnji.

Ćukovići su se doselili sa Kosova. Slave Đurđevdan, preslave nemaju.

Brakovići su doseljenici sa Kosova, slave Nikoljdan jesenji a preslavljaju Nikoljdan letnji.

Topličani su se doselili iz Toplice, slave Jovanjdan, preslavljaju Nikoljdan letnji.

Kosovci su doseljenici sa Kosova, slave Jovanjdan.

Milići su doseljenici sa Morače u Crnoj Gori, slave Aranđelovdan a prekađuju Aranđelovdan letnji.

Arsići su se doselili sa Rudnika, slave Stevanjdan zimski a preslavljaju letnji.

Vasovići…. ili Vesovići*

*Ne piše ništa osim prezimena, op. Milodan.

Milašinovići – Bugari*

*Uzeto iz imenika porodičnih prezimena.

Sem litije svako selo ima i bogomolju. To je jedan dan u godini, koji su uzimali da svetkuju kada je vladao pomor među ljudima ili stokom. Velika Pčelica slavo bogomolju Todorovu Subotu.

Zanimanje stanovništva.

U Velikoj Pčelici, budući da ne žive u planinskih predelima, meštani se najviše bave zemljoradnjom, zatim voćarstvom a ponajmanje stočarstvom. Osim toga bave se vinogradarstvom, pčelarstvom, svilarstvom i ručnim radovima.

 

IZVORTodor Bušetić – Levač. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Aleksandra

    Postoje jos porodica koje zive u centru sela…na primer cela famila Popovica je tu…treba i to ubaciti