Poreklo prezimena, selo Glogovac (Jagodina)

11. novembar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Glogovac, grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Glogovcu
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Glogovcu

Položaj sela.

Glogovac je na desnoj strani Velike Morave, na jednoj uzvišici. Kroz selo protiče Utrinski Potok.

Zemlje i šume.

Delovi seoskog atara su: Ključ (moravski), Trstenik, Ersko Gumno, Svračak, Veluće – gde je nekada bilo selo istog imena, Grnčar (zajednička šuma), Utrina, Smrdan, Mlaka, Tutino Brdo, Dubrava i Anište.

Tip sela.

Selo se deli na: Gornju, Srednju, Vesicku i Krvarsku Malu. U selu je oko 200 kuća sa 9 rodova. Godine 1819. u selu je bilo 43 kuće sa 47 poreskih glava a 1870. godine imalo je 157 poreskih glava.

Ime selu.

Predanje veli da je selo dobilo ime po glogovima kojih je ovde nekada mnogo bilo.

Starine u selu.

U Veluću i Trsteniku, gde su nekada bila naselja sa istim imenima meštani su nalazili komade starinskog oružja i posuđa, stare novce i druge starinske predmete.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Glogovac je po predanju postojao još pre Kosova, ali od pre 200 i više godina sa njim spojila još sela Trstenik, Veluće i jedan deo Dražimirovca. Ova sela u doba spajanja nisu imala više od 10 kuća.

U Gornjoj Mali su:

Matejići, slave Tomindan, jesenjei i letnji. Doselili su se iz Dražimirovca pre 200 i više godina.

Lazarovci, slave Nikoljdan. Doselili su se iz starog Veluća.

Pavkovići, slave Nikoljdan. Doselili su se pe 200 godina iz starog Trstenika.

U Srednjoj Mali su:

Stojkovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili su se pre 120 godina iz Lasova u Crnoj Reci. Misli se da su nekada bili Vlasi i da su se posrbili.

Stevići, slave Andrijevdan. Oni su starinci.

Martići, slave Nikoljdan. I oni su starinci.

U Vesickoj Mali su:

Vesići, slave Jovanjdan, zimski i letnji. Oni su starinci.

U Krvarskoj Mali su:

Jokići, slave Đurđic i Đurđevdan. Oni su starinci. Od njih je bio Tatar Bogdan, poznata ličnost iz vremena Obrenovića.

Lazići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz starog Veluća pre 200 godina gde su bili starinci.

Seoska slava je Drugi dan Trojica a zavetine su: Lazareva Subota – radi zdravlja stoke, Markovdan – radi zdravlja orača i kopača i Sv. Todor – za zdravlje ljudi.

 

IZVORStanoje Mijatović – Resava. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

DODATAK: Legenda o nastanku sela

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.