Poreklo prezimena, selo Bela Voda (Kruševac)

23. oktobar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bela Voda, grad Kruševac – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Selo se nalazi većim delom na jednoj zaravni, koja je kao stepenica između moravske ravni i kose kukljanskog Gradišta iznad sela.

A ima kuća i u ravni ispod druma Kruševac – Jasika – Trstenik. Ovaj deo se počeo naseljavati u najnovije vreme. Od Morave je udaljeno 1-2 kilometra a položaj mu je sličan veliko-drenovskom. Zapadnim krajem sela teče Brajkovik ili Brajkovački Potok, koji u pomoravskoj ravni nema stalnog korita, te belovođanima čini grdne štete. Tekući po dnu sela prima vodu iz belovodske česme, potoka Umnjaka i Belovana i utiče u Golijsku Moravu. Svi ovi potoci leti presušuju. I Morava, kada se izlije, nanosi ključu štete.

Bela Voda

Vode.

Selo pije vodu bunarsku i vodu sa česme. U selu postoji samo jedna česma, ali sa te česme vodu zahvata vodu skoro pola sela. Ova česma je pod brdom od zaravni, desno od druma. Tu, u njenoj blizini kupi se narod o praznicima i nalaze se dućani, sudnica i škola. Česma je podignuta u vidu kvadratne kućice, čija je svaka strana duga 3 metra a visoka sa krovom 3,5 metra. Sva je od tesanog peščara. Sa tri strane postoje po dva točka iz kojih izbijaju tako jaki mlazevi vode da usred leta jedan točak za 5 sekunci napuni litar vode. Ova se voda drži za najbolju i najjaču vodu u Temniću a iza nje bi došla veliko-drenovska.

Zemlje i šume.

U moravskoj ravnici zemlja je vrlo rodna, tako i u selu, ali je nad selom slaba i nerodna prljuša.

Šuma je na severnoj strani sela, ali je sitna i znatno proređena.

Tip sela.

Selo je dosta zbijeno. U sredini su kuće gušće a po krajevima ređe. U proseku između kuća je razmak od 30 do 50 metara. Selo se deli na Gornju – na zapadnom kraju, Srednju – koja zahvata sredinu sela i Donju Malu – na istočnoj strani sela. Između pojedinih mala su sokaci, samo je Donja Mala odvojena potokom Belanovom.

U selu ima 212 kuća i 256 poreskih glava.

Ime selu.

Po jednima selo je ovako nazvano što se tu nekada nalazilo jezero sa belom vodom, a po pričanju drugih, s toga što je Carica Milica sa kule u Kruševcu na ovom mestu ugledala sina, Visokog Stevana, kada se vraćao iz Rusije i vodio vojsku, koja se, budući da je bila u belim haljinama, belela kao voda.

Starine u selu.

Blizu Morave, na mestu Bunjištima, gde je bilo staro selo, nalaze se komadi mamuza, uzengija, kopalja, strela, starinski novac i delovi od zemljanog suđa.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Na današnjem mestu nije selo od starina, već je bilo blizu Morave do mesta zvanog Bunjište odakle se premestilo na današnje mesto, po jednima zbog čume, koja ga je morila, po drugim zbog poplava, po trećima zbog nasilja Turaka, koji su bili odmah preko Morave. Mesto na kome je danas selo zvalo se Belovan i bilo je obraslo gustom šumom. Kad je selo bilo na starom mestu, odmah više njega bio je Brajkovac, takođe u ravnici a više ovoga Konjuh. Vreme ovog premeštanja, kao i prvih naseljavanja, narodnim prednjima nije određeno.

U selu su ove porodice, počev od potoka Brajkovaka u Gornjoj Mali:

Pavličići, tako nazvani zbog neke im babe Pavlike, su doseljenici iz Toplice, slave Aranđelodan.

Jugovići su iz Toplice. Jedna su porodica sa onima u Milutovcu. Drže da su od starog Jug Bogdana. Slave Aranđelovdan jesenji i letnji.

Veličkovići i Stajkovići su iz Toplice, slave Đurđic i Đurđevdan.

Radenkovići su takođe iz Toplice, slave Đurđic i Đurđevdan.

Matejići i Kosturići si iz Kostura u Makedoniji, slave Đurđic i Đurđevdan.

Topličani su iz Toplice, slave Nikoljdan.

Sremčevići i Sremci su iz Srema, slave Aranđelovdan i Sv. Joakima i Anu.

Kovandžići su iz Toplice, slave Đurđic i Đurđevdan.

Vagići, ne zna se odakle su, slave Aranđelovdan letnji i jesenji.

U Srednjoj Mali su:

Radotići su starinci, slave Nikoljdan.

Spasojevići i Karadanovići su, takođe, starinci, slave Markovdan i Lučindan.

Kolakovići su došli iz Kolašina u Staroj Srbiji, slave Nikoljdan.

Bistrići su iz Bistrice na Kosovu, slave Jovanjdan, zimski i letnji.

Kovačevići su sa Velikog Kosova, slave Aranđelovdan, jesenji i letnji.

Đelići i Đušići su iz Župe, slave Đurđic i Đurđevdan.

U Donjoj Mali su:

Vidakovići su doseljenici iz Župe, slave Đurđic, Alimpijevdan i Pantelijevdan.

Mutavdžići su starinci, slave Đurđevdan.

Erići su sa Kopaonika, slave Đurđic i Đurđevdan.

Mijailovići i Ćolići su starinci, slave Nikoljdan.

Baličevci su iz Baličeve u Toplici, slav Aranđelovdan, jesenji i letnji.

Pavlovići su starinci, slave Nikoljdan.

Obradovići su iz Župe, slave Sv. Petku, letnju i jesenju.

Stojkovići su starinci, slave Đurđic i Đurđevdan.

Radovanovići i Babići su iz Oblačine u Toplici, slave Nikoljdan.

Doljanci su iz Doljana u okrugu kruševačkom. Ima ih u Kukljanu, samo što je njima (pre)slava Đurđevdan. Ovi slave Đurđic, Alimpijevdan i Pantelijevdan.

Seoska slava je Drugi dan Triojica a osobitih zavetina nemaju.

Groblje je jedno i nalazi se pod selom više Gornje Male.

 

IZVORStanoje Mijatović – Temnić. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.